Mistični Zagreb

Skrivene tajne poznatih zagrebačkih lokacija

Katedrala noću

U žurbi za vlastitim obvezama, uspjesima i srećom, često jurimo Zagrebom zaboravljajući na njegovu bajkovitost i drevnost lokacija kraj kojih prolazimo. Donosimo vam predaje o najpoznatijima od njih.

Zagrebačkim ulicama cesta mog života teče – kaže poznata balada o gradu u koji se zaljube svi koji ga posjete barem nakratko. Prelijep i veličanstven, velik i jak k´o čelik, Zagreb je mnogima prilika za bolji život, utočište, za studente grad u kojem su možda učinili prve samostalne korake i grad kojem se svi rado vraćamo čak i kad ga napustimo. Međutim, u vremenu u kojem nitko nema vremena, u kojem svi jurimo za vlastitim zvijezdama i srećama, često se, osim možda tijekom adventskoga vremena, zaboravimo osvrnuti oko sebe i zaboravimo na bajkovitost i drevnost grada koji nas okružuje. Kako bismo to barem pomalo promijenili, donosimo vam u nastavku zanimljive predaje i legende o poznatim lokalitetima kraj kojih većina nas svaki dan prolazi.

Djevojka na zdencu i žedni ban

Predaja o lijepoj djevojci Mandi jedna je od najpoznatijih zagrebačkih predaja, čije su brojne varijante zapisane, a još su brojnije one koje već dva stoljeća kolaju usmenim putem. Prema predaji koju je zapisao Ivan Tkalčić, ban je sa svojom vojskom iznemoglom od žeđi u vrijeme strašne suše prolazio današnjim središtem Zagreba. U jednom je trenutku ban zario svoj mač u zemlju iz koje je poteklo vrelo žive vode. Nedaleko je stajala lijepa Manda i ban joj je doviknuo: Djevojko, zagrabi! te se time objašnjavaju ime samoga grada kao i omiljene fontane svih Zagrepčana oko koje se oduvijek odvijao život Zagrepčana.

Lijepa Manda i čudotvorna slika

Djevojka Manda pojavljuje se u još jednoj zagrebačkoj predaji koju nam, ovoga puta, donosi jedna od najzagrebačkijih i ponajboljih pripovjedačica – Marija Jurić Zagorka. Knjigu Kći Lotršćaka Zagorka zaključuje legendom o spašavanju čudotvorne slike Majke Božje od Kamenitih vrata Predaja kaže da se u noći javio požar i zahvatio sve od Dverca do Kamenitih vrata, a djevojka je Manda sliku Majke Božje odnijela kumi na Kamenita vrata Zagrepčani su, kad se požar smirio, kopali po zgarištu i kukali nad izgubljenim, a onda je djevojka Manda pronašla sliku koju je vatra zahvatila, ali ju nije uništila. Od tada je Majka Božja od Kamenitih vrata zaštitnica grada.

– Majka Božja na Kamenitim vratima! Ostani u toj kuli s nama, na sve vjekove! I dolazit će k tebi hrvatske duše, da prime utjehu jadu svome, potporu nadama svojim, zaštitu od pogibelji zlotvora svojih! I tebe slavit će grad naš rođeni, dragi, dok u njemu bude roda hrvatskoga! –

FOTO: Flickr

Turski paša i spasonosni pucanj

Tijekom jedne bitke protiv Turaka, neprijatelji su uspjeli doći sve do Save i smjestili su se u gradu Lukavcu, gdje je boravio i njihov paša. Paša je, kako bi proslavio pobjedu koja mu je nadohvat ruke, sazvao odličnike na slavlje i gozbu. Kuhar je donio pred njega pečenog pijevca, glavno jelo na gozbi, a paša ga je primio u ruke, ustao i rekao: Kao što ja sada ovog kopuna u ruci držim, za nedjelju dana moj će konj na žrtveniku Svetoga Kralja u Zagrebu zob zobati! Međutim, u tom se trenu oglasio gromoglasnom grmljavinom grički top čije je tane pogodilo pijevca i raznijelo ga. Shvativši događaj kao nagovještaj zle kobi, Turci su se dali u bijeg, a kršćanska je vojska poletjela za njima i tako obranila grad. Predaju je umjetnički obradio Šenoa u svojoj pripovijesti Turopoljski top, a postoje brojne varijacije u kojima se ponekad govori o medvedgradskom topu.

FOTO: Pinterest

Crna Kraljica i ukleta utvrda

Jedno je vrijeme poznata utvrda nad Zagrebom bila u vlasništvu Barbare Celjske, fatalne ljepotice uvijek odjevene u crno, zlice koja je ljubavnike bacala veprovima, a gavrana nagovarala da joj kljuca neprijatelje. U predaji koja govori o njezinoj sudbini opet važnu ulogu imaju Turci. Kada su oni došli podno Medvedgrada, Crnoj Kraljici nitko nije htio pomoći. Ona je, stoga, pozvala vraga i zaklela se: Pukni vrag, dam ti Medvedgrad i sebe! Vrag joj je pomogao i Turke otjerao, a ona ga je onda, naravno, htjela prevariti. Ponudila je dvanaest vjedara zlata onome tko ju tri puta prenese oko dvorca. To, međutim, nikome nije pošlo za rukom zbog paklenih stupica koje je vrag postavio oko utvrde. Kada je umrla, pretvorila se u zmijsku kraljicu te njezino blago, skriveno negdje u podzemljima Griča ili Kaptola, čuvaju njezine podanice zmije.

FOTO: Pinterest

Svetac-razbojnik i čestice Kristova križa

Iako je ova znamenitost široj javnosti manje poznata, i uz crkvicu svetoga Dizme veže se zanimljiva predaja o svecu-razbojniku koji je umro pokraj Krista. Naime, predaja kaže da je Dizma, dijete iz lopovske obitelji, bio jedan od dvojice razbojnika koji su razapeti Kristu s lijeve i desne strane. Dizma je bio dobri razbojnik, onaj koji se za svoja djela pokajao, u čijim se riječima jasno nazrijevalo prihvaćanje krivnje. Krist ga je proglasio svetim te je tako ovaj razbojnik-svetac postao prvi svetac proglašen od Krista. Zagrebačka je crkvica jedna od sedam crkvi svijeta posvećenih ovome svecu, a u njoj se čuvaju važne relikvije: čestice sa Kristova križa ugrađene u oltar te potrgane iznošene sandale koje je nosila sveta Majka Tereza pri posjetu Hrvatskoj.

FOTO: Wikipedia

Nera Keglević i zagrebačke coprnice

Neizostavan je, pri govoru o zagrebačkim legendama i predajama, spomen zagrebačkih coprnica u koje su stari Zagrepčani bezrezervno vjerovali dugi niz godina Predaje kažu da su se vještice skupljale kad bi pao mrak, na Manduševcu i križanjima podno Medvednice, odakle su zazivale tuču, nevrijeme i nevolje; za sve što bi se loše u Zagrebu dogodilo bile su odgovorne upravo one.

– Da su na križanju coprnice znale plesati i kad bi koji muž išel pak se u nje diral, onda su ga one zaustavile i moral ih je nosit na Sljeme. I onda su se točno zgrozile tomu koji ih je nosil, da nesme nikom pripovedati, da ga budu ošišale i obrijale. I nije povedal koje su, on je poznavao sve jer su plesale kolo, vatru kurile, meso pekle, ali nije smel povedati. –

S ovima su se vjerovanjima obračunale Marija Jurić Zagorka i njezina junakinja Nera Keglević u čijim zgodama i avanturama uživaju čitatelji od sedam do sto sedam godina

FOTO: Pinterest

O glavnom gradu Lijepe Naše moglo bi se još štošta reći, no ostavljamo to za neku drugu priliku. Nadamo se da će idućega puta kada udari s Griča podne preko Trga prema jugu neka od spomenutih legendi izazvati smiješak na ponekom licu u zagrebačkoj strci.

Komentari na članak

Vezani članci

Medicina

Od pradavnih operacija do kuge 19. stoljeća

Sedam neobičnih činjenica o medicini kroz povijest

Donosimo vam sedam začuđujućih i zanimljivih činjenica o medicini od njenog prakticiranja u Starom Egiptu do ne tako davnog 19. stoljeća.

Logo Sveučilište u Zagrebu

Novi izborni kolegiji na Sveučilištu u Zagrebu

Studenti pozvani učiti o sportu u kulturi Dalekog istoka, o srednjoegipatskom jeziku i pismu te o psihodrami

Na Sveučilištu u Zagrebu pokrenuti su kolegiji koje mogu upisati svi studenti preddiplomskih i diplomskih studija na Sveučilištu. Donosimo vam kratke opise...

4. Dan otvorenih srca

Zaklada Ana Rukavina

4. Dan otvorenih srca u Zagrebu - daruj krv iz pupkovine i spasi život!

Četvrtu godinu zaredom u organizaciji Zaklade "Ana Rukavina" održat će se Dan otvorenih srca, gdje će se svi zainteresirani građani moći informirati i upisati u Registar donora koštane srži.

Drevna igra GO

Knjižnica Tina Ujevića u Zagrebu

Okušajte se u drevnoj kineskoj igri Go

U zagrebačkoj Knjižnici Tina Ujevića tijekom siječnja održavaju se radionice drevne igre Go. Započnite novu godinu učenjem nove vještine.

Biljke i svirke

Interaktivni glazbeni festival

Botanički vrt postaje mala glazbena oaza

"Biljke i svirke" pretvorit će Botanički vrt u neobično koncertno odredište. Posjetitelji će kroz opuštenu šetnju otkrivati lokacije na kojima će uživati u glazbi i sami zasvirati na klavirima postavljenima po vrtu.