Mistični Zagreb

Skrivene tajne poznatih zagrebačkih lokacija

Katedrala noću

U žurbi za vlastitim obvezama, uspjesima i srećom, često jurimo Zagrebom zaboravljajući na njegovu bajkovitost i drevnost lokacija kraj kojih prolazimo. Donosimo vam predaje o najpoznatijima od njih.

Zagrebačkim ulicama cesta mog života teče – kaže poznata balada o gradu u koji se zaljube svi koji ga posjete barem nakratko. Prelijep i veličanstven, velik i jak k´o čelik, Zagreb je mnogima prilika za bolji život, utočište, za studente grad u kojem su možda učinili prve samostalne korake i grad kojem se svi rado vraćamo čak i kad ga napustimo. Međutim, u vremenu u kojem nitko nema vremena, u kojem svi jurimo za vlastitim zvijezdama i srećama, često se, osim možda tijekom adventskoga vremena, zaboravimo osvrnuti oko sebe i zaboravimo na bajkovitost i drevnost grada koji nas okružuje. Kako bismo to barem pomalo promijenili, donosimo vam u nastavku zanimljive predaje i legende o poznatim lokalitetima kraj kojih većina nas svaki dan prolazi.

Djevojka na zdencu i žedni ban

Predaja o lijepoj djevojci Mandi jedna je od najpoznatijih zagrebačkih predaja, čije su brojne varijante zapisane, a još su brojnije one koje već dva stoljeća kolaju usmenim putem. Prema predaji koju je zapisao Ivan Tkalčić, ban je sa svojom vojskom iznemoglom od žeđi u vrijeme strašne suše prolazio današnjim središtem Zagreba. U jednom je trenutku ban zario svoj mač u zemlju iz koje je poteklo vrelo žive vode. Nedaleko je stajala lijepa Manda i ban joj je doviknuo: Djevojko, zagrabi! te se time objašnjavaju ime samoga grada kao i omiljene fontane svih Zagrepčana oko koje se oduvijek odvijao život Zagrepčana.

Lijepa Manda i čudotvorna slika

Djevojka Manda pojavljuje se u još jednoj zagrebačkoj predaji koju nam, ovoga puta, donosi jedna od najzagrebačkijih i ponajboljih pripovjedačica – Marija Jurić Zagorka. Knjigu Kći Lotršćaka Zagorka zaključuje legendom o spašavanju čudotvorne slike Majke Božje od Kamenitih vrata. Predaja kaže da se u noći javio požar i zahvatio sve od Dverca do Kamenitih vrata, a djevojka je Manda sliku Majke Božje odnijela kumi na Kamenita vrata. Zagrepčani su, kad se požar smirio, kopali po zgarištu i kukali nad izgubljenim, a onda je djevojka Manda pronašla sliku koju je vatra zahvatila, ali ju nije uništila. Od tada je Majka Božja od Kamenitih vrata zaštitnica grada.

– Majka Božja na Kamenitim vratima! Ostani u toj kuli s nama, na sve vjekove! I dolazit će k tebi hrvatske duše, da prime utjehu jadu svome, potporu nadama svojim, zaštitu od pogibelji zlotvora svojih! I tebe slavit će grad naš rođeni, dragi, dok u njemu bude roda hrvatskoga! –

FOTO: Flickr

Turski paša i spasonosni pucanj

Tijekom jedne bitke protiv Turaka, neprijatelji su uspjeli doći sve do Save i smjestili su se u gradu Lukavcu, gdje je boravio i njihov paša. Paša je, kako bi proslavio pobjedu koja mu je nadohvat ruke, sazvao odličnike na slavlje i gozbu. Kuhar je donio pred njega pečenog pijevca, glavno jelo na gozbi, a paša ga je primio u ruke, ustao i rekao: Kao što ja sada ovog kopuna u ruci držim, za nedjelju dana moj će konj na žrtveniku Svetoga Kralja u Zagrebu zob zobati! Međutim, u tom se trenu oglasio gromoglasnom grmljavinom grički top čije je tane pogodilo pijevca i raznijelo ga. Shvativši događaj kao nagovještaj zle kobi, Turci su se dali u bijeg, a kršćanska je vojska poletjela za njima i tako obranila grad. Predaju je umjetnički obradio Šenoa u svojoj pripovijesti Turopoljski top, a postoje brojne varijacije u kojima se ponekad govori o medvedgradskom topu.

FOTO: Pinterest

Crna Kraljica i ukleta utvrda

Jedno je vrijeme poznata utvrda nad Zagrebom bila u vlasništvu Barbare Celjske, fatalne ljepotice uvijek odjevene u crno, zlice koja je ljubavnike bacala veprovima, a gavrana nagovarala da joj kljuca neprijatelje. U predaji koja govori o njezinoj sudbini opet važnu ulogu imaju Turci. Kada su oni došli podno Medvedgrada, Crnoj Kraljici nitko nije htio pomoći. Ona je, stoga, pozvala vraga i zaklela se: Pukni vrag, dam ti Medvedgrad i sebe! Vrag joj je pomogao i Turke otjerao, a ona ga je onda, naravno, htjela prevariti. Ponudila je dvanaest vjedara zlata onome tko ju tri puta prenese oko dvorca. To, međutim, nikome nije pošlo za rukom zbog paklenih stupica koje je vrag postavio oko utvrde. Kada je umrla, pretvorila se u zmijsku kraljicu te njezino blago, skriveno negdje u podzemljima Griča ili Kaptola, čuvaju njezine podanice zmije.

FOTO: Pinterest

Svetac-razbojnik i čestice Kristova križa

Iako je ova znamenitost široj javnosti manje poznata, i uz crkvicu svetoga Dizme veže se zanimljiva predaja o svecu-razbojniku koji je umro pokraj Krista. Naime, predaja kaže da je Dizma, dijete iz lopovske obitelji, bio jedan od dvojice razbojnika koji su razapeti Kristu s lijeve i desne strane. Dizma je bio dobri razbojnik, onaj koji se za svoja djela pokajao, u čijim se riječima jasno nazrijevalo prihvaćanje krivnje. Krist ga je proglasio svetim te je tako ovaj razbojnik-svetac postao prvi svetac proglašen od Krista. Zagrebačka je crkvica jedna od sedam crkvi svijeta posvećenih ovome svecu, a u njoj se čuvaju važne relikvije: čestice sa Kristova križa ugrađene u oltar te potrgane iznošene sandale koje je nosila sveta Majka Tereza pri posjetu Hrvatskoj.

FOTO: Wikipedia

Nera Keglević i zagrebačke coprnice

Neizostavan je, pri govoru o zagrebačkim legendama i predajama, spomen zagrebačkih coprnica u koje su stari Zagrepčani bezrezervno vjerovali dugi niz godina. Predaje kažu da su se vještice skupljale kad bi pao mrak, na Manduševcu i križanjima podno Medvednice, odakle su zazivale tuču, nevrijeme i nevolje; za sve što bi se loše u Zagrebu dogodilo bile su odgovorne upravo one.

– Da su na križanju coprnice znale plesati i kad bi koji muž išel pak se u nje diral, onda su ga one zaustavile i moral ih je nosit na Sljeme. I onda su se točno zgrozile tomu koji ih je nosil, da nesme nikom pripovedati, da ga budu ošišale i obrijale. I nije povedal koje su, on je poznavao sve jer su plesale kolo, vatru kurile, meso pekle, ali nije smel povedati. –

S ovima su se vjerovanjima obračunale Marija Jurić Zagorka i njezina junakinja Nera Keglević u čijim zgodama i avanturama uživaju čitatelji od sedam do sto sedam godina.

FOTO: Pinterest

O glavnom gradu Lijepe Naše moglo bi se još štošta reći, no ostavljamo to za neku drugu priliku. Nadamo se da će idućega puta kada udari s Griča podne preko Trga prema jugu neka od spomenutih legendi izazvati smiješak na ponekom licu u zagrebačkoj strci.

Komentari na članak

Vezani članci

Mice spavaju

Mitovi, zablude i istine o spavanju

Deset zanimljivih činjenica o spavanju koje niste znali!

Vodeći svjetski znanstvenici otkrili su da bi za održavanje optimalnog zdravlja osoba trebala ići spavati rano i ustati prije izlaska sunca. Odlazak na spavanje oko 22 sata te buđenje oko 6 ujutro, najbolji su za odmaranje našeg tijela.

Spalding

Na današnji dan

Kada bi koža mogla pričati – 140 godina povijesti košarkaške lopte

Kad pričamo o loptama, Spalding je jedno od prvih imena koja padaju na pamet. Iako je kao sportaš vječni stanovnik bejzbolske kuće slavnih, nije mu proizvodnja te opreme donijela najveću slavu.

Adastra

Koncert u klubu Metropolis

Adastra slavi 12 godina rada u Metropolisu, predstavit će i novi singl

Band koji je pjesmom ujedinio mlade u borbi protiv protiv nasilja, nakon mnogih koncerata, ponovno pred zagrebačkom publikom.

Festival europske kratke priče logo

Festival europske kratke priče i CeKaPe

Festival europske kratke priče: Uključite se u natječaj, pošaljite kratku priču i osvojite super nagrade!

FEKP i CeKaPe pozivaju autore i autorice, kratkopričaše i kratkopričašice i sve one koji se takvima osjećaju da se jave s pričama u kojima progovaraju, pozivaju se i suprotstavljaju, dotiču i odmiču, ili na bilo koji drugi način tematiziraju „Amerike”.

Film

Što očekivati u kinima

VIDEO: Najočekivaniji filmovi 2017. godine

Saznajte kojih nas 15 filmova očekuje u novoj godini kinematografije i kada stižu na velika platna.