Današnji svjetonazor

Sindikat biciklista se pita: je li grad namijenjen ljudima ili automobilima?

Šetanje i vožnja na Zrinjevcu

Problem je u jednostranom načinu razmišljanja koji je prerastao u način života, a onda i u svjetonazor “iza volana automobila”.

Prometni stručnjaci ne bave se prometom, nego automobilima. Razbacuju se prijedlozima megalomanskih projekata kao da Zagreb nekoliko milijardi kuna plati kao od šale, a istovremeno glavni problemi prometa u gradu, na prvom mjestu zagušenost automobilskim prometom te nedovoljno razvijen i integriran javni prijevoz i prijevoz biciklom nisu niti tema diskusije, kažu iz Sindikata biciklista.

Reakciju na zaključke okruglog stola u organizaciji Auto-kluba Siget - "nekoliko tunela ispod Ilice, denivelacija Zagrebačke i Ljubljanske avenije i željezničke pruge, izgradnja sjeverne obilaznice, poneki most preko Save" - nije trebalo dugo čekati. U Sindikatu biciklista stavili su okvirne brojeve na papir i nabrojali ni manje, ni više, nego oko 7 milijardi kuna ulaganja - što je približno jednako ukupnom godišnjem proračunu Grada Zagreba.

Problem je u jednostranom načinu razmišljanja koji je prerastao u način života, a onda i u svjetonazor “iza volana automobila”. Iz takve pristrane pozicije, nemoguće je doći do drugog zaključka doli onog da grad treba još više podrediti potrebama automobila.

Pritom nikakve povijesne gradske jezgre, nikakve milijarde zajedničkih kuna, nikakvo zagađenje zraka, zaglušućuja buka, opasnost i štetne posljedice premasovnog automobilskog prometa nisu razlozi da se dozvoli pitanje “je li moguće da automobil nije jedino rješenje?”, smatraju u Sindikatu biciklista.

Bicikl pak nije dobio pravu priliku, ni stručnu niti proračunsku potporu. Bicikl je način prijevoza koji u gradovima s kvalitetnom infrastrukturom na putovanjima do nekoliko kilometara udaljenosti dokazano parira ostalim oblicima prijevoza. Kad bi samo trećinu ili polovinu sadašnjih putovanja automobilom kraćim od 7 km prebacili na bicikle, tvrde da bi čak i jutarnje i popodnevne špice otišle u povijest.

To su rješenja koja bi morala konačno ući u vokabular naših uglednih prometnih inženjera, pa i medija, prije iduće najave neke kapitalne prometne investicije u Zagrebu i Hrvatskoj. Uz nadu da će biciklistička transformacija gradova možda napokon biti ozbiljnije razmotrena na nekom od stručnih skupova naših autoklubova i prometnih inženjera, iz Sindikata biciklista podsjećaju: zadatak prometne mreže je komfor i pokretljivost ljudi, a ne automobila, zar ne?

Komentari na članak

Vezani članci

Dan planeta Zemlje

BIOM i Sindikat biciklista

Uzmi lopatu u ruke i voli svoj planet!

Nastavlja se suradnja BIOM-a i Sindikata biciklista. Pripremili su zanimljive akcije u Zagrebu i Sinju.

Svjetleće trake

Inovativno povećanje sigurnosti u prometu

VIDEO: Nizozemske ceste komuniciraju s vozačima

Umjesto fokusiranja na inovacije za automobile, Daan Roosegaarde i kompanija Heijmans inoviraju u ceste koje komuniciraju s vozačima. Zbog svoje jednostavnosti, praktičnosti i samoodrživosti, projekt oduševljava javnost.

Yerka, bicikl kojega je nemoguće ukrasti

Čileanski inženjeri osmislili ideju vrijednu milijune dolara

Yerka, bicikl kojeg je nemoguće ukrasti

Bicikl na prvi pogled izgleda obično, ali posebnost je u tome što se cijev vilice može rastaviti.

Prosvjed Sindikata biciklista u Zagrebu - kažnjivo/nekažnjivo

Udruga Sindikat biciklista

Veliki prosvjed biciklista protiv policije

Sindikat biciklista na prosvjed poziva sve pješake i bicikliste, kako bi zajednički potakli promjenu u izgradnji prometne infrastrukture i izuzimanje biciklističkih staza s ionako preuskih nogostupa.

11

Nextbike se širi po Hrvatskoj

Nextbike sustav javnih bicikala u Karlovcu!

Nextbike sustav javnih bicikala ovog ljeta doživljava procvat, broj stanica se povećava, a bicikli uspješno stižu u nove gradove u Hrvatskoj. Karlovac je napokon jedan od njih!