LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Pročitajte sažetak 19 stranica odgovora SDP-a

SDP u posljednji čas odgovorio na 12 pitanja Hrvatskog studentskog zbora

Na 12 je pitanja SDP odgovorio na 19 stranica, a odgovore su predsjedniku HSZ-a uručili prije otvorenja Sajma stipendija i visokog obrazovanja u Rijeci.

Na 12 je pitanja SDP odgovorio na 19 stranica, a odgovore su predsjedniku HSZ-a uručili prije otvorenja Sajma stipendija i visokog obrazovanja u Rijeci.

23. rujna Hrvatski je studentski zbor održao konferenciju ispred Studentskog centra u Zagrebu tijekom koje su svim parlamentarnim strankama postavili 12 pitanja. Odgovore na pitanja parlamentarne su stranke trebale poslati najkasnije do danas, 15. listopada, a dosada je to napravio samo OraH. Njihove odgovore možete pročitati na ovoj poveznici.

Za razliku od svojih kolega iz OraH-a koji su svoje odgovore poslali na e-mail, SDP je odlučio iskoristiti priliku te je danas, prije današnjeg otvorenja Sajma stipendija i visokog obrazovanja u Rijeci, održao kratku konferenciju. Tijekom nje je bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta, a sada saborski zastupnik i član saborskog Odbora za odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, Željko Jovanović, uručio odgovore predsjedniku Hrvatskog studentskog zbora – Aleksandru Šušnjaru.

Na 12 su pitanja odgovorili na 19 stranica. Odgovore u potpunosti možete pročitati ovdje, a u nastavku možete pročitati njihov sažetak.

Na prvo pitanje, koje glasi „Planirate li uskladiti izdvajanja za obrazovanje iz državnog proračuna s prosjekom zemalja EU? Ako da, na koji način bi u proračunu bila osigurana ova dodatna sredstva?“, SDP je izdvojio programske dokumente koje je Vlada pokrenula, na čelu kojih je strateški dokument „Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije”. Za taj su dokument istaknuli kako je on „općenacionalna strategija s jasnim ciljevima i mjerama, daje smjer i okvir dugoročnim obrazovnim politikama“ , kako nisu zadovoljni izdvajanjima za obrazovanje, te su objasnili postupak izračunavanja istog, kao što su i naglasili važnost razvoja gospodarstva kako bi osigurali „stabilne prilive u proračun, pa čak i primarne proračunske viškove koji će se preusmjeriti u daljnji razvoj obrazovanja i znanosti.”

Drugo je pitanje glasilo “Podržavate li zamjenjivanje indirektnih potpora studenata (subvencionirana prehrana, smještaj, prijevoz...) s direktnim potporama (stipendijama)? Ako da, smatrate li da je za direktne potpore potrebno osigurati manje, jednako, ili više sredstava nego za indirektne potpore?”. U odgovorima stoji kako se SDP zalaže za povećavanje direktnih potpora:

- Pritom, međutim, uvećanje ulaganja u izravne potpore ne smije u potpunosti ukinuti prava i standard svih studenata. SDP smatra da bi potpuno i naglo ukidanje neizravnih potpora u bitnome ugrozilo položaj svih studenata te time izravno ugrozilo načelo dostupnosti obrazovanja, ali i otežalo ostvarivanje dugoročnog hrvatskog cilja o povećanju broja visokoobrazovanih na 35 posto do 2020. godine -

Naglasili su kako je Vlada u sklopu Operativnog programa EU Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. osigurala više od 50 milijuna eura za stipendije studentima slabijega socijalno-ekonomskog statusa i studentima koji se odluče za studij u STEM području.

Za idući mandat najavljuju: „Osim korištenja javnih sredstava za izravne potpore (stipendije), SDP će razmotriti i modele kojima bi se gospodarski subjekti aktivnije uključili u programe stipendiranja.“

Treće pitanje kaže „Podržavate li povećanje broja javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj? Koliko javnih sveučilišta smatrate da je potrebno Republici Hrvatskoj?“

Na to su pitanje rekli kako je važno odstupiti od Zagreba kao centralnog mjesta sveučilišnog života, te da se treba ići prema uravnoteženom policentričnom razvoju Republike Hrvatske. Također, da se „SDP zalaže za studiozan i na podacima i dokazima utemeljen razvoj novog strateškog dokumenta razvoja mreže javnih visokih učilišta koji će, konzekventno primjenjujući odredbe važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.”

„Imate li prijedloge konkretnih mjera za povećanje zapošljivosti i konkurentnosti obrazovnih programa hrvatskih obrazovnih institucija? Ako da, molimo vas da navedete ove mjere?“ četvrto je pitanje HSZ-a.

Naveli su kako je tijekom 2013. godine stupio Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO), koji je „reformski instrument kojim se uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama u Republici Hrvatskoj kroz standarde kvalifikacija temeljene na ishodima učenja i usklađene s potrebama tržišta rada, pojedinca i društva u cjelini.“ Također je rečeno kako su tijekom njihova mandata prvi put izrađene liste deficitarnih i suficitarnih zanimanja u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje.

- U narednom razdoblju SDP će uvelike putem instrumenta višegodišnjih programskih ugovora potaknuti visoka učilišta da pri kreiranju upisnih politika, ali i pripreme programa, osluškuju potrebe na tržištu rada. -

Peto pitanje glasi „Imate li prijedloge konkretnih mjera za povećanje međunarodne mobilnosti hrvatskih studenata? Ako da, molimo vas da navedete ove mjere.”

Istaknuto je kako je u trenutnom mandatu SDP poticao jačanje Agencije za mobilnost i programe Europske unije, te kako je Vlada kao prioritet definirala korištenja sredstva iz strukturnih fondova EU, razvoj ljudskih potencijala studenata i znanstvenika, a poticanje mobilnost je jedan važan aspekt upravo tog.

„Smatrate li da treba izmijeniti zakone koji reguliraju studentsko organiziranje? Ako da, na koji način?” šesto je pitanje, na koje je SDP izjavio:

 - (...)da pitanja organiziranja i samoorganiziranja studenata ne smiju biti nametnuto izvana i da glavna inicijativa i smjer eventualnih promjena mora doći od samih studenata - jer se upravo njih ta politika (policy) najviše i tiče. -

Naglasili su da će podržavati promjene koje potiču demokratičnost, participativnost i autonomiju, odnosno odgovornost studentskog predstavništva.

- SDP u svakom slučaju jamči da će i u narednom mandatu njegovati praksu dijaloga i otvorenosti pri odlučivanju o svim pitanjima studentskog života i rada s legitimnim predstavnicima studenata. -

„Smatrate li da pravila koja reguliraju raspolaganje sredstvima od davanja za studentski rad treba izmijeniti? Ako da, na koji način?“ sedmo je pitanje na koje su odgovorili kratko, te istaknuli kako se do reguliranja treba doći skupa sa studentskim predstavnicima kako bi se došlo do načina „konzekventnog i transparentnog raspolaganja pravičnim udjelom sredstava od davanja za studentski rad.”

„Smatrate li da bi uvođenje sistema vaučera u obrazovni sustav (obrazovanje subvencionirano od države, ali sama ustanova koja provodi obrazovni proces može biti i privatna) bio pozitivan korak?” osmo je pitanje. SDP je istaknuo kako vaučeri nisu zaživjeli nigdje u svijetu. 

- Ideja financiranja temeljenog na vaučerima zasniva se, dakle, na ideji da će potražnja utjecati na ponudu jer bi financiranje učilišta ovisilo o broju pojedinaca koji se za neki program odluče. Takav model, međutim, previše utjecaja daje upravo samoj potražnji, što vrlo brzo može dovesti do distorzivnih učinaka u sustavu. - 

Naglasili su da tada samo interes studenata utječe na pojavu i opstanak kvalitetnih programa, te da oni koji su društveno ili neophodno važni mogu ostati bez financiranja. No, u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije piše kako bi visoka učilišta i sveučilišta trebala preuzeti obveze u organizaciji obrazovanja, pa se kao jedan od model financiranja toga mogu razmotriti i vaučeri. 

Deveto pitanje ističe problem dostupnosti visokog obrazovanja različitim skupinama: „Koje mjere predviđate za povećanje dostupnosti visokog obrazovanja učenicima i studentima iz navedenih skupina smanjenih mogućnosti?
1. osobe s invaliditetom
2. osobe slabijih materijalnih uvjeta i/ili nižeg socioekonomskog statusa
3. osobe koje žive dalje od akademskih centara
4. članovi nacionalnih manjima
5. osobe kojima niti jedan roditelj nije visoko obrazovan?"

U odgovoru SDP-a stoji da, kako bi osobe iz tih ranjiivih skupina uopće došle do fakultetskog obrazovanja, najprije se raznim politikama treba sređivati njihovo obrazovanje od predškolske dobi. Zatim su naveli mjere koje već olakšavaju obrazovanje osobama tih skupina - poput modifikacije kurikuluma, profesionalnog obrazovanja učitelja i nastavnika, kao i adaptiranje infrastrukutre potrebama studenata s invaliditetom. 

- (...) u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela niz mjera poboljšanja inkluzivnosti i dostupnosti visokog obrazovanja za učenike i studente smanjenih mogućnosti, dio kojih se već aktivno i provodi. -

Deseto pitanje glasi „Smatrate li da obrazovni sustav Republike Hrvatske dovodi do zadovoljavajućih teoretskih i praktičnih kompetencija učenika i studenata? Ako ne, koje konkretne mjere biste proveli kako bi se stanje poboljšalo?"

- SDP-ova vlada je, svjesna činjenice da je potrebna strukturna reforma obrazovnog sustava koja će faktografsko “bubanje” činjenica i učenje bez razumijevanja zamijeniti učenjem koje se temelji na promišljanju i kritičkom razmišljanju, pri čemu je učenik u središtu cijelog obrazovnog procesa, pokrenula je dugotrajan proces pripreme Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. - 

Zatim se spominju "nove škole" u kojima će se u učenicima poticati njihova kreativnost i inovativnost, a učitelji i nastavnici moći će se koristiti raznim metodama obrazovanja. Osim toga, stvarat će se okvir za razvoj „kritičkog mišljenja, estetskog vrednovanja, inicijativnosti, poduzetnosti, i građanske odgovornosti, sve s ciljem razvoja učenika kao emancipiranog i odgovornog građanina koji aktivno sudjeluje u razvoju demokratske i građanske kulture, odnosa prema sebi, drugima i okolini."

- Cilj je da se, kako je već i prethodno istaknuto, unapređenje studijskih programa i izlaznih kompetencija studenta vrši u skladu s društvenim potrebama i potrebama gospodarstva, te prilagođeno jasno definiranim ishodima učenja. -

11 pitanje kaže „Smatrate li da u Republici Hrvatskoj dolazi do inflacije visokog obrazovanja, to jest, da je omasovljenje visokog obrazovanja dovelo do toga da diplome danas vrijede manje nego u prošlosti? Ako da, koje konkretne mjere biste proveli kako bi se stanje poboljšalo?"

Na ovo pitanje odgovor započinju s izjednačavanjem s ostatkom svijeta, u kojem također dolazi do omasovljenje visokog obrazovanja, „te je vezano uz razvoj novih tehnologija koje impliciraju i rast obrazovne strukture zaposlenika, uz povećanje standarda i kvalitete života, uz urbanizaciju, te uz povećanje dostupnosti visokog obrazovanja."

Ističu kako je i tržište rada puno dinamičnije i fleksibilnije, a potrebe i zahtjevi na tržištu mijenjaju se puno brže nego što je to slučaj s programima u okviru obrazovnog sustava.

- Ne postoji savršeno rješenje za ovaj problem, jer će uvijek postojati diplome koje u danom trenutku na tržištu vrijede više, ali je mehanizmima poput Hrvatskog kvalifikacijskog okvira ipak moguće ublažiti negativne učinke obrazovne nefleksibilnosti i brže prilagođavati izlazne kompetencije s potrebama tržišta rada. -

Naglašavaju kako je Vlada kroz instrumente vezane uz HKO i kroz promjenu modela financiranja visokih učilišta uvela stoga stimulativne mjere za poticanje upisa i uspješnog studiranja u STEM području te da se kroz Strategiju pokušava revizirati sadržaje i ishode učenja. 

- Posebno je tu važno da se, u okviru svih programa u kojima ona može doprinijeti stjecanju kompetencija, osigura i studentska praksa kao i da se osigura veća zastupljenost transverzalnih kompetencija i u preddiplomskim i u diplomskim studijima. Daljnja mjera povezana s navedenima je i izgradnja sustava karijernog savjetovanja studenata s ciljem prepoznavanja njihovih afiniteta te njihovog profiliranja tijekom studija, za što je imperativna i suradnja s gospodarskim subjektima, poduzetničkim sektorom te zavodom za zapošljavanje. -

Zadnje pitanje glasi „Smatrate li da su smještajni kapaciteti u sveučilišnim gradovima u Republici Hrvatskoj zadovoljavajući? Ako ne, na koji način biste poboljšali ovu situaciju?"

U odgovoru na ovo pitanje naglasili su da je „da pitanje smještajnih kapaciteta zauzima značajno mjesto u projektima čije se financiranje planira sredstvima Europske unije."

- Da nije riječ samo o planovima za budućnost, svjedoči činjenica da se od planiranih desetak već grade tri studentska doma u Rijeci čime će se, udvostručujući dosadašnje smještajne kapacitete, do ljeta 2016. godine (dakle, na vrijeme za već spomenute Europske sveučilišne igre) osigurati dodatna 754 ležaja. Istovremeno se provodi i obnova domova u Zagrebu za što je osigurano 220 milijuna kuna. -

- Kroz sve navedene aktivnosti, cilj Vlade predvođene SDP-om je do 2023. godine povećati kapacitet za studentski smještaj za 27 posto te obnoviti gotovo polovicu postojećeg kapaciteta, odnosno postići ukupnu pokrivenost studenskim smještajem od barem 20 posto. -