Kako funkcionira HRT?

RTV pristojba ne plaća se za gledanje i slušanje programa, nego za njegovo postojanje

Hrvatska radiotelevizija

Osim što je poslovanje HRT-a bilo na dnevnom redu zasjedanja Sabora, Prisavlju nije pomogao ni slučaj dvije osječke studentice koje je kontrolor HRT-a zatekao u iznajmljenom stanu s tri prijenosna računala za koja ne plaćaju RTV pristojbu.

Poslovanje HRT-a zadnjih nekoliko godina ovih je dana aktualna tema većine medija.

Osim što je na dnevnom redu zasjedanja Sabora bilo izvješće o radu i provedbi nadzora zakonitosti rada i financijskog poslovanja HRT-a za 2013. godinu (rasprava zaključena 26. veljače 2015.), Prisavlju nije pomogao ni slučaj dvije osječke studentice koje je kontrolor HRT-a zatekao u iznajmljenom stanu s tri prijenosna računala za koja ne plaćaju RTV pristojbu, a na što su reagirali brojni građani nezadovoljni radom nacionalne televizije.

I dok su se sredstva HRT-a namijenjena modernizaciji i unaprjeđivanju programa HRT-a ponovno trošila na plaće zaposlenika – kojih ima nešto više od 3 000 – RTV pristojba naplaćuje se kućanstvu bez obzira na to gledaju ili slušaju li oni zaista program nacionalne televizije.

Iz HRT-a podsjećaju kako se „RTV pristojba ne plaća za gledanje programa, već je to naknada koju građani RH plaćaju za funkcioniranje javnog RTV servisa, što je praksa i u drugim europskim zemljama“. Za usporedbu, danska nacionalna televizija ima oko 1200 zaposlenika (nakon restrukturiranja 2013.), a Danska ima više od 5,5 milijuna stanovnika.

Logika nalaže da samim time što živite u Hrvatskoj morate plaćati RTV pristojbu kako bi nacionalna televizija mogla opstati – jer se službena putovanja, plaće i bonusi, ali i vanjski suradnici (kojih je u šest mjeseci 2012. bilo oko 3700, prema danas.net.hr), moraju nekako financirati.

Može se reći kako nitko ne očekuje da se pristojba mora plaćati za (prijenosna) računala, pametne telefone i slične komunikacijske uređaje, pa je greška građana što nisu dobro pročitali Zakon, odnosno članak 36., u kojem se navodi da su i to ipak uređaji za prijem radijskog i audiovizualnog programa. No jedno je ipak nejasno. Zašto se dvije studentice bez prihoda, financirane od strane roditelja koji su im kupili računala i koji plaćaju RTV pristojbu, smatraju zajedničkim kućanstvom?!

Iz HRT-a nismo dobili konkretan odgovor, samo ponovno pozivanje na Zakon o HRT-u koji smo već spomenuli.

– Rijetki su slučajevi da neko kućanstvo nema ni radio ni TV uređaj, već samo prijenosno računalo. Još jednom podsjećamo kako se pristojba plaća po kućanstvu, čiju definiciju ovdje i Vi navodite, te kako unutar jednog (istog) kućanstva svi njegovi članovi za iznos jedne pristojbe mogu imati neograničen broj uređaja, neovisno radi li se o TV-u, radiju, računalu, pametnom telefonu ili uređaju u vozilu. Osobe koje imaju prijenosna računala (laptope) ili pametne telefone ne plaćaju za njih pristojbu ako su već članovi kućanstva koje plaća jednu pristojbu. Pristojba iznosi 80 kuna i iznos je jednak za sva kućanstva, neovisno o razini prihoda.

Zašto onda studentice koje su članice kućanstva s roditeljima (koji već plaćaju pristojbu), moraju još jednom platiti pristojbu, i to kao članice drugog kućanstva?

Prema pisanju Glasa Slavonije, iz osječkog Potrošačkog foruma kažu kako su već upoznati s ovim problemom i kako su reagirali prema HRT-u:

– Od HRT-a smo dobili odgovor da njihovi kontrolori na terenu obilaze područje za koje su zaduženi i provode kontrolu provedbe Zakona o HRT-u na kućnim brojevima za koje imaju informaciju da se ne plaća mjesečna pristojba (na temelju podataka iz poslovnog sustava). Utvrde li da tijekom kontrole na tim kućnim brojevima netko posjeduje prijamnik, njihov je zadatak podnijeti prijavu.

– Pritom se kućanstvom smatra, u smislu Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuje i zajednički troši svoje prihode za podmirenje osnovnih životnih potreba. Savjetovalište za potrošače na to je odgovorilo da kada je riječ o (redovitim) studentima, oni nemaju vlastite prihode, stoga je upitno je li opravdano obuhvatiti ih navedenom zakonskom odredbom te je li opravdano njihov studentski stan nazivati kućanstvom, pri čemu još nismo zaprimili službeno očitovanje. – rekla je Glasu Slavonije Dunja Mak iz Potrošačkog foruma.

Osim toga, iz Potrošačkog foruma navode kako kontrolori ne smiju ulaziti u stanove i kako mogu samo opažanjem ustvrditi postoji li prijemnik u kućanstvu i o tome sastaviti zapisnik. Prema članku 34. Ustava dom je nepovrediv, a samo sud može, i to obrazloženim pismenim nalogom utemeljenim na Zakonu, odrediti pretraživanje doma.

Zbog toga studentice mogu kontrolora prijaviti HRT-u, no ostaje vidjeti tko je jači – Ustav ili HRT?

Komentari na članak

Vezani članci

Ministarstvo branitelja

Učenici i studenti ogorčeni

Smanjene stipendije za djecu branitelja napokon stižu

Stipendije učenika smanjene su za 100 kuna, a studenata za 200 kuna. Bude li sve išlo prema planu, oko 7 tisuća djece hrvatskih branitelja za nekoliko će tjedana na svojim računima dočekati stipendiju.

SCZG izvana

Financijske nepravilnosti

Optužbe usmjerene zagrebačkom SC-u zbog pronevjere stotina tisuća kuna od – kolača

Tijekom izvanredne kontrole poslovanja SC-ovih menzi utvrđena je značajna financijska razlika između namirnica koje su naručene i onih koje su doista stigle do usta studenata. Priča je to o gorkim kolačima od nekoliko stotina tisuća kuna.

novac_kovanice

Gdje i kako uštedjeti?

5 stvari na kojima studenti mogu uštedjeti

Štednja nam može donijeti puno pozitivnih stvari i višak novaca možemo potrošiti na nešto što stvarno želimo, a da nije nužno vezano uz studentski život.

San protekšn lik

Viralni video

„Pa šta je ovo, Mad Max?!” Urnebesna reakcija Beograđanina na gužve u prometu

Vjerujemo da će "gde je vama san protekšn" obilježiti ovo ljeto. Pogledajte video!

Referendumsko pitanje

Matej Sunara

ZA obitelj, protiv ZAglupljivanja

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Donje Svetice 38, Zagreb