Okrugli stol na Veleučilištu VERN'

Premijer Plenković: U Hrvatskoj bi se u STEM područje do 2020. trebalo uložiti 17 tisuća stipendija

Andrej Plenković i Markus Söder

Tijekom govora o znanstvenoj suradnji, razvoju akademskih resursa te jačanju akademske razmjene i gospodarskim inicijativama Hrvatske i Bavarske, oba su premijera istaknula da se Europa mora usmjeriti na razvoj znanosti i tehnologije te da se novim generacijama mora omogućiti stjecanje konkurentnog i globalnog znanja. 

Ključ uspjeha za napredak Europske unije i svih zemalja članica EU-a na globalnom tržištu jest poboljšanje konkurentnosti ulaganjem u znanost, obrazovanje i inovacije, zaključili su predsjednik Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andrej Plenković i predsjednik Vlade njemačke Savezne države Bavarske dr. sc. Markus Söder na okruglom stolu Bavarska i Hrvatska kao znanstvena odredišta partneri u Europskoj uniji koji je održan 2. svibnja na Veleučilištu VERN'. 

Tijekom govora o znanstvenoj suradnji, razvoju akademskih resursa te jačanju akademske razmjene i gospodarskim inicijativama Hrvatske i Bavarske oba su premijera istaknula da se Europa mora usmjeriti na razvoj znanosti i tehnologije te da se novim generacijama mora omogućiti stjecanje konkurentnog i globalnog znanja. 

– U Hrvatskoj bi se tako u STEM područje do 2020. trebalo uložiti 17 tisuća stipendija u vrijednosti od 180 milijuna kuna. – istaknuo je premijer Plenković.

Naglasio je i kako ni jedna zemlja ne može loviti korak s dinamikom četvrte industrijske revolucije ako ne lovi korak s područjem obrazovanja, znanosti i istraživanja.

– U razvoju digitalnih tehnologija možete sudjelovati iz svih dijelova Europe. Moramo se potruditi biti pri vrhu razvoja, a ne samo kupovati proizvode drugih. – zaključio je predsjednik Vlade Bavarske Markus Soder.

Okrugli stol, koji su zajednički organizirali Zaklada Hanns Seidel, Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i VERN', okupio je predstavnike diplomatskog zbora, parlamentarne zastupnike i savjetnike iz Bavarske i Hrvatske, predstavnike akademskog sektora te brojne zainteresirane studente.

U diskusiji koju je moderirala predavačica s VERN'a Morana Kasapović, dvojica premijera komentirala su pitanja studenata o razvoju političke komunikacije u zadnjem desetljeću te o budućnosti Europske unije. 

Dobrodošlicu su uvaženim gostima i okupljenima na početku uputili Nj. E. dr. Robert Klinke, veleposlanik Savezne Republike Njemačke u Republici Hrvatskoj, Srećko Prusina, ravnatelj Zakladne uprave Zaklade hrvatskog državnog zavjeta, te Ivo Ivančić, glavni direktor Veleučilišta VERN' i član uprave Zaklade hrvatskog državnog zavjeta. Na završetku okruglog stola zastupnik u Njemačkom saveznom parlamentu Florian Hahn naglasio je da članice EU-a moraju jačati suradnju radi poboljšanja konkurentnosti na globalnom tržištu.

Komentari na članak

Vezani članci

Karlo Kolesar

Intervju s predsjednikom Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola

Karlo Kolesar za Studentski.hr: „Studenti veleučilišta i visokih škola imaju problema sa stručnim nazivima”

Kao predsjedniku Vijeća zadatak mu je brinuti o interesima čak 450 000 studenata. Pročitajte koji su gorući problemi studenata stručnih studija te kako je Vijeće uspjelo riješiti problem predrasuda.

Primatijada

Znanstveno-sportska manifestacija Primatijada

Studente prirodnih znanosti i ove godine očekuju znanstvena izlaganja i sportska natjecanja

Četvrtu godinu zaredom održava se studentska znanstveno-sportska manifestacija Primatijada. Ove godine održat će se u Poreču s temom "Integracija znanosti, IT-a i poduzetništva".

Mozak i pamćenje

University of Southern California

Znanstvenici moždanim implantatima uspjeli poboljšati memoriju do 30%

Tim znanstvenika sa Sveučilišta Južne Kalifornije napravio je značajan pomak u razvoju neuroznanosti otkrićem implantata mozga ili memorijske proteze koja bi mogla poboljšati ljudsku memoriju.

JCVD

Znanost otkriva istinu

VIDEO: Najveće laži koje nam "prodaju" filmovi

Akcijski filmovi najčešće su odmor za mozak i najčešće ne razmišljamo kolike su zapravo šanse da se scene iz tih filmova izvedu u stvarnom svijetu. A one su male. Jako male.

Ljubljenje

Činjenice o ljubljenju

Zašto se ljubimo?

Znanstvenici smatraju da ljubljenje vuče porijeklo od hranjenja ustima, odnosno poljupcem („kiss-feeding“), što je zapravo učestao način hranjenja mladunčadi ptica, ali i mnogih primata (bonobo čimpanza).