Treći Medijski susreti u Matici hrvatskoj

O istinama i lažima u eteru raspravljalo 50 novinara

Treći Medijski susreti u Matici hrvatskoj

Na trećim Medijskim susretima u Matici hrvatskoj govorilo se prije svega o političkim retoričkim manipulacijama, s naglaskom na retoričkoj analizi posljednjih izbora.

Na trećim Medijskim susretima u Matici hrvatskoj 19. studenoga o temi Istine i laži u eteru – o argumentaciji i manipulaciji u javnom komuniciranju raspravljalo je 50 novinara i studenata. Govorilo se prije svega o političkim retoričkim manipulacijama, s naglaskom na retoričkoj analizi posljednjih izbora. Uvodno predavanje održao je komunikolog, retoričar i urednik u Glasu Koncila Branimir Stanić, a u publici su bili brojni novinari i komunikolozi, među njima i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković te komunikolozi Jelena Jurišić, Viktorija Car i Zdeslav Milas.

– U hrvatskom društvu retorika umire. Našu javnu komunikaciju obilježava sve veća manipulacija i sve slabija argumentacija, a bez retorike nema demokracije. Ono što zabrinjava jest izostanak polemičnosti, monološka retorika i izostanak sučeljavanja, rekao je komunikolog Branimir Stanić te dodao da deficit demokratičnosti dolazi sa smrću retorike, što se najbolje vidi kroz zadnje parlamentarne izbore: – Retorika je umijeće dolaženja do onoga najvjerojatnijeg, retorika je traganje za najvjerojatnijom istinom i najvjerojatnijom laži, u retorici nema apsolutnoga, jer kad bi retorika bila apsolutna, tada bi ona bila najveći totalitarizam u medijskom prostoru, iz čistog razloga da se uvijek na neku retoričku bravuru može izvesti još veća retorička bravura. Onda bismo ovisili o govornicima koji su u tom umijeću umješniji. Zato ona ne može nositi svu istinu, ona je sredstvo, prije svega za dolazak do istine ili laži. – kazao je Stanić govoreći o značenju retorike za medijsku raspravu o istini i laži.

Stanić je oprimjerio mogućnost korištenja retorike na slučaju propusta u fotografiranju susreta novoizabranog saborskog zastupnika Drage Prgometa i premijera Vlade Zorana Milanovića.

– Ako nam se u klasičnoj retorici kao prvo pitanje postavlja tko je govornik koji nešto govori, u smislu vizualne retorike kojom možemo analizirati ovaj slučaj, dovedeni smo pred pitanje: Tko je tu fotografiju snimio? I koliko je ona vjerodostojna bez autorstva. Naime fotografija koju su prenijeli svi mediji nije bila potpisana. – rekao je Stanić.

Stanić se kroz retoričke naočale osvrnuo i na posljednju predizbornu kampanju:

– U kampanji su se na ulicama sučeljavali plakati, a umjesto političara to su radili unajmljeni stručnjaci za političku komunikaciju. Nije bilo sučeljavanja i polemike, imali smo samo poprilično puno huškanja jednih na druge, – objasnio je Stanić te kazao da mu se čini da se javni govor u nas događa u nekim laboratorijskim uvjetima, da je sve sterilno, da nedostaje izvorne komunikacije:  – U takvim okolnostima dolazi do sve veće manipulacije i teško je otkriti što je istina. –

Nadodao je da se takve manipulacije događaju u medijima korištenjem različitih retoričkih trikova i lažnih argumenta, poput podilaženja publici, zastrašivanja ili napada na čovjekovu osobnost. Kao primjer naveo je svoju retoričku analizu gostovanja visokih političkih dužnosnika u emisiji Nedjeljom u dva, gdje je utvrdio da su gosti koristili i do 2 trika po minuti govora.

Jedan od načina zaživljavanja retorike, prema Staniću, vizija je moćnog medija o kojoj govori francuski mislilac Pierre Bourdieu. Takav medij imao bi u sebi i kulturni, odnosno kvalitativni, i ekonomski kapital. Stanić je kazao je da u Hrvatskoj postoje mediji koji imaju ekonomski kapital, primjerice 24 sata, ili kulturni kapital kao što je Matičin Vijenac, ali nemamo Bourdieuova moćnog medija koji ujedinjuje obje sastavnice. Dodao je da u smislu struke treba raditi na poboljšanju transparentnosti i profesionalnosti, a kao velik rizik naglasio je socijalnu nesigurnost novinarske struke.

U raspravi je novinar Branko Kosec upozorio na neetička ponašanja i izostanak odgovora na iznesene optužbe u medijima, dok je Matina Tenžera, iz novina studenata Fakulteta političkih znanosti Global, neprofitne medije navela kao moguće rješenje za kvalitetno novinarstvo. Jelena Jurišić s Hrvatskih studija upozorila je na to da su emocije postale glavni alat novinarstva kojim se kreira medijski spektakl. Takav govor, nadovezao se Stanić, prati velika slikovitost jezičnih izraza, ali uz nedostatak logičnog slijeda. Zanimljiv trenutak rasprave, kojim je tribina i završila, bilo je epistemološko pitanje mogućnosti utvrđivanja retoričke istine.

– Iako je naša spoznaja subjektivna, ipak postoji mogućnost zahvaćanja stvarnosti, pa i medijske stvarnosti. –  iz Matice je poručio Branimir Stanić.

Snimku tribine možete pogledati na poveznici.

Komentari na članak

Vezani članci

foto

Armin Hodžić, predsjednik Bošnjačke udruge mladih

„Mladi se čovjek u politici treba voditi za idealima“

Student politologije Armin Hodžić već je s 19 godina postao članom Vijeća bošnjačke nacionalne manjine u Zagrebu. Aktivno radi na projektima za mlade, a u politici se vodi idealima koji su nužni da bi mladi čovjek mogao ostati pribran i uspješan u svome radu.

Logo Ministarstva znanosti ,obrazovanja i sporta

Milijardu kuna za studente?

Vlada sutra odlučuje o subvencijama visokih učilišta

Vladi Republike Hrvatske predstoji sjednica u kojoj će donijeti novu Uredbu, dati mišljenja i prijedloge. Udarna tema sjednice su i subvencije za javna visoka učilišta.

Studentski prosvjedi 1968

Sorbus Aucuparia

1968. vs 2014.: pronađi razlike!

Idemo se sada igrati jedne igre. Ja ću vam ispričati jednu priču. Priči je zajedničko mjesto održavanja, ali godina nije. Tko prvi pogodi - dobit će diplomu bez posla.

WP

Prijave u tijeku

Washington Post nudi plaćeno stažiranje studentima novinarstva

Studenti će primati novčanu naknadu čiji iznos još uvijek nije poznat, ali valja napomenuti kako je ljetos iznosila 750 dolara tjedno (oko 5 000 kuna).

Mediji na drugi način 2014

Udruga Komuna organizira

Studentski simpozij „Mediji na drukčiji način“ na temu „Cenzura“

Simpozij će se održati 8.svibnja 2014. u dvorani Zagreb, na Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj s početkom u 10 sati. Tema ovogodišnjeg simpozija je „Cenzura“.