Treći Medijski susreti u Matici hrvatskoj

O istinama i lažima u eteru raspravljalo 50 novinara

Treći Medijski susreti u Matici hrvatskoj

Na trećim Medijskim susretima u Matici hrvatskoj govorilo se prije svega o političkim retoričkim manipulacijama, s naglaskom na retoričkoj analizi posljednjih izbora.

Na trećim Medijskim susretima u Matici hrvatskoj 19. studenoga o temi Istine i laži u eteru – o argumentaciji i manipulaciji u javnom komuniciranju raspravljalo je 50 novinara i studenata. Govorilo se prije svega o političkim retoričkim manipulacijama, s naglaskom na retoričkoj analizi posljednjih izbora. Uvodno predavanje održao je komunikolog, retoričar i urednik u Glasu Koncila Branimir Stanić, a u publici su bili brojni novinari i komunikolozi, među njima i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković te komunikolozi Jelena Jurišić, Viktorija Car i Zdeslav Milas.

– U hrvatskom društvu retorika umire. Našu javnu komunikaciju obilježava sve veća manipulacija i sve slabija argumentacija, a bez retorike nema demokracije. Ono što zabrinjava jest izostanak polemičnosti, monološka retorika i izostanak sučeljavanja, rekao je komunikolog Branimir Stanić te dodao da deficit demokratičnosti dolazi sa smrću retorike, što se najbolje vidi kroz zadnje parlamentarne izbore: – Retorika je umijeće dolaženja do onoga najvjerojatnijeg, retorika je traganje za najvjerojatnijom istinom i najvjerojatnijom laži, u retorici nema apsolutnoga, jer kad bi retorika bila apsolutna, tada bi ona bila najveći totalitarizam u medijskom prostoru, iz čistog razloga da se uvijek na neku retoričku bravuru može izvesti još veća retorička bravura. Onda bismo ovisili o govornicima koji su u tom umijeću umješniji. Zato ona ne može nositi svu istinu, ona je sredstvo, prije svega za dolazak do istine ili laži. – kazao je Stanić govoreći o značenju retorike za medijsku raspravu o istini i laži.

Stanić je oprimjerio mogućnost korištenja retorike na slučaju propusta u fotografiranju susreta novoizabranog saborskog zastupnika Drage Prgometa i premijera Vlade Zorana Milanovića.

– Ako nam se u klasičnoj retorici kao prvo pitanje postavlja tko je govornik koji nešto govori, u smislu vizualne retorike kojom možemo analizirati ovaj slučaj, dovedeni smo pred pitanje: Tko je tu fotografiju snimio? I koliko je ona vjerodostojna bez autorstva. Naime fotografija koju su prenijeli svi mediji nije bila potpisana. – rekao je Stanić.

Stanić se kroz retoričke naočale osvrnuo i na posljednju predizbornu kampanju:

– U kampanji su se na ulicama sučeljavali plakati, a umjesto političara to su radili unajmljeni stručnjaci za političku komunikaciju. nije bilo sučeljavanja i polemike, imali smo samo poprilično puno huškanja jednih na druge, – objasnio je Stanić te kazao da mu se čini da se javni govor u nas događa u nekim laboratorijskim uvjetima, da je sve sterilno, da nedostaje izvorne komunikacije:  – U takvim okolnostima dolazi do sve veće manipulacije i teško je otkriti što je istina. –

Nadodao je da se takve manipulacije događaju u medijima korištenjem različitih retoričkih trikova i lažnih argumenta, poput podilaženja publici, zastrašivanja ili napada na čovjekovu osobnost. Kao primjer naveo je svoju retoričku analizu gostovanja visokih političkih dužnosnika u emisiji Nedjeljom u dva, gdje je utvrdio da su gosti koristili i do 2 trika po minuti govora.

Jedan od načina zaživljavanja retorike, prema Staniću, vizija je moćnog medija o kojoj govori francuski mislilac Pierre Bourdieu. Takav medij imao bi u sebi i kulturni, odnosno kvalitativni, i ekonomski kapital. Stanić je kazao je da u Hrvatskoj postoje mediji koji imaju ekonomski kapital, primjerice 24 sata, ili kulturni kapital kao što je Matičin Vijenac, ali nemamo Bourdieuova moćnog medija koji ujedinjuje obje sastavnice. Dodao je da u smislu struke treba raditi na poboljšanju transparentnosti i profesionalnosti, a kao velik rizik naglasio je socijalnu nesigurnost novinarske struke.

U raspravi je novinar Branko Kosec upozorio na neetička ponašanja i izostanak odgovora na iznesene optužbe u medijima, dok je Matina Tenžera, iz novina studenata fakulteta političkih znanosti Global, neprofitne medije navela kao moguće rješenje za kvalitetno novinarstvo. Jelena Jurišić s Hrvatskih studija upozorila je na to da su emocije postale glavni alat novinarstva kojim se kreira medijski spektakl. Takav govor, nadovezao se Stanić, prati velika slikovitost jezičnih izraza, ali uz nedostatak logičnog slijeda. Zanimljiv trenutak rasprave, kojim je tribina i završila, bilo je epistemološko pitanje mogućnosti utvrđivanja retoričke istine.

– Iako je naša spoznaja subjektivna, ipak postoji mogućnost zahvaćanja stvarnosti, pa i medijske stvarnosti. –  iz Matice je poručio Branimir Stanić.

Snimku tribine možete pogledati na poveznici.

Komentari na članak

Vezani članci

Čovjek i vino

Mate Vučić

Kroz Bosnu i prašumu

O Bosni i Hercegovini i novonastaloj situaciji mnogi se postavljaju kao da sve razumiju, sve im je jasno i kako su raskrinkali ove ili one, lijeve ili desne, nacionaliste ili anacionalne…Kritičkim promišljanjem, uzimanjem više perspektiva u obzir idemo vidjeti što se događa u dvorištu naših susjeda, makar se izgubili u prašumi kontroverzi.

Akademija dramske umjetnosti

Cikus tribina „Politički leksikon"

Poticanje politizacije aktualnih društvenih problema na Akademiji dramske umjetnosti

Ciklus javnih tribina „Politički leksikon" započinje 14. travnja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Zadatak im je osvijetliti sistemsku logiku koja stoji u podlozi reformskih paketa.

10 najboljih serija 2015.godine

Obavezna TV lektira

10 najboljih serija iz 2015. godine

Deset serija koje definitivno morate dodati na svoj popis za gledanje.

Tužba

Studentska bitka

Tvrtka tužila studenta zbog izjave o njezinu radu u priopćenju medijima

22-godišnjeg studenta strojarstva Matiju Sučića tvrtka Univerzal tužila je za sramoćenje, a razlog tužbe je Sučićevo priopćenje medijima nakon tribine „Ekološki pristup gospodarenju otpadom”.

Dani elektroničkih medija

Dani elektroničkih medija

Uskoro stupaju na snagu izmjene zakona o internetu, radiju i televiziji

Završeni su 9. Dani elektroničkih medija, odnosno 22. dani radija, 9. dani televizija i 9. dani interneta. Predstavnici medija suglasni su da Zakon o elektroničkim medijima više ne odgovara sadašnjim okolnostima.