LEX PERKOVIĆ

Nijemci upozoravaju, hrvatska Vlada krši odredbe ugovora o pristupanju EU

Markov trg

Josip Perković nalazi se na međunarodnoj tjeralici od 2009. godine. Nalog za njegovim izručivanjem njemačkim vlastima poslan je prvog dana Republike Hrvatske u Europskoj Uniji. Milanović ne smatra da je izručenje potrebno, Kirchbaum upozorava da hrvatske vlasti krše odredbe Ugovora o pristupanju.

Josip Perković ime je koje je odjeknulo Hrvatskom početkom ovog ljeta. Perković je bivši djelatnik UDBE,raznih jugoslavenskih i nekoliko hrvatskih tajnih službi (izvor: Wikipedia). Njegovo ime spominje se u kontekstu ubojstva Stjepana Đurekovića (jednog od direktora Ine), a slučaj datira iz 1986. Josip Perković je tijekom godina napredovao u svom poslu te je 1990., neposredno prije sloma komunističkog režima, zasjeo i na čelo UDBA-e. Obnašao je i dužnost šefa hrvatskog ogranka SDS-a te mu je ta pozicija omogućila kontakte s brojnim hrvatskim emigrantima.

Raspisivanju međunarodne tjeralice za Josipom Perkovićem prethodio je slučaj s kraja prošlog stoljeća. Anto Đapić, tada predsjednik HSP-a, optužio je Perkovića za ubojstvo njegova istoimenog strica, u lipnju 1989. Slučaj je „osvježen“ kad je Đapić, nakon više pokušaja, predao izvještaj o ratnim i poratnim žrtvama komunističkog režima bavarskoj policiji. Prije toga „Vijeće za utvrđivanje poratnih žrtava komunističkog sustava ubijenih u inozemstvu“ predalo je taj isti izvještaj predsjedniku Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, Kazimiru Svibenu.

U lipnju 2009. godine za Perkovićem je raspisana međunarodna tjeralica zbog ubojstva Stjepana Đurekovića. Za sudjelovanje u istom zločinu ranije je na doživotni zatvor osuđen još jedan bivši djelatnik UDBA-e; Krunoslav Prates. Slučaj Perković nije bio jako eksponiran u medijima sve dok njemačka Vlada nije najavila slanje naloga za njegovo uhićenje i to prvog dana ulaska Hrvatske u Europsku Uniju.
Slanjem naloga otvaraju se brojna pitanja: je li to potrebno, otvaramo li Pandorinu kutiju, zašto ne bismo sami sudili? Ovo potonje posebno smeta Nijemcima jer smatraju da je hrvatsko pravosuđe imalo 30 godina za suđenje, ali nisu učinili ništa po tom pitanju. Predsjednik Republike Hrvatske, Ivo Josipović, navodi da slučaj Perković nije samo pitanje ideologije, nego i pravosuđa. Milanović pak tvrdi da je njegova savjest čista i smatra da do izručenja ne treba doći. Vlada je pokušala proglasiti odredbu koja će podrazumijevati uhićenja za slučajeve počinjene nakon 2002. Gunther Kirchbaum, predsjednik Odbora za europska pitanja njemačkog Bundestaga, ponovno izražava svoje nezadovoljstvo ulaskom Hrvatske u EU, smatrajući da je do ulaska došlo prerano. Navodi i kako hrvatska Vlada neizručenjem Perkovića krši odredbe Ugovora o pristupanju te izražava nepoštovanje prema Njemačkoj, ali i prema ostalim državama članicama Europske unije.
Prepucavanja i nagađanja oko postupaka hrvatske i njemačke vlade trajala su do početka ovog mjeseca, kad je hrvatska Vlada najavila da će promijeniti Zakon o pravosudnoj suradnji („Lex Perković“), ali će odgoditi njegovu primjenu za 10 mjeseci, dakle do srpnja 2014.

 

 

Komentari na članak

Vezani članci

Hrvatski studentski zbor

Studentski centar u Zagrebu

UŽIVO: Pratite konferenciju Hrvatskog studentskog zbora

Na konferenciji govore: predsjednik Hrvatskog studentskog zbora Aleksandar Šušnjar, predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske Karlo Kolesar te zamjenik predsjednika Hrvatskog studentskog zbora Petar Labrović.

Nosorog

Thomas Bauer

Manje uhljeba

Kako planski smanjiti utjecaj i obim države na minimum, napraviti fizibilnu strategiju tranzicije i spasiti hrvatsku naciju od potpune propasti? Bilo bi okej da to napravi država. Da sama izvede birokratski harakiri nakon fijaska na svim poljima.

Katedrala (pogled sa Strossa)

Josip Maslov

Poremećeni teatar

Sjeo sam na bicikl i maksimalno se usredotočio. Pred očima sam imao jasan cilj. Zumirao sam ga pogledom i odredio koordinate. Upravo sam se spremao krenuti u juriš kad je između mene i moje nepokretne mete prošla zdepasta brineta.

Aleksandar Šušnjar

Intervju s Aleksandrom Šušnjarom

„Niti jedna Vlada dosad nije obraćala dovoljno pozornosti na visoko obrazovanje i obrazovanje općenito.“

Predsjednik Hrvatskog studentskog zbora i Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci, Aleksandar Šušnjar, odgovorio je za Studentski.hr na nekoliko pitanja vezanih uz svoj rad i rad Studentskog zbora, a osvrnuo se i na suradnju s vladajućima.

MOST

Mladi na marginama

Hoće li studenti i mladi biti bar jedna točka reformi za potporu Vladi?

Obrazovanje i promjene u hrvatskom školstvu nikada nisu bili visoko na listi prioriteta političkih stranaka, no hoće li MOST nezavisnih lista, stranka koja drži većinu u parlamentu, kao jednu od reformi za potporu novoj Vladi uključiti i reformu (visoko)obrazovnog sustava?