Intervju s predsjednicom stranke ORaH

Mirela Holy: „Ulaganje u znanost, obrazovanje i nove tehnologije mora biti državni prioritet!“

ORAH Holy

Razgovarali smo o budućim planovima stranke, konoplji, obrazovanju i mnogim drugim temama. Saznali smo i što Holy radi kada ne radi, a sve možete pročitati u nastavku intervjua.

Stranka ORaH, pod vodstvom dr. sc. Mirele Holy,u posljednjih nekoliko mjeseci postigla je ogromnu popularnost. Prije odlaska iz Vlade, Holy je od strane građana bila ocijenjena kao jedna od najuspješnijih ministrica. Plan stranke je „…u svijesti hrvatskih građana postati relevantna nacionalna politička stranka kojoj je briga o javnom interesu razlog postojanja.“, spominje službena stranica. Jesu li građani uočili potencijal ove stranke i je li Holy zadobila njihovo povjerenje?

Tko je Mirela Holy i što radi u slobodno vrijeme?
Prilično sam jednostavna osoba. U slobodno vrijeme volim čitati, ići u kino i družiti se s prijateljima. Glazbeni ukus mi je eklektičan pa slušam klasiku, posebice skladatelje iz razdoblja romantizma, new age i gothic rock. Ljubiteljica sam fantasy književnosti i filmova. U pravilu ne kuham i nisam baš za kućanske poslove. 

Koje su Vaše glavne kvalitete za obavljanje poslova zaštite okoliša?
Smatram da sam kompetentna u obavljanju svog posla jer sam doktorirala na temi iz područja zaštite okoliša, bila sam službenica u Ministarstvu zaštite okoliša i upoznata sam s procedurama i zakonima iz tog područja.

Kao stranka koja primjenjuje metode održivog razvoja u zaštiti prirode i gospodarstvu, kako biste Vi zaštiti prirodu i smanjili ekološke katastrofe? 
Najveći problemi zaštite okoliša u Hrvatskoj su nepostojanje sustava gospodarenja otpadom te emisije štetnih plinova u prometu. Prisutno je veliko zagađenje iz konvencionalne poljoprivrede te nepostojanje sustava obrade otpadnih voda. U sljedećih desetak godina, u ove projekte morat ćemo uložiti 10 milijardi eura. Učinkovita zaštita zahtijeva transparentnu, učinkovitu i poštenu javnu upravu te državu koja će biti pravičan i strateški regulator. 

„Nažalost, imamo jako nerazvijenu političku kulturu.“

Na kakve ste reakcije na Vašu stranku naišli od strane Vaših kolega?
Svaka se stranka bori za svoj položaj na političkom tržištu – bilo bi nelogično očekivati da nas ostale stranke podupiru. S mnogim kolegicama i kolegama u Saboru korektno surađujem, iako smo svi konkurenti.

Kako komentirate tvrdnje u javnosti o OraH-u kao populističkoj stranci? U javnosti su se pojavila mišljenja kako se ORaH-ov princip rada temelji na nerealnim projektima koje mnogi kao takve ne prepoznaju.
Tvrdnje da je ORaH populistička stranka smiješne su jer se ORaH zalaže za prava svih manjina, pa tako i seksualnih, te legalizaciju indijske konoplje. U Hrvatskoj, u političkom smislu, to su vrlo rizične teme. Ovakve optužbe rezultat su nervoze političkih konkurenata zbog rasta našeg rejtinga. U političkoj areni često se ne biraju sredstva i pokušava se ogaditi konkurenta na bilo koji način. Nažalost, imamo jako nerazvijenu političku kulturu.

„Iza otpora legalizaciji marihuane stoje interesi farmaceutskih lobija te mafija.“

Što Vas je potaklo na ideju o legalizaciji konoplje? Zbog čega se javljaju negativne reakcije javnosti, posebno izražene od strane farmaceutskih industrija?
Smatram da politika mora biti posao u javnom interesu te pomagati ljudima, a ne im otežavati život. Više od 700 znanstvenih istraživanja dokazuje medicinske koristi indijske konoplje. Smatram da je obaveza države i društva da bolesnim ljudima omogući bolju kvalitetu i standard života. Sigurna sam da iza otpora legalizaciji marihuane stoje moćni interesi farmaceutskih lobija te mafija, koja od nelegalnog statusa indijske konoplje ima najviše koristi. Ako se pokaže da je indijska konoplja, odnosno proizvodi od indijske konoplje, uspješnija u liječenju nekih bolesti od konvencionalnih lijekova, to bi se sigurno moglo negativno odraziti na profit farmaceutskih kompanija.

Kako bi se kontrolirao sam tijek kupnje i prodaje konoplje?
Osobno sam najsklonija urugvajskom modelu koji podrazumijeva potpunu kontrolu proizvodnje i trgovine od strane države.

Kako bi legalizacija konoplje mogla pridonijeti razvoju hrvatskog gospodarstva? Gdje biste Vi najprije uložili?
Kada govorimo o gospodarskim potencijalima konoplje, ne govorimo samo o indijskoj konoplji, već na prvo mjesto stavljamo industrijsku konoplju. Oformili smo programski tim koji se bavi izradom sektorske politike iskorištavanja gospodarskih potencijala konoplje. Nadamo se da će prijedlog ove politike biti dovršen do početka ljeta, kada planiramo organizirati programsku tribinu na ovu temu. Govorit ćemo i o društvenim posljedicama provedbe ovog projekta.

Smatramo da Hrvatska ima izuzetne predispozicije za uzgoj industrijske konoplje zbog neiskorištenosti poljoprivrednih zemljišta. Konoplja je u okolišnom smislu izuzetno dobra kultura – čistač tla. Nadamo se da će Vlada te resorna ministarstva poljoprivrede, zdravlja i gospodarstva prepoznati potencijal ove kulture te ukloniti sadašnje zakonodavne i birokratske prepreke liberalizaciji. Proizvodnja konoplje trend je u svijetu, dio kojeg bi trebala biti i Hrvatska. Od industrijske konoplje proizvodi se oko 50 000 različitih proizvoda u energetici te u prehrambenoj, građevinskoj, tekstilnoj, papirnoj, farmaceutskoj, kozmetičkoj i automobilskoj industriji.

Legalizacija indijske konoplje, osim zdravstvenih, za državu može imati i ekonomskih benefita. Nedavna legalizacija marihuane u američkoj saveznoj državi Colorado, donijela je 3,5 milijuna dolara suficita. Ugledala bih se na njih, pa bih između ostalog, ulagala u javno zdravstvo, programe prevencije i liječenje od ovisnosti.

„Mladi su budućnost zemlje, no nažalost, jako su nezainteresirani.“

Kakvo je Vaše mišljenje o hrvatskom obrazovanju?
Gospodarski razvijena društva izdvajaju između 3 i 5% BDP-a za znanost i obrazovanje, dok Hrvatska izdvaja 0,75%. Postoji potpuno evidentna korelacija između izdvajanja za znanost i obrazovanje i stupnja gospodarskog razvoja države. Vjerojatno zbog toga imamo 20 puta manje patenata od EU i 15 puta manje prijavljenih patenata od susjedne nam Slovenije. Ulaganje u znanost, obrazovanje i nove tehnologije mora biti državni prioritet; bez toga kao društvo nećemo imati nikakvu šansu. Bogatstvo država nisu prirodni resursi, već ljudski potencijal. Što prije to shvatimo, tim prije ćemo izaći iz krize.

Na koji način mogu na promjene u politici, gospodarstvu i obrazovanju utjecati mladi?
„Mladi su budućnost zemlje“ – parola je koju koriste sve stranke, ali je rijetke provode u praksi. Ljudi u mojim godinama ne mogu vjerodostojno zastupati političke stavove i interese mladih – to mogu učiniti samo oni u vlastito ime. ORaH-u su mladi izuzetno važni jer smo svjesni da dugoročni razvoj društva i države počiva upravo na njima, ali su nažalost jako nezainteresirani za politiku i političke procese. Nadamo se da ćemo uspjeti motivirati mlade da se politički aktiviraju. Ponosni smo na Mihaela Peklara, maturanta V. gimnazije Zagreb, koji je naš kandidat za Europski parlament. Izuzetno je pametan, a samo kandidiranje jasna je poruka da mi spomenutu parolu provodimo i u praksi.

Komentari na članak

Vezani članci

Vranić na tračnicama

Intervju: Petar Vranić

Elephant and the Moon: „Lijepa ti je ta muzika, ali ja tebe ništa ne razumijem na tom engleskom“

Odlučili smo Petra nakratko prekinuti u miješanju smjese za falafele te preispitati kako diše ovaj iznimno talentirani mladić, čije pjesme vam preporučamo uz romantične zalaske Sunca.

Zastave Saudijske Arabije i SAD-a

Zahlađenje odnosa

Saudijska Arabija najavljuje promjene u odnosu sa SAD-om

Princ Bandar bin Sultan, šef obavještajne zajednice u Saudijskoj Arabiji, najavio je promjene diplomatskih veza između dviju zemalja, vjeruje se zbog ogorčenja Saudijaca politikom SAD-a prema Siriji

Studentski ugovori, HSZ

Intervju s Markom Lepoglavcom

Zbor zatražio satnicu od 18 kuna, pravo obavljanja studentskih poslova dijelu izvanrednih studenata, digitalizaciju, transparentnost i maksimalnu zaštitu studenata

Marko Lepoglavec gotovo je godinu dana uključen u Radnu skupinu izrade Nacrta prijedloga o obavljanju studentskih poslova. U razgovoru nam je pojasnio što očekuje studente od siječnja 2018. godine.

Boksačke rukavice

Intervju s Ivanom Habazin

Započela s „Rockyjem", završila studij, upisala dva nova, postala svjetska boksačka prvakinja

„Bit ćeš svjetska prvakinja”, rekla je Ivana Habazin i uzela IBF svjetsku titulu. 

Akustični Psihomodo Pop

Intervju s Davorom Gopcem

„Probajte svirati narodnjake, tu je veća lova!“

– Na Antivalentinovu u drugom mjesecu svirat ćemo presjek kroz cijelu karijeru tak da će bit i novih i starih stvari. Al pazite se – TURBOKARANJE! – poručuje Davor Gobac.