Izbori 2015.

IZVJEŠTAJ: Predizborno sučeljavanje na temu visokog obrazovanja

Predizborno sučeljavanje 2015.

O najvažnijim pitanjima koja se tiču visokog obrazovanja u Hrvatskoj raspravljali su: Roko Andričević (koalicija Hrvatska raste), Gordana Rusak (MOST), Ivan Buljan (ORaH), Beata Halassy (U ime obitelji – Projekt domovina), Iva Kvakić (Za grad), Anto Bajo s Instituta za javne financije i doktorand Fakulteta političkih znanosti Nikola Baketa. Predstavnici najjače oporbene koalicije nisu se pojavili na sučeljavanju

Na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu održano je predizborno sučeljavanje pod nazivom “Visoko obrazovanje – nove perspektive” u organizaciji Studentskog zbora Fakulteta političkih znanosti.

O najvažnijim pitanjima koja se tiču visokog obrazovanja u Hrvatskoj raspravljali su: Roko Andričević (koalicija Hrvatska raste), Gordana Rusak (MOST), Ivan Buljan (ORaH), Beata Halassy (U ime obitelji – Projekt domovina), Iva Kvakić (Za grad), Anto Bajo s Instituta za javne financije i doktorand Fakulteta političkih znanosti Nikola Baketa. Predstavnici najjače oporbene koalicije nisu se pojavili na sučeljavanju. Moderator rasprave bio je predsjednik Studentskog zbora FPZG Marijan Crnjak.

Baketa i Bajo dali su kratak uvod u raspravu. Složili su se da je obrazovni sustav u Hrvatskoj daleko od idealnog. Broj studenata sve više raste, a studiranje nije omogućeno svima jer državna potpora nije dovoljno dobro organizirana da se studiranje omogući mladim ljudima slabijeg socijalnog statusa.

Gordana Rusak prva je iznijela svoje viđenje problema u sustavu visokog obrazovanja, a to su programi visokih učilišta koji nisu u suglasnosti sa zahtjevima tržišta. Ona tvrdi da su na različitim fakultetima programi bitno različiti i u tome vidi velik problem.

Mlada Iva Kvakić nadovezala se na te tvrdnje, ali kao primaran faktor tih problema navela je lošu gospodarsku situaciju u kojoj se Hrvatska nalazi. Također, naglasila je kako je potrebno ulagati više novaca u sam obrazovni sustav te ga tako unaprijediti.

Predstavnik MZOS-a Andričević rekao je kako velik broj studenata na našim sveučilištima nije nužno “nezdrava” pojava te da sadašnja Vlada ide u smjeru da se napravi bolji program zapošljavanja svih tih studenata.

- U stranim zemljama studenti se potiču da oni sami budu poduzetnici te da se ne boje neuspjeha. Takav sustav pokušavamo izgraditi i u Hrvatskoj. – rekao je Andričević.

Beata Halassy izjavila je kako je problem zapravo u ljudima koji se bave formiranjem programa te da je ključno vrednovati njihov rad.

Druga tema rasprave bile su reforme koje bi stranke provele da dođu na vlast. Ivan Buljan iz ORaH-a kazao je kako je ključna standardizacija zanimanja i zvanja koja još uvijek u Hrvatskoj nisu prilagođena sustavu Europske unije. Isto tako, naglasio je kako je neophodna edukacija privatnog i javnog sektora.

Halassy je još jednom naglasila kako zakoni koje imamo nisu loši, već da se loše provode. Zalagala bi se za strogu kontrolu kvalitete rada pojedinaca.

Gordana Rusak, koja je ujedno unijela neku živost u dosadnjikavu raspravu, rekla je kako Bolonja kod nas nije zaživjela onako kako je trebala. Naglasila je kako studenti koji moraju raditi, iz razloga što jednostavno nemaju dovoljno financijskih sredstava za život i studiranje, teško mogu redovno završiti fakultet. Po njoj program studija treba biti kreiran prema željama poslodavaca i kriterijima koje oni traže od svojih budućih zaposlenika.

Andričević je priznao da Hrvatska još nije napravila reviziju bolonjskog procesa za razliku od ostalih zemalja. Također, zvanje prvostupnika stvara velike probleme jer se različito tumači. Rekao je i kako prevelik broj mladih ljudi studira društveno-humanističke znanosti za razliku od prirodnih znanosti te da je potrebno usmjeravanje učenika još od srednje škole.

Na pitanje o izgradnji kampusa Rusak je odgovorila kako se kampus Sjever gradi već 50 godina i to zbog nesloge političkih stranaka, pogotovo članica Domoljubne koalicije. Andričević je obećao velike pomake u izgradnji kampusa.

Povučeno je i pitanje o samostalnom financiranju doktorskog studija, koje je u zemljama Europske unije neprihvatljivo. Andričević je izjavio kako se ta praksa u nas treba pod hitno promijeniti. Rusak, koja je konstantno “udarala kontru” Andričeviću, povukla je pitanje kvalitete obrazovanja na Sveučilištu Sjever na kojem je prolaznost za nju prevelika.

Na kraju dvosatne rasprave sudionici su zahvalili svim prisutnima te najavili kako bi voljeli da se ponovo susretnu za godinu dana u istom sastavu te da pokažu što su u tom periodu zapravo napravili za boljitak visokog obrazovanja u Hrvatskoj.

Komentari na članak

Vezani članci

Zgrada

Zaključci okruglog stola

Potreba formalizacije suradnje PMF-a i tvrtki

Na zagrebačkom PMF-u održan je okrugli stol u okviru Simpozija doktorskih studenata. Cilj je bio potaknuti raspravu o mogućnostima poboljšavanja suradnje između fakulteta i gospodarstva te o načinima na koje doktori prirodnih znanosti mogu postati nositelji transfera.

Hrvatski studentski zbor

Hrvatski studentski zbor

Hrvatski studentski zbor analizirao odgovore stranaka na pitanja o obrazovnom sustavu

Pitanja su bila vezana uz sustav visokog obrazovanja, kao što su zapošljivost studenata, znanje i kompetencije stečeni tijekom studija, smještaj u studentskim domovima, stipendije za studente i učenike.

Studenti Republike Srpske

Studentska nevjerica

BiH: Studenti se učlanjuju u političke stranke radi pronalaska posla

Studenti su nezadovoljni angažmanom političkih stranaka oko njihovih problema

Regionalna konferencija Europskog parlamenta mladih u Zagrebu

Regionalna konferencija Europskog parlamenta mladih u Zagrebu

Mladi argumentirano raspravljali o važnim temama vezanim za Europsku uniju

Na konferenciji u Zagrebu mladi su iznosili svoje stavove vezane uz različite teme iz područja Europske unije. Raspravljalo se o održivosti ribolova, zelenoj politici i služenju vojnog roka za žene.

Marx-Engels portret

Thomas Bauer

„Dragi Mate...“

Znači ne, nije istina ovo što ti priča Mirando Mrsić, mi ne moramo radit kao manijaci zato što je kapitalizam takav, mi moramo radit kao manijaci zato što moramo izdržavat nepreglednu masu ljudi ovisnih o državi i zato što vlast ne dozvoljava fer tržišno natjecanje, žmireći na korupciju, nelikvidnost i klijentelizam.