Okrugli stol

Istraživanje s Fakulteta prometnih znanosti ukazuje na prihvaćanje „pametnog grada” u Hrvatskoj

Hrvoje Gold

Da gradovi sve više žele postati „pametni” svjedoči činjenica da od 128 gradova u Hrvatskoj već njih 40 razvija i primjenjuje neka od pametnih rješenja.

Na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu održan je okrugli stol pod nazivom Smart City u organizaciji Zavoda za gradski promet. Njegova je svrha bila prikazati rezultate znanstveno-istraživačkog projekta pod nazivom Indikatori mobilnosti u konceptu Smart City koji je tijekom 2017. godine proveo Zavod za gradski promet Odsjeka prometa ovog fakulteta uz potporu Sveučilišta u Zagrebu. Svrha samog istraživanja bila je uspostava baze podataka na nacionalnoj razini koja će služiti za analizu indikatora urbane mobilnosti. 

Pojam Smart City predstavlja sveobuhvatni sustav usluga i primjene suvremenih tehnologija kako bi se omogućio bolji život građana. Temelji se na upotrebi pametnih mreža (smart grid), snažnijem uvođenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija, internetskom povezivanju svih objekata (Internet of Things –IoT) primjenom M2M (Machine to Machine) komunikacija, smanjenju onečišćenja okoliša kroz uvođenje inteligentnih transportnih sustava.

Rezultati istraživanja na projektu ukazuju na prihvaćenost provođenja koncepta pametnog grada u Hrvatskoj. Ispitanici percipiraju da je pametna mobilnost sastavni dio pametnog grada. Projektni tim projekta čine sljedeći autori: prof. dr. sc. Davor Brčić, prof. dr. sc. Ljupko Šimunović, doc. dr. sc. Marko Slavulj, dr. sc. Mario Ćosić, Dino Šojat, mag. ing. traff. Suradnici su bili Julijan Jurak, mag. ing. traff. i Božo Radulović, mag. ing. traff.

– Većina ispitanih gradova sudjeluje u projektima na temu pametnih gradova te planira izdvojiti određena financijska sredstva za provođenje ovog koncepta (51,7%). Od ispitanih hrvatskih gradova, njih 32% uključilo se u provedbu koncepta Pametnog grada, a 64% ih planira primijeniti. Tri su bitna segmenta pametne mobilnosti: inteligentno korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije (86,2%), pametan javni gradski prijevoz (65,5%) i pametan parking (58,6%). Implementirano (u primjeni): kontrola kvalitete zraka (33%), kontrola i nadzor prometa (22%), pametni parking (11%). Planirano je implementirati u budućnosti inteligentno korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije (60,7%), pametni parking (50%), kontrolu i nadzor prometa (39,3%), te pametan javni gradski prijevoz (32,1%). – iznijeli su podatke autori istraživanja.

Sve nas više u svakodnevici okružuje spomenuti pojam, a i gradovi sve više žele postati „pametni”. Tome svjedoči i podatak da od 128 gradova u Hrvatskoj već njih 40 razvija i primjenjuje neka od pametnih rješenja koja, uz nove tehnologije i društvene koncepte, omogućuju kvalitetniji život i upravljanje gradom. Jednu od ključnih uloga u konceptu predstavlja pametna mobilnost građana koja je nužan preduvjet prosperiteta urbane sredine.

– Predviđa se da će do 2050. godine gradovi imati 70% više stanovnika. Izazov je napraviti balans između konkurencije, okoliša i kvalitete života. Gradovi su odgovorni za 80% emisije štetnih plinova. Od posljedica gužvi u SAD-u godišnje svaki vozač provede 54 sata u zagušenjima prometa. Stručnjaci procjenjuju da zagušenja u transportu Njemačke koštaju ekonomiju 100 milijardi eura godišnje. U Londonu godišnje 2 milijarde eura gubi gospodarstvo uzrokovano kašnjenjima i zagušenjima. Četrnaest milijardi litara goriva godišnje potroši se u Njemačkoj nepotrebno u prometnim zagušenjima i stajanjima, što iznosi 17% ukupne potrošnje goriva osobnih vozila. Navedeno emitira 35 milijuna tona ugljičnog dioksida u atmosferu. – naglasio je Davor Brčić s FPZ-a.

Foto: Fakultet prometnih znanosti

Upravljati prijevoznom potražnjom u cilju omogućavanja povećane mobilnosti, posebice one koja se realizira upotrebom osobnih vozila, stručnjacima postaje sve složeniji i zahtjevniji zadatak. Veliku ulogu u konceptu Smart Cityja trebaju imati Planovi održive mobilnosti u gradovima (SUMP) kako bi se iznašla adekvatna strategija razvoja grada. Prema nekim istraživanjima, tržište pametnih gradova do 2020. porast će na oko 1,5 milijardi američkih dolara.

Europska komisija 2011. godine prepoznala je važnost gradova kao glavnih izvora europske gospodarske aktivnosti i inovacija, stoga je osmislila posebnu inicijativu unutar programa Obzor 2020 – Pametni gradovi i zajednice kako bi financijski poduprla upotrebu naprednih informacijsko-komunikacijskih rješenja u urbanim sredinama. Na ovaj način gradovi mogu u vrlo kratkom roku primijeniti najnovija tehnološka dostignuća i kroz proces istraživanja i razvoja odrediti dugoročna troškovno optimalna rješenja za svoju urbanu cjelinu.

– Poboljšanje gradskog transportnog sustava fokusira se na komponente kao što su dobar gradski i prigradski javni prijevoz, što uključuje dobru povezanost, laka presjedanja, dobar sustav mirujućeg prometa kroz parkinge i garaže, itd. Uspješan sustav može se ostvariti skraćenjem srednjeg vremena putovanja realiziranog u svim podsistemima prijevoza, jednako kao i minimiziranjem kapitalnih troškova za novu infrastrukturu, smanjenjem potrošnje energije i zaštitom čovjekove okoline. Oni koji uvedu metro odjednom dobiju značajan porast kapaciteta i rasterete sustav prijevoza. – rekao je Gradimir Stefanović, ambasador UITP-a (International Association of Public Transport).

„Pametna” mobilnost u globalnom procesu urbanizacije i ekonomskog prosperiteta značajno doprinosi pristupu Pametnog grada kojem je cilj bolji život građana. Hrvatski su gradovi još uvijek u začetku pristupa njegova razvoja. Za pristup Pametnoj mobilnosti nedostaju harmonizirane baze podataka o indikatorima mobilnosti u gradovima. Nužno je što prije donijeti smjernice za izradu Planova održive urbane mobilnosti, zaključak je sudionika okruglog stola.

Komentari na članak

Vezani članci

Turski predsjednik Erdogan

Dijelovi grada potpuno zatvoreni za promet

Posebna regulacija prometa u Zagrebu zbog službenog posjeta turskog predsjednika

Zbog službenog posjeta turskog predsjednika, u Zagrebu će se u iduća tri dana odvijati posebna regulacija prometa. Erdoğan će se susresti s najvišim hrvatskim dužnosnicima, uključujući i predsjednicu Hrvatske.

Norijada

Posebna regulacija prometa u Zagrebu

Izmjene u prometu povodom obilježavanja Dana zagrebačkih maturanata

Na Dan zagrebačkih maturanata očekuju se povremena zaustavljanja i preusmjeravanja linija u tramvajskom i autobusnom prometu.

Okrugli stol na temu modela financiranja studenata

Okrugli stol na Ekonomskom fakultetu

Dosadašnji model financiranja studenata će se svakako izmijeniti, no što učiniti s izvanrednim studentima?

Eurostudentovo istraživanje provedeno tijekom 2010. godine, a izdano u publikaciji 2011. godine, pokazalo je kako su troškovi studiranja u Hrvatskoj oko 31.500 kuna godišnje, ali ovi podatci variraju s obzirom na skupinu kojoj student pripada.

Tribina o Porinu

Okrugli stol o hrvatskoj glazbenoj nagradi

Hrvatskoj treba Porin, ali moraju se dogoditi neke promjene

U Vintage Industrial Baru okupili su se glazbeni znalci, ne bi li dali odgovor na pitanje „Je li Porin doista toliko loš da ga treba ukinuti?“.

eurostat1

Nova publikacija Eurostata

Usporedi svoj život s vršnjacima iz cijele Europe

Imaju li vaši vršnjaci već djecu? Žive li još s roditeljima? Koriste li online kupovinu? Sve to možete saznati u novoj publikaciji Eurostata. Pročitajte više o tome u nastavku.