VISOKA STOPA PDV-A

HRVATSKA IMA DRUGI NAJVEĆI PDV U ZEMLJAMA EU

Stopa PDV-a u zemljama EU

Novi podaci ukazuju da je na samom vrhu ljestvice Mađarska sa stopom PDV-a od 27%, a za petama joj je Hrvatska sa stopom od 25%. Istu stopu kao Hrvatska imaju Švedska i Danska.

Veliko zanimanje među čitateljima izazvalo je današnje izvješće Instituta za javne financije u kojem su predstavljene stope PDV-a zemalja članica Europske unije.
Zasigurno najveće iznenađenje doživjeli su upravo Hrvati jer stopa PDV-a zauzima prilično visoko mjesto. Vjerojatno bi iznenađenje bilo manje da ministar financija nije tvrdio kako je stopa PDV-a u Hrvatskoj ista kao i u ostalim članicama EU.


Novi podaci ukazuju da je na samom vrhu ljestvice Mađarska sa stopom PDV-a od 27%, a za petama joj je Hrvatska sa stopom od 25%. Istu stopu kao Hrvatska imaju Švedska i Danska.


Ako bismo upotrijebili logiku, shvatili bismo da visoka stopa PDV-a nije toliko zabrinjavajuć podatak jer je povećanje iste vrlo popularna mjera štednje za države koje su u krizi. Povećanje stope PDV-a je najjednostavnija mjera štednje, a vrlo je popularna upravo zbog toga što će se nakon nekog vremena tema povećanja prestati provlačiti u medijima i masa će jednostavno prestati razmišljati o tome. Naravno, povećanje stope PDV-a pridonosi i opadanju kupovne moći, ali različiti marketinški trikovi koji psihološki utječu na podsvijest potrošača, a da potrošači nisu toga svjesni, pozivaju na svakodnevnu kupovinu. Time je riješen i dio problema o opadanju kupovne moći.
Primijetit ćete da su visoko na ljestvici i razvijene skandinavske zemlje poput Švedske i Danske. Te države nisu u krizi, ali mogu si „priuštiti“ visoku stopu PDV-a jer imaju izuzetno visoka socijalna davanja. Upravo zbog toga ne smijemo se u ovakvim ili sličnim segmentima identificirati s visoko razvijenim zemljama. Naime, one uvijek imaju drugo rješenje, u ovom slučaju to su visoka socijalna davanja i socijalna osjetljivost, a u Hrvatskoj ne možemo govoriti o socijalnoj zaštićenosti prema zapadnim standardima.


Hrvatska je izgubila socijalnu funkciju države jer su uvedene različite izmjene u Zakon o radu, promjene u zdravstvenom sustavu, ukidanje zdravstvenog osiguranja za studente starije od 26 godina i slično. Potonje je posebno zabrinjavajuće jer se na taj način automatski štedi na socijalno ugroženim skupinama u društvu. Ako tome pripišemo i povećanje cijena u studentskim kantinama i nepromijenjenu kvalitetu hrane, dolazimo do zaključka da država štedi na krivim mjestima.


Ulaskom u EU imali smo viša očekivanja. Naravno da nitko EU nije doživio kao čarobnu instituciju koja će trenutno riješiti sve postojeće probleme i izvesti nas krize, ali ulaskom u EU postavili smo si cilj izlaska iz krize prema modelima razvijenih zemalja. Takav način je u potpunosti pogrešan jer jedan model ne vrijedi za svaku državu. Prilično je jasno da se pozicija Hrvatske i primjerice Njemačke razlikuju u velikom broju socijalnih (ali i drugih) obilježja i da je nemoguće „preslikati“ njemački model gospodarstva ili bilo kojeg drugog važnog segmenta koji vodi visoko funkcionalnoj državi.

Komentari na članak

Vezani članci

Špijuni

Uhvaćeni imigranti na riječkom području

Ilegalni prelasci granice ne zaobilaze Hrvatsku

U petak navečer hrvatska granična policija uspjela je spriječiti čak 16 stranih državljana u ilegalnom prelasku granice. Uhvaćeni su na području manjeg mjesta u Primorsko- goranskoj županiji

Mobitel

Bezbrižna komunikacija u Europskoj uniji

Od lipnja nema više naplate roaminga

Svi koji se nađu u inozemstvu ili oni koji imaju nekoga u državi unutar Europske unije, moći će bezbrižnije koristiti svoje mobitele.

Slika "Dolazak Hrvata na Jadran" (Oton Iveković)

Denis Mahmutović

Legenda o kmečanju Hrvata - od stoljeća sedmog

Sljedeća pripovijetka, koliko god ona nekome blesavo zvučala, jedini je logičan način, jedino razumno rješenje koje sam iznašao u besanom traženju povijesnog okidača za današnje kolektivno traženje uvredljive dlake u nacionalnom jajetu.

Europa

Znanje, iskustvo i sposobnost

Plaćeno stažiranje u vodećim europskim institucijama? Zašto ne!

„Jedinu pravu sigurnost u današnjem svijetu čovjeku mogu pružiti znanje, iskustvo i sposobnost”, Henry Ford.

Tabla 1

TREĆINA NEZAPOSLENIH S DIPLOMOM SU EKONOMSKI STRUČNJACI

Imamo čak 52.000 studenata ekonomije na 173 studija!

Menadžment, financije, poduzetništvo, upravljanje prodajom, vodstvo i kontroling samo su neki od ukupno 173 studijska programa ekonomije u Hrvatskoj. Ekonomija se raširila na gotovo polovicu studijskih programa u društvenim znanostima.