VISOKA STOPA PDV-A

HRVATSKA IMA DRUGI NAJVEĆI PDV U ZEMLJAMA EU

Stopa PDV-a u zemljama EU

Novi podaci ukazuju da je na samom vrhu ljestvice Mađarska sa stopom PDV-a od 27%, a za petama joj je Hrvatska sa stopom od 25%. Istu stopu kao Hrvatska imaju Švedska i Danska.

Veliko zanimanje među čitateljima izazvalo je današnje izvješće Instituta za javne financije u kojem su predstavljene stope PDV-a zemalja članica Europske unije.
Zasigurno najveće iznenađenje doživjeli su upravo Hrvati jer stopa PDV-a zauzima prilično visoko mjesto. Vjerojatno bi iznenađenje bilo manje da ministar financija nije tvrdio kako je stopa PDV-a u Hrvatskoj ista kao i u ostalim članicama EU.


Novi podaci ukazuju da je na samom vrhu ljestvice Mađarska sa stopom PDV-a od 27%, a za petama joj je Hrvatska sa stopom od 25%. Istu stopu kao Hrvatska imaju Švedska i Danska.


Ako bismo upotrijebili logiku, shvatili bismo da visoka stopa PDV-a nije toliko zabrinjavajuć podatak jer je povećanje iste vrlo popularna mjera štednje za države koje su u krizi. Povećanje stope PDV-a je najjednostavnija mjera štednje, a vrlo je popularna upravo zbog toga što će se nakon nekog vremena tema povećanja prestati provlačiti u medijima i masa će jednostavno prestati razmišljati o tome. Naravno, povećanje stope PDV-a pridonosi i opadanju kupovne moći, ali različiti marketinški trikovi koji psihološki utječu na podsvijest potrošača, a da potrošači nisu toga svjesni, pozivaju na svakodnevnu kupovinu. Time je riješen i dio problema o opadanju kupovne moći.
Primijetit ćete da su visoko na ljestvici i razvijene skandinavske zemlje poput Švedske i Danske. Te države nisu u krizi, ali mogu si „priuštiti“ visoku stopu PDV-a jer imaju izuzetno visoka socijalna davanja. Upravo zbog toga ne smijemo se u ovakvim ili sličnim segmentima identificirati s visoko razvijenim zemljama. Naime, one uvijek imaju drugo rješenje, u ovom slučaju to su visoka socijalna davanja i socijalna osjetljivost, a u Hrvatskoj ne možemo govoriti o socijalnoj zaštićenosti prema zapadnim standardima.


Hrvatska je izgubila socijalnu funkciju države jer su uvedene različite izmjene u Zakon o radu, promjene u zdravstvenom sustavu, ukidanje zdravstvenog osiguranja za studente starije od 26 godina i slično. Potonje je posebno zabrinjavajuće jer se na taj način automatski štedi na socijalno ugroženim skupinama u društvu. Ako tome pripišemo i povećanje cijena u studentskim kantinama i nepromijenjenu kvalitetu hrane, dolazimo do zaključka da država štedi na krivim mjestima.


Ulaskom u EU imali smo viša očekivanja. Naravno da nitko EU nije doživio kao čarobnu instituciju koja će trenutno riješiti sve postojeće probleme i izvesti nas krize, ali ulaskom u EU postavili smo si cilj izlaska iz krize prema modelima razvijenih zemalja. Takav način je u potpunosti pogrešan jer jedan model ne vrijedi za svaku državu. Prilično je jasno da se pozicija Hrvatske i primjerice Njemačke razlikuju u velikom broju socijalnih (ali i drugih) obilježja i da je nemoguće „preslikati“ njemački model gospodarstva ili bilo kojeg drugog važnog segmenta koji vodi visoko funkcionalnoj državi.

Komentari na članak

Vezani članci

Novi paviljoni na Savi

Unija financira napredak obrazovanja

Hoće li europski novac proširiti studentske domove?

Hrvatska ima mogućnost popraviti sve razine školstva s više od 270 milijuna eura. Između ostalog, postoji odlična šansa za povećanje mjesta u studentskim domovima.

Pingvin

Thomas Bauer

Referendum je klimaks demokracije

Konzervativci iz „U ime obitelji“ pokrenuli su do sada uvjerljivo najveći projekt građanskog aktivizma u Hrvatskoj. Za to je vrijeme etablirani civilni sektor drijemao na perju stranih donacija, opijen benevolentnim stavom hrvatskih političara koji su za razliku od Tuđmana skužili da samo treba udovoljit „pederčinama, četnicima i komunjarama“ i onda bezbrižno nastavit krast.

Crkva sv. Donata Zadar

#birajzadar

Titula najbolje europske destinacije 2016. pripala je Zadru

Najbolja europska destinacija 2016. godine je – Zadar! Nešto manje od 290 tisuća ljudi Zadar je stavilo ispred Rima, Madrida, Pariza i Milana.

Ekonomski fakultet u Splitu

Informiranje o EU politikama

Splitski Ekonomski fakultet otvara Europski dokumentacijski centar

Trenutno u zemljama članicama EU postoji oko 400 EDC-ova. U Hrvatskoj sada, uz osječki, riječki i zagrebački, imamo i splitski.

Srhoj

Dodjela nagrade „Olga Radzyner“

Asistent s dubrovačkog sveučilišta jedan je od najboljih mladih ekonomista

Nagrada „Olga Radzyner“, odnosno povelja i novčani iznos od tri tisuće eura, dodijelit će se asistentu Stjepanu Srhoju za izvrsnost u istraživanju Europske ekonomske integracije.