HR-ZOO jedan je od ključnih projekata za budućnost Hrvatske

U organizaciji Sveučilišnog računskog centra (Srca) 1. i 2. travnja 2019. održana je stručna konferencija pod nazivom Dani e-infrastrukture – Srce DEI 2019, koja je ujedno i uvodna konferencija projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO). Okupila je više od 350 stručnjaka koji su raspravljali unutar četiriju tematskih područja: znanosti i tehnologije, informacijskih sustava, digitalnih repozitorija i komunikacija u znanosti te novih alata i tehnologije u obrazovanju. Ipak, glavnina programa bila je usmjerena na predstavljanje spomenutog projekta.

Otvaranju su prisustvovali brojni uglednici i gosti predstavnici Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Središnje agencije za financiranje i ugovaranje, Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, brojni rektori, prorektori, dekani, prodekani i njihovi suradnici s hrvatskih sveučilišta i visokih učilišta te čelnici s partnerskih ustanova na HR-ZOO-u.

U uvodnom obraćanju dr. sc. Zoran Bekić, ravnatelj Srca, naglasio je da se izgradnja HR-ZOO-a ozbiljno zahuktava te da je ova konferencija dobra prilika da se svi detaljno upoznaju s planovima i ciljevima tog zajedničkog oblaka.

– Vrlo pojednostavljeno govoreći, mi HR-ZOO vidimo kao novu generaciju e-infrastrukture obrazovnog i istraživačkog sustava u Hrvatskoj pa je utoliko svaka tradicionalna tema konferencije Srce DEI ujedno i tema vezana uz HR-ZOO, a vrijedi i obratno – sve vezano uz HR-ZOO ima izravan utjecaj na sva područja i teme koje već tradicionalno raspravljamo na našim DEI-konferencijama i koje su vezane uz postojeće i nove usluge Srca. – istaknuo je ravnatelj Bekić.

Okupljenima se obratio i državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja dr. sc. Tome Antičić. Naglasio je da je projekt HR-ZOO jedan od ključnih za budućnost Hrvatske jer osigurava da se i u Hrvatskoj rade projekti koji su na tragu vodećih trendova i aktualnih tema u Europi i svijetu.

Okosnicu otvaranja i uvodnog dijela konferencije činila su tri predavanja koja su ove godine održali međunarodno prepoznati mladi hrvatski znanstvenici, a koji su istaknuli i važnost izgradnje Hrvatskog znanstvenog i istraživačkog oblaka. Doc. dr. sc. Rosa Karlić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorila je na temu Od bioinformatike do personalizirane medicine, izv. prof. dr. sc. Jan Šnajder s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu održao je predavanje pod nazivom Strojno učenje i obrada jezika: modeli koje razumijemo i modeli koji nas razumiju, a dr. sc. Vibor Jelić s Instituta Ruđer Bošković predavanje Osluškivanje radiovalova iz dalekog svemira. Složili su se da njihova istraživanja prikupljaju i obrađuju velike količine podataka te da stoga trebaju infrastrukturu koja se gradi projektom HR-ZOO.

Tri navedena izlaganja o trima propulzivnim područjima znanosti bila su vrlo inspirativan uvod u predstavljanje Projekta, jasno ilustrirajući potrebu moderne znanosti za e-infrastrukturom i uslugama koje donosi HR-ZOO. Predstavljanje ciljeva i očekivanih rezultata Projekta te dinamiku predstojećih aktivnosti u svojem je predavanju izložio Ivan Marić, zamjenik ravnatelja Srca i voditelj Projekta.

HR-ZOO sufinancira Europska unija s oko 200 milijuna kuna preko Europskog fonda za regionalni razvoj. Na njemu sudjeluje šest partnera: četiri hrvatska sveučilišta (sveučilište u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu), Institut Ruđer Bošković i CARNET. Projekt predviđa uspostavu mreže sjedišta u četirima gradovima: Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, a predstavljat će distribuiranu nacionalnu e-infrastrukturu računalnih, spremišnih i mrežnih resursa različitih namjena.

– Korištenje zajedničkih nacionalnih resursa omogućit će značajne uštede te potaknuti kulturu dijeljenja resursa i podataka. Uspostava specijaliziranih timova vrhunsko osposobljenih stručnjaka, tzv. e-znanstvenika, predstavljat će novi organizacijski oblik korisničke podrške znanstvenicima i istraživačkim projektima kako bi olakšao rad znanstvenika s vrhunskom tehnologijom koja im je na raspolaganju, a s ciljem poboljšanja kvalitete i relevantnosti samih istraživačkih aktivnosti. – istaknuo je Ivan Marić.

Drugi radni dan konferencije stavio je programski naglasak na drugi veliki projekt, a to je izgradnja Informacijskog sustava o hrvatskoj znanstvenoj djelatnosti (CroRIS) u okviru projekta Znanstveno i tehnologijsko predviđanje. Predstavljeno je stanje u CroRIS-u te prezentirano idejno i izvedbeno rješenje.

Konferencija je zatvorena predavanjem pod nazivom Federated identity management for research; the key is collaboration koje je održala predavačica iz Švicarske – Hannah Short iz Europske organizacije za nuklearna istraživanja. Istaknula je važnost sustava elektroničkih identiteta u istraživačkim zajednicama te nužnost daljnje suradnje zajednice u razvoju i osiguravanju interoperabilnosti elemenata autentikacijske i autorizacijske e-infrastrukture.

Konferencija se bavila i ostalim aktualnim temama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja fokusirajući se na četiri glavna tematska područja gdje su sudionici konferencije imali priliku saznati novosti i iskustva vezana uz implementaciju institucijskih repozitorija u Dabru (Digitalni akademski arhivi i repozitoriji) te unapređenja koja provode i izazove s kojima se susreću uredništva znanstvenih i stručnih časopisa u Hrčku (Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa). Tema koja je razmatrana u nizu predavanja bila je interoperabilnost informacijskih sustava, pa su tako prikazani primjeri povezivanja i unapređenja informacijskih sustava iz Srca, Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Instituta Ruđer Bošković i Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu.

Aktivno se raspravljalo o važnosti razvoja digitalnih kompetencija nastavnog osoblja u visokim učilištima te su razmatrani učinkoviti načini vrednovanja e-kolegija, što je vrlo aktualna tema za svaki moderni obrazovni sustav.

– Ove godine održano je šesnaest različitih radionica na kojima su sudionici imali priliku steći praktična znanja, ali i raspravljati o svojim iskustvima vezanima uz različite komponente e-infrastrukture i mogućnosti primjene tih komponenti u njihovom okruženju. – naglasila je predsjednica Programskog odbora konferencije Sabina Rako.