Udruga studenata arheologije Arheos

FOTO i VIDEO: Studenti arheologije rekonstruirali slavenski život na „Jarilovu“ u Zadru

Povorka "Jarilovo"
Pogledaj fotogaleriju
Dodole
Etno udruga "Petrovo polje"
KUD Cvijet
Slavenska kuća
Slaven

+3

Udruga studenata arheologije Sveučilišta u Zadru Arheos ove je godine prvi put organizirala projekt „Jarilovo” kako bi ispričala mit o dolasku u svijet živih Perunova sina Jarila koji donosi proljeće i plodnost zemlji.

U Zadru se prvi put od 27. do 30. travnja održalo Jarilovo u organizaciji studenata arheologije Sveučilišta u Zadru Arheos zajedno s brojnim suradnicima. Cilj ovog projekta bio je educiranje javnosti o staroslavenskoj/starohrvatskoj kulturi i mitologiji, njegovanje tradicije i povijesti, pa tako i rekonstrukcija slavenskoga mita o dolasku proljeća. Tijekom Jarilova održala su se predavanja koja su bila popraćena i prigodnim dokumentarnim filmovima, a osim toga na zadarskoj rivi odvila se rekonstrukcija slavenskog života gdje su studenti uprizorili gradnju kuće i izradu keramičkog posuđa, što su uz pjesmu popratili i nastupi KUD-ova. Glavni događaj bio je usredotočen na procesiju te na borbu između Jarila i Velesa.

– Zahvaljujući kolegiju Slavenska filologija na Odjelu za kroatistiku Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Slavomira Sambunjaka i asistenta prof. Ante Topčića, dobio sam interes za pokretanjem projekta koji bi se doticao staroslavenske mitologije, narodnih običaja i tradicije Hrvata i Slavena. U početnoj fazi stvaranja projekta poslužio sam se monografijom 'Zeleni lug'  Radoslava Katičića koji je razumljivim jezikom predstavio etnološku i lingvističku građu s ciljem rekonstruiranja staroslavenskih obreda. Zatim smo razgovorom sa prof. Marijem Katićem s Odjela za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučlilišta u Zadru kristalizirali svrhu našeg projekta – informirati građane, te i njih same uključiti u projekt kroz prateća predavanja, projekcije filmova te sudjelovanje u samoj povorci i drugim interaktivnim sadržajima. – kazao nam je jedan od organizatora, Ivan Horvatović.

FOTO: Udruga studenata arheologije Arheos

Prva dva dana Jarilova su bila rezervirana za predavanja u studentskom klubu Božo Lerotić, gdje je Ivan Horvatović održao predavanje na temu Jarilov hod – jučer i danas na kojem je objašnjeno kako se nekad slavilo i čekalo proljeće, odnosno povratak Perunova sina Jarila iz Podzemlja među različitim slavenskim zajednicama, kako na sjeveru tako i na jugu Europe. Sljedećeg dana imali smo priliku provesti vrijeme u ugodnom društvu dr. sc. Andreja Pleterskog s ljubljanskog Instituta za arheologiju koji je posjetiteljima objasnio tko je zapravo zmaj kojeg ubija Jarilo i što predstavlja Jarilovo koplje.

Glavni događaji odvijali su se tijekom 29. i 30. travnja gdje su studenti uprizorili način života starih Slavena – od gradnje kuće, izrade keramike, vijenaca, a zajedno sa izložbenim štandovima Etno udruge Petrovo polje i KUD-a Napredak, primjercima pečene keramike Škole primjenjene umjetnosti i dizajna Zadar te kostimima koje su djelatnice navedene škole izradile posjetitelji su mogli svjedočiti nesvakidašnjoj atmosferi i prizoru koji nikako nije specifičan za Zadar.

FOTO: Udruga studenata arheologije Arheos

– Stvorila se zdrava i entuzijastična atmosfera koja je potpomogla našim sudionicima pri uprizorenju praslavenskog života. Studenti Odjela za arheologiju te pridružene studentice Odjela za etnologiju i Odjela za kroatistiku i slavistiku sudjelovali su kao Slaveni. Samim time smatram da smo postigli nekoliko od svojih ciljeva – upoznavanje javnosti sa svojom prošlosti, postignuće suradnje s brojnim subjektima i donošenje svježe kulturno-društvene atrakcije za Grad Zadar i njegove posjetitelje. – dodao je Ivan Horvatović.

Samo kazivanje mita o dolasku proljeća je pak uslijedilo u nedjelju kada je u 18 sati iz Perivoja kraljice Jelene Madijevke krenula procesija pridošlih Slavena na čelu sa slavenskim vračem, žrecom, koji je simbolično prizvao Jarila riječima Odagnaj dane zime i donesi nam proljetne draži. Na rivi nas je dočekao Perunov vječiti suparnik Veles u liku zmaja, koji je nakon borbe s Jarilom posustao, vratio se u svoje dvori – proljeće je došlo! Sam spektakl bio je popraćen bubnjarskim nastupom (članova Rodnovjerne župe Perunica i Udruge Perunova svetinja te benda Svarica) Jaroslava i Veleslava, koji su nam uz zanosne zvukove bubnja i duboke prodorne zvukove roga ispričali priču Kǫda Jaryilo hoditь, odnosno Kuda Jarilo hodi, te nam dočarali kako bi stari Slaveni pjevali Jarilu na svom jeziku. Samim time nedjeljni je mimohod poprimio izgled praslavenskog obreda i mimohoda dozivanja kiše i slavljenja proljeća.

Komentari na članak

Vezani članci

Dražen s medaljom

Na današnji dan

Košarkaški Amadeus odsvirao svoje zadnje note

Definicija „walk the talka" – to je bio Dražen Petrović. Čovjek koji nije puno pričao i koji je svojim radom i treningom bio primjer drugima. Prvi je dolazio u dvoranu, zadnji iz nje izlazio. Volio je i živio košarku, no znao je da, ni uz sav trud ovog svijeta, „nitko nikad nije dobio sve utakmice". 

MTV Summerblast 2016

Ljetni festival

Vruća plesna pozornica MTV Summerblasta ponovno u Poreču

Objavljen je službeni „aftermovie" prvog izdanja festivala MTV Summerblast. Otkrijte zašto morate biti u Poreču i ovog ljeta.

Bang

Popularizacija stripova

Jesu li stripovi rezervirani za mušku publiku?

To je pitanje na koje bi svatko odgovorio s „Ne“, ali činjenica jest da su stripovi, kao i mnogi drugi hobiji društveno određeni samo za jedan rod. Trenutno najslikovitiji primjer za našu publiku jest serija „Teorija velikog praska“ u kojem pet šmokljana fantastičnih u područjima fizike i kemije jednako (i možda preuživljeno) uživaju u čarima stripova i igrica. 

Arheološki muzej Zadar

Arheološki muzej Zadar

183. rođendan Arheološkog muzeja u Zadru

Za obilježavanje Dana grada Zadra i 183. rođendan Arheološkog muzeja u Zadru pripremljen je bogat i zanimljiv program u kojem ima za svakoga ponešto!

Mala sirena

Na današnji dan

Smrt danskog književnika čija djela rado čitaju i djeca i odrasli

Prije 141 godinu umro je svjetski poznati književnik, pisac bajki Hans Christian Andersen. Pisao je djela za odrasle i za djecu, proslavio se bajkama, a njegova djela više su puta ekranizirana.