Liberland - najnoviji primjer mikrodržave na našim prostorima

Dobrodošli u čudesan svijet izmišljenih valuta, putovnica i himni

mikronacija

Svakome je iznimno lako proglasiti državu, međutim, međunarodno priznanje nešto je što ove države vjerojatno nikada neće uspjeti postići.

Najnoviji državno-politički projekt na našim prostorima dogodio se na desnoj, hrvatskoj obali rijeke Dunav u neposrednoj blizini naselja Zmajevac.

Tamo se na području od sedam četvornih kilometara smjestila najnovija mikronacija na svijetu, projekt češkog marginalnog političara Vita Jedličke – neovisna Demokratska Republika Liberland.

Lokalni mještani do nedavno su taj prostor nazivali Gornja Siga. Međutim, nakon što je novi predsjednik ugledao i iskoristio priliku neriješenog graničnog spora između Srbije i Hrvatske, četveročlani odbor odlučio je obilježiti nastanak nove države podizanjem crno-žute zastave na četverometarsku banderu.

“Ničija zemlja” tako je 13. travnja postala Liberland, a naziv Gornja Siga ostat će zapamćen jedino preko usmene predaje lokalnog stanovništva.

Liberland je, kao i mnoge mikronacije prije nje, osnovan u skladu s međunarodnim pravom, a kao glavni cilj postavljen je ekonomski prosperitet. “Europski Hong Kong” ili “Novi Monako” želi postati porezni raj za mnoge koji će prepoznati ovaj projekt.

Službenu web stranicu Liberlanda u nepuna dva tjedna posjetilo je više od milijun posjetitelja, dok je četvrt milijuna ljudi diljem svijeta zatražilo i državljanstvo, napominje predsjednik Vit Jedlička. Jedino postoji problem sa smještajem novih državljana, pogotovo u razdoblju kada Dunav trometarskim valom prekrije cijelo područje Liberlanda, što se događa gotovo svake godine

Za svjetske, ali i lokalne okvire, Liberland nije nikakav izuzetak. Danas se smatra da u svijetu postoji oko 400 neovisnih i suverenih država, koje formalno nije priznala nijedna vlada na svijetu.

Na našim prostorima postojalo je nekoliko zanimljivih primjera, koje vam donosimo u nastavku teksta.

Mini Jugoslavija

Nezadovoljan konačnim raspadom Jugoslavije, Blaško Gabrić 8. ožujka 2003. u svojemu je dvorištu u Subotici osnovao “četvrtu” Jugoslaviju, za koju je smatrao da nikada neće doživjeti sudbinu prijašnje tri inačice. Međutim, financijske neprilike i smanjen broj volontera koji se okupljao na raskrižju aleje Josipa Broza Tita i bulevara Petra Blaška Gabrića, uzrokovao je da predsjednik Gabrić ponudi svoj državni teritorij Gradu Subotici kako bi se riješio kreditnog duga. O brončanoj Titovoj bisti koja dominira u ovoj mikronaciji danas više nitko ne brine, a sudbina četvrte Jugoslavije stavljena je u ruke grada i svima dragog prijatelja “švicarca”.

Tudi, tukaj je Slovenija  

Još od 2002. godine i početka graničnog spora između Hrvatske i Slovenije, Slovenac Joško Joras uveseljava javnost i puni novinske stupce svojim zanimljivim predstavama. Naime, spomenuti „slovenski državljanin“ već godinama ne želi priznati da mu se kuća nalazi u Hrvatskoj, već tvrdi kako je ona teritorij Slovenije – iako se nalazi na hrvatskoj strani rijeke Dragonje. Kako se arbitražni sporazum između Hrvatske i Slovenije još uvijek nije ostvario, Joško Joras i dalje uspješno vodi „borbu oko južne granice“ jer se trenutno nijedna država ne usudi polagati pravo na kuću koja odnedavno ima i novu, slovensku adresu. Do kada će trajati ovaj granični „cirkus“ nitko ne zna, osim eventualno slovenskog ministra vanjskih poslova.

Republika Pešćenica

Iako ovaj primjer možemo svrstati u kategoriju „satira“, Republika Pešćenica pod predsjednikom Željkom Malnarom i ministrom obrane, popularnim Ševom, svakako spada u jedne od najrazvikanijih mikronacija na našim prostorima. Njezini stanovnici godinama su nas uveseljavali u kasnonoćnom talk showu Nightmare stage, a razni društveni analitičari, pjevači i erotski pjesnici svojim talentima ispunjavali su duge noći svima onima koji nisu mogli/htjeli zaspati. Nažalost, Republika Hrvatska nikad nije priznala Republiku Pešćenicu, koja je nakon smrti dvojice najeminentnijih građana, Malnara i Ševe, nestala iz javnog i društvenog prostora.

Republika Ružin otok

Ružin otok bila je kratkotrajna mikronacija u 60-im godinama prošlog stoljeća, koja je nama posebno zanimljiva jer se nalazila na umjetnoj platformi na Jadranskom moru, sedam milja od obale kod Riminija u Italiji. 1967. Talijan Giorgio Rosa financirao je izgradnju platforme koja se protezala na 400 kvadratnih metara, koju je opremio raznim sadržajima – restoranom, noćnim klubom, suvenirnicom i poštom. Godinu dana kasnije, platforma je proglasila neovisnost, a novi predsjednik Rosa uveo je i vlastitu valutu Mill, koja je sačuvana jedino na poštanskim markama Ružinog Otoka. Djelovanje Giorgia Rose nije se nimalo svidjelo talijanskoj vladi, koja ga je optužila da jeftinim trikovima pokušava izbjeći plaćanje poreza. Carabinieri su ubrzo preuzeli vlast nad platformom, a „vojna akcija“ izuzetno je uznemirila predsjednika Rosu. Međutim, njegov protest talijanskoj vladi zbog kršenja suvereniteta Ružina Otoka nikad nije ozbiljno shvaćen. Godinu dana kasnije talijanska mornarica uništila je platformu, a „vlada u egzilu“ nesretne mikronacije najtužniji dan u kratkoj povijesti ovjekovječila je izdavanjem poštanske marke.

Hajdučka Republika Mijata Tomića

U susjednoj Bosni i Hercegovini, usred ničega, od 2002. novoizgrađeni motel Hajdučke vrleti predstavlja centar moći te ujedno i glavni grad Hajdučke Republike Mijata Tomića. Nedaleko od pećine u kojoj se u 17. stoljeću skrivao vođa hajduka i junak ove mikronacijee Mijat Tomić, egzistirala je do 2009. pod vodstvom osnivača i predsjednika “harambaše” Vinka Vukoje Lastića, kojega je nakon njegove smrti naslijedila kćer Marija Vukoja. Hajdučka Republika prostire se na nekoliko hektara Parka prirode Blidinje te kao svaka republika ima svoj državni ustroj, ustav, himnu, valutu i putovnicu. Valuta republike je kubura, himna je ganga, a Vlada se sastoji od 70 ministarstava. Neka od najzanimljivijih su ministarstva za neženje, provokacije, propale prijevoznike, umjetne plavuše i nejasnoće. 

Komentari na članak

Vezani članci

Erste Fragmenti

Natječaj za mlade umjetnike

Prijavite svoje radove na projekt "Erste fragmenti"

Za autora najboljeg rada predviđena je i dodatna novčana nagrada u iznosu od 10 000 kuna, a dobiva i priliku za samostalno izlaganje tijekom 2017. godine. Osim odabira najboljeg rada po izboru stručnog žirija, dodjeljuje se i posebna nagrada publike u iznosu od 3 000 kuna.

Studenti

Projekt „Ecole 42”

U Parizu otvorena prva škola bez učitelja i knjiga

Studenti će se koristiti resursima koje će tražiti sami, a škola je opremljena vinarijom s 5000 boca vina.

ReCOM FSB - 2015. cover

ESTIEM Zagreb

Studenti FSB-a održali Balkan ReCOM 2015.

Studenti Fakulteta strojarstva i brodogradnje, koji su dio međunarodne studentske organizacije ESTIEM, prošlog su tjedna bili domaćini još jednog uspješnog međunarodnog/regionalnog projekta Balkan ReCOM 2015.

Riva- izdaleka

Sveučilište u Splitu

Zahvaljujući inovativnosti studenata, maturanti dobili priliku za virtualnu „šetnju“ sveučilištem

Dostupna je virtualna smotra Sveučilišta u Splitu na kojoj se mogu pronaći informacije o svim sastavnicama, svakom pojedinačnom studijskom programu te ostalim sadržajima koji će olakšati odluku budućim studentima prilikom odabira studijskog programa.

učenje - naslovna

Informirajte se i prijavite ispit na vrijeme

Osnovni podaci o državnom stručnom ispitu

Saznaj osnovne informacije o državnom stručnom ispitu kako stres prije ispita ne bi bio nepodnošljiv.