Zemlja partner: Brazil

13. Festival europske kratke priče u Zagrebu i Šibeniku

Festival europske kratke priče

Festival europske kratke priče, najstariji europski festival posvećen kratkoj formi, po trinaesti će put na domaćim pozornicama spojiti vrhunske svjetske i ponajbolje hrvatske kratkopričaše.

Festival europske kratke priče, najstariji europski festival posvećen kratkoj formi, po trinaesti će put na domaćim pozornicama spojiti vrhunske svjetske i ponajbolje hrvatske kratkopričaše. Nakon Irske, Škotske, Katalonije, Nizozemske i Velsa, zemlja partner 13. FEKP-a je Brazil, a gradovi domaćini su Zagreb i Šibenik.

Od 1. do 6. lipnja dinamiku suvremene brazilske književne scene domaćoj će književnoj publici predstaviti četvero pisaca: João Paulo Cuenca, autor koji je uvršten u Grantin popis najboljih suvremenih brazilskih pisaca do 40 godina, Ana Paula Maia, književnica koju kritičari nazivaju kombinacijom Dostojevskog i Tarantina, João Anzanello Carrascoza, dobitnik niza uglednih književnih nagrada među kojima je i najznačajnija brazilska nagrada Jabuti te Paula Parisot, finalistica nagrade Jabuti.

Osim brazilskih književnih imena, na zagrebačkim i šibenskim pozornicama nastupat će i drugi ponajbolji europski i svjetski pisci: proslavljeni američki romanopisac i kratkopričaš David Vann, dobitnik preko petnaest uglednih književnih nagrada, prozaik i mislilac Robert Menasse, Jon McGregor, autor s dvije nominacije za nagradu Man Booker, i po riječima odbora BBC-jeve nacionalne nagrade za kratku priču, “drugi najbolji kratkopričaš Velike Britanije”.

13. FEKP posjetit će i Jenni Fagan, jedina škotska književnica koja je 2013. uvrštena na listu najboljih mladih britanskih autora po izboru časopisa Granta (koji takav izbor objavljuje jednom u desetljeću), nizozemski hit-pisac Tommy Wieringa, dobitnica Europske nagrade za književnost Marica Bodrožić, latvijska autorica Kristine Želve, nagrađivana slovenska spisateljica Vesna Lemaić, talijanski književnik Paolo Cognetti te bosanskohercegovački autor Damir Uzunović.

Od domaćih autora ističu se Edo Popović, Želimir Periš, Drago Glamuzina, Zoran Ferić, Emir Imamović, Maja Hrgović, Senko Karuza, Ivana Simić Bodrožić, Zoran Pilić, Srećko Horvat, Davor Mandić, Marko Gregur…

Pljesak domaće publike dosad je na Festivalu europske kratke priče ispratio preko 150 gostiju iz tridesetak zemalja svijeta, a među njima su i dobitnici najuglednijih svjetskih književnih nagrada, poput Bookerove i Pulitzerove te nagrada Independent, Dublin IMPAC i američka National Book Award.

Festival će i ove godine ponuditi sjajne strane i domaće pisce, pokazati da je književnost užitak te vas natjerati da se zaljubite u kratku priču.

Otvorenje ovog nesvakidašnjeg festivala prvi put održat će se u samom srcu grada Zagreba – na Zagreb Eye vidikovcu 1. lipnja u 20 sati.

Komentari na članak

Vezani članci

Student Day Festival Culture Week 2015

Prije glazbe malo umjetnosti

Riječki Student Day Festival započinje s Culture Week manifestacijom

Ovogodišnje izdanje Student Day Festivala u Rijeci donosi nam, uz bogat glazbeni line-up, zanimljiv program objedinjen pod nazivom Culture Week.

Rovinj

Weekend Media Festival u Rovinju

Uber stiže na 8. Weekend Media Festival

Generalni direktor Ubera za Istočnu Europu, Anthony le Roux, u Rovinju će otkriti detalje o regionalnim planovima ovog alternativnog taksi prijevoznika.

StudentCuts cover

Festival studentske kreativnosti

Treći StudentCuts u znaku novih tehnologija osvaja SC

Festival se seli u Studentski centar u Savskoj. Dvodnevna događanja upotpunit će brojni popratni sadržaji.

Graffiti na gradele

Regionalni „art“ festival

Graffiti na Gradele i ove godine okuplja velik broj „graffiti writera“

Festival će se ponovno održavati na nekoliko lokacija, a osim raznih regionalnih „graffiti writera“, pripremljen je i glazbeni program te „graffiti“ radionice.

Tea i Karolina

Intervju s Teom Tekić i Karolinom Zelenikom

„Puna prostorija mladih igra se književnošću"

Karolina Zelenika i Tea Tekić otkrivaju što za njih znači „Prirok", na koji način oživljavaju književnost te kako optimizam budi razvoj kulturnih i kreativnih industrija.