Istraživanje moždane aktivnosti

Znanstvenici istražili što se događa u našem mozgu kada odgađamo odlazak na spavanje

Skripte

Znanstvenici Caltecha odlučili su istražiti što rade naše moždane stanice dok učimo ili gledamo serije u kasnim noćnim satima.

Svi znamo da je našim tijelima potreban san kako bi nas iz dana u dan nosila i obavljala sve zadatke koje im zadajemo. Ipak, u kriznim situacijama poput ispitnih rokova broj sati potrebnih za kvalitetan san smanjuje se s osam na sedam, sa sedam na pet – sve dok ne dođemo do kratke pauze između učenja (ili maratona omiljene serije) do jutarnjeg ispita. Znanstvenici Caltecha pozabavili su se fenomenom odgađanja sna unatoč umoru te rezultate objavili u časopisu Neuron, prenosi Mental Floss.

Središnji dio našeg moždanog debla čini retikularna formacija koja se dijeli na tri zone. Jedna je od njih i nucleus raphes dorsalis (NRD) koja je odgovorna za stvaranje serotonina i drugih kemikalija u mozgu. Ona nas također održava budnima, a unutar nje nalaze se i grupe dopaminskih stanica za koje su istraživači pretpostavili da igraju veliku ulogu u dobrovoljnom nespavanju. Svoje su pretpostavke provjerili na miševima zbog strukture mozga slične ljudskom.

– Osobe kojima je ovaj dio mozga oštećen uglavnom pate od pretjerane pospanosti tijekom dana, ali ranije nije utvrđeno koja je točna uloga tih neurona u ritmu spavanja osobe te reagiraju li na unutarnje ili izvanjske podražaje koji uzrokuju uzbuđenje – rekla je Viviana Gradinaru, glavna istraživačica skupine.

Istraživači su pratili miševe u aktivnostima koje su im pružale ugodne ili neugodne podražaje – sve zbog čega bi miš želio ostati budan. Za to su vrijeme njegove dopaminske stanice bile vrlo aktivne te su odašiljale velike količine dopamina u ostale dijelove mozga. Moždanu su aktivnost pratili i kada bi miš spavao ili se budio te su uočili da u vrijeme sna miruju i stanice, a bude se pri buđenju samoga miša. Nisu mogli zaključiti uspavljuju li dopaminske stanice miša ili obrnuto pa su namjestili da se stanice bude paljenjem svjetla, a umiru njegovim gašenjem, čime su došli do sljedećeg rezultata: probudivši dopaminske stanice probudili bi i miša. S druge strane, gašenjem stanica miš ni u kom slučaju ne bi uspio držati oči otvorenima.

Kasnonoćno je učenje svima prilično poznato, FOTO: Flickr

Iako znanstvenici naglašavaju da se njihovi zaključci temelje isključivo na radu s miševima te da je još prerano za primjenu rezultata na ljude, ovakvo bi otkriće moglo biti od višestruke koristi za ljudsku vrstu. Vidljiv je potencijal u liječenju nesanice, pretjeranog spavanja ili ostalih poremećaja sna te brojnih psihičkih poremećaja poput depresije, bipolarnog poremećaja i shizofrenije. Zato danas ugasite društvene mreže, odložite literaturu i naspavajte se kako biste sutra svojim stanicama omogućili produktivan dan.

Komentari na članak

Vezani članci

Zoran Bekić

Stručna konferencija

Sudionici Dana e-infrastrukture – Srce DEI 2019 sudjeluju u oblikovanju budućnosti znanosti i visokog obrazovanja

– Uz upoznavanje s aktivnostima na projektima HR-ZOO i CroRIS sudionici konferencije imat će mogućnost kroz otvorene i konstruktivne rasprave doprinijeti daljnjoj provedbi ovih projekata, koji će bez dvojbe oblikovati budućnost znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj. – istaknuo je zamjenik ravnatelja Srca.

Bologna with Student Eyes

Istraživanje Europske studentske unije

Što europski studenti misle o Bolonjskom procesu?

Europska studentska unija (ESU) provela je istraživanje „Bologna with Student Eyes: Time to meet the expectations from 1999“. Iako se u nekim područjima visokoga obrazovanja vide pozitivne promjene, otvorena su još mnoga pitanja i izazovi koje treba riješiti.

Božićni pokloni

Love's Not Just For Christmas

Znanstvenom analizom osmišljena najveselija božićna pjesma ikad

Znanstvenici su pomoću značajnih parametara kreirali pjesmu koja poboljšava raspoloženje i donosi pravi božićni duh.

Naslovna

Na današnji dan

Pažnja: Danas odgađamo sve obveze i ostajemo u krevetu!

Svjetski dan spavanja obilježava se od 2008. godine u ožujku, petak uoči proljetne ravnodnevice. Organizira ga udruga koja proučava medicinske aspekte sna i ima za cilj smanjiti probleme nesanice za društvo boljom prevencijom i upravljanjem poremećajima spavanja.

Stephen Hawking

Na današnji dan

7 zanimljivih činjenica o životu Stephena Hawkinga koji je otkrio kako funkcionira svemir

Stephen Hawking, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća i veliki popularizator znanosti, rodio se na današnji dan prije 77 godina.