Znanstvenici otkrili idealno vrijeme za obavljanje svake vrste aktivnosti

Postoji razlog zašto nikako ne uspijevate pratiti ono predavanje koje počinje u 8 ujutro

spavanje

Saznajte kada je savršeno vrijeme za buđenje, učenje, pisanje seminara ili seks.

Jeste li se ikada probudili i osjećali se kao da vas je pregazio vlak, iako ste otišli spavati u razumno vrijeme i odspavali preporučenih 8 sati? Većini nas taj je osjećaj i previše dobro poznat. Glava kao da je u oblacima, teško se koncentrirati i kao da se nikako ne uspijevamo sasvim probuditi. Zatim posegnemo za pouzdanom šalicom kave koja nas jedva trgne iz te izmaglice.

Kako tvrdi dr. Paul Kelley sa sveučilišta Oxford, za to postoji vrlo jednostavno objašnjenje. Krivac je naš cirkadijski ritam.

Cirkadijski ritam tijela jesu fizičke, mentalne i bihevioralne promjene koje se događaju u tijelu i otprilike odgovaraju ciklusu od 24 sata. Te se promjene događaju kao prirodan odgovor našeg organizma na promjene u intenzitetu svjetla i ostalih promjena u okolini. Jedan od najočitijih primjera je impuls za spavanjem nakon zalaska sunca. Kako sunce zalazi, tijelo počinje lučiti sve veću količinu hormona melatonina koji nas čini pospanima i govori tijelu da je vrijeme za odlazak na spavanje. Prema teoriji dr. Kelleyja postoji idealno vrijeme za svaku vrstu aktivnosti, od buđenja i obavljanja posla do ručanja i vođenja ljubavi. Razlog zašto se ne možete razbuditi nakon što se probudite je jednostavno zato jer ste probudili u krivo vrijeme. 

Pitate se kako bi trebao izgledati vaš dan idealno usklađen sa cirkadijskim ritmom? Znanstvenici imaju odgovor i na to.

Kako tvrdi dr.Kelley, buditi bi se trebalo oko 9 i 30 sati ujutro. Dva su hormona koja reguliraju naš ciklus spavanja, već spomenuti melatonin tj. hormon spavanja, i oreksin, tzv. hormon budnosti. Lučenje oreksina započinje tek oko 9 i 30, pa zato osjećate kao da se vaše tijelo buni ako se probudite ranije.

Oko 10 sati vrijeme je za kavu. Tada će vam kofein pomoći da prebrodite nešto što se zove "inercija spavanja", odnosno pospanost i opadanje motoričkih vještina koje nastaju zbog preranog buđenja. 

12 sati je savršeno vrijeme da se primite posla. Tada mozak postaje najproduktivniji i najlakše ćete riješiti bilo kakav zadatak koji se nalazi pred vama.

15 sati je prema dr. Kelleyju idealno vrijeme za seks. Iako mladi ljudi u dvadesetim godinama mogu osjetiti želju za seksom u bilo koje doba dana, oko 15 sati tijelo dobiva nalet energije koji je idelan za seksualnu aktivnost.

Nakon seksa, vrijeme je za ručak. Oko 15 i 30 savršeno je vrijeme za pojesti glavni obrok u danu.

Oko 17 sati vrijeme je za vježbanje. Između 15 i 18 sati tijelo je na vrhuncu svoje fizičke spremnosti. Prema istraživanju, tada i pluća rade maksimalnim kapacitetom, pa je vježbanje najučinkovitije. 

20 sati je vrijeme za prestanak obavljanja bilo kakvog intelektualnog posla. Moždana aktivnost počinje opadati nakon 20 sati, pa svaki zadatak postaje teži i zahtijeva mnogo više energije.

Nakon 20.30 trebali biste se posvetiti gledanju televizije ili surfanju internetom. Mozak tada ima taman dovoljno energije da može obraditi informacije koje dobiva od vaše omiljene serije ili videa na YouTube-u.

Večerati bi trebali oko 21 i 30. Večera u to vrijeme dat će večernji poticaj vašoj energiji.

22 sata je savršeno vrijeme za učenje. Tada je kreativno razmišljanje na vrhuncu kod osoba u dvadesetim godinama pa ako pišete seminar ili diplomski, to je vrijeme kada ćete biti najproduktivniji.

Ako pak želite popiti piće, onda je idealno vrijeme za to u 23 sata

Oko ponoći vrijeme je za gašenje televizije, laptopa ili tableta i pripremanje za spavanje. Operite zube, obucite pidžamu i legnite u krevet. U 1 sat iza ponoći trebali biste biti duboko u zemlji snova. I možda sanjati o danu kada će ovakav raspored biti moguć u stvarnosti.

Komentari na članak

Vezani članci

Naslovna

Festival znanosti u Rijeci

FOTO: Dan otvorenih vrata Odjela za biotehnologiju

U sklopu Festivala znanosti koji je obilježen diljem Hrvatske mnogi fakulteti održali su Dan otvorenih vrata. Među njima je Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci gdje su posjetitelji mogli vidjeti laboratorije i doznati čime se bave profesori i studenti.

Joy Division: Unknown pleasures

Znanstvenici otkrivaju...

Rad studenta inspirirao je jednu od najpoznatijih naslovnica glazbenih albuma

Porijeklo naslovnice albuma nije bilo poznato. Ljudi su donedavno smatrali da slika prikazuje planine, no znanstvenici su otkrili nešto posve drugo...

Sveučilište Sjever

Istaknuta važnost suradnje između znanosti i visokog obrazovanja

Potpisan sporazum o suradnji Sveučilišta Sjever i KBC-a Zagreb

Sporazum omogućuje razmjenu znanja i iskustava, stručnu i akademsku nastavu na studiju sestrinstva, mogućnosti obavljanja stručne prakse na KBC-u u sklopu drugih studijskih programa Sveučilišta i puno više.

Na faksu volontiraj

„Na faksu volontiraj“

Saznajte zašto treba volontirati tijekom studiranja

Zašto volontiraju ili su volontirali tijekom studiranja, gdje su volontirali i što su od toga dobili, studentima će ispričati gošće tribine: Lidija Piskač, Deni Milišić, Marija Marušić i Matea Bešlić.

Boris Jokić

Diskusija o kvaliteti obrazovnog sustava

„Trebamo biti svjesni da nas politika gura u tu poziciju u kojoj smo manje vrijedni i bez perspektive“

U panel-diskusiji održanoj u Kavani Hotela Continental u Opatiji, predavači Bojana Ćulum i Boris Jokić prisutne su uveli u temu kvalitete obrazovnog sustava u Hrvatskoj. Nakon kraćih uvodnih predavanja sudionici su predavačima postavljali pitanja i komentirali ovu aktualnu temu.