Odmori se, za promjenu

Kako neprospavana noć djeluje na tvoj organizam

Beba spava

Shvaćamo olako ideju o nespavanju, gledajući na to kao odličan izlaz iz kroničnog nedostatka vremena. Međutim, posljedice su nespavanja dramatične.

Svatko je od nas imao najmanje jednu neprospavanu noć, bilo zbog ludog partijanja, bolesti, nervoze zbog ispita ili pak cjelonoćnog maratona gledanja serija (sve mi to razumijemo). Međutim, problemi nastaju kada se naše tijelo protivi vlastitim naredbama već i nakon samo jednog preskakanja spavanja.

Istraživanja pokazuju da uspješnost izvedbe opada za 25 posto za svaka 24 sata koja provedemo u neprekidno budnom stanju. Prilikom provođenja ispitivanja na životinjama, uočeno je da se mozak sisavaca se samoinicijativno ugasi, iako sama životinja djeluje kao da je u potpunosti budna. Ako se to isto događa kod ljudi, to znači da se regije tvog mozga, koji je depriviran od sna, jednostavno odjavljuju na određeno vrijeme čak i kada si još uvijek budan, što može voditi velikom kaosu u organizmu. Niz istraživanja provedenih na zdravim ljudima, o kojima će biti riječi u nastavku, govore o tome.

Idući put kad razmišljaš o tome da ne bi bila tako loša ideja ne spavati noć, dvije ili tri jer ćeš ionako to izdržati bez problema, razmisli još jednom – vrlo vjerojatno nećeš imati uspješne dane nakon.

FOTO: teenlife

 

24 sata: poteškoće s fokusiranjem

Utvrđeno je da čak i samo dan bez spavanja prilično luđački djeluje na naš um. Naime, nakon nespavanja od 24 sata (ili više) tvoja sposobnost za fokusiranje i usmjeravanje pažnje opada. Istraživanja pokazuju da poprilično pati domena koja se naziva jednostavna budnost, odnosno, sposobnost da se obraća pažnja na jednu vrstu podražaja u isto vrijeme (primjerice, na osobu koja priča ili na glazbeno djelo) te da je utjecaj podjednak učinku 0,1 promila alkohola u krvi. U ovoj situaciji, tvoje radno pamćenje i složena pažnja još će poprilično dobro funkcionirati (npr. stavljanje brojeva u pravilan poredak ili uređivanje liste imena). Međutim, pogoršat će se tvoja koordinacija ruka-oči, kao i kompleksni mentalni procesi. Ako kompleksni zadaci odlučivanja uključuju stvari s kojima se prije niste susreli ili je ometana velikim distrakcijama, izvedba neće biti najbolja. Nadalje, otežano je filtriranje važnih informacija, kao i brzog reagiranja. Stoga, najbitnije je dobro se naspavati prije nekog važnog predavanja, sastanka ili ispita koji zahtijeva odlučivanje, održavanje pažnje i brzo reagiranje.

36 sati: otežano pamćenje

Jasno je da, što smo dulje deprivirani od sna, stanje se u našem tijelu pogoršava. Točnije, dolazi do poremećaja u radu kardiovaskularnog sustava – veće varijacije u krvnom tlaku te njegova povišenja, ubrzanog srčanog ritma. Nećeš biti u mogućnosti ispravno se prisjećati lica niti riječi. Jedna je studija pokazala da su stvaranje glagola iz imenica i korištenje vizualne memorije u pravilu poprilično u neredu nakon 36 sati nespavanja kod mladih ljudi.

IZVOR: Flickr

48 sati: lakše razbolijevanje

Nakon 48 sati neprekidne budnosti, tvoje tijelo postaje uistinu pod stresom. Imunološki se sustav drastično razlikuje od tijela onih koji su se dovoljno naspavali. Naime, razine bijelih krvnih stanica ključnih u obrani organizma, poznatih pod nadimkom prirodni ubojice, dramatično su pale (dobra vijest: vratile su se u normalu nakon što je osobama bilo dopušteno ponovno spavati). Nadalje, u urinu depriviranih osoba uočene su visoke razine nitrogena, koji je pokazatelj visokih razina stresa. U prijevodu, tvoj je sustav manje sposoban odgovarati na upale i oporavak od bolesti. Do ove točke, i tvoje je vrijeme reakcije ozbiljno oštećeno, što negativno utječe na tvoju sposobnost održavanja sebe izvan opasnosti.

72 sata: u totalnom neredu

Zanimljiva je stvar oko dugotrajne deprivacije spavanja ta što su tvoje psihološke i motorne reakcije nevjerojatno nestabilne. U zadacima koji zahtijevaju održavanje pažnje, sposobnost fokusiranja drastično fluktuira te, unatoč pokušaju njezina kompenziranja, nije mogla ostati konstantna dulje od nekoliko sekundi. Znanstvenici su utvrdili da osobe u ovom stanju nisu niti potpuno budne niti spavaju. Nakon 72 sata budnosti, možeš početi doživljavati čudna iskustva – vidne iluzije, halucinacije te ćeš iskusiti mikrospavanje – događaj u kojem mozak odlazi na spavanje na kraće vrijeme (obično na nekoliko sekundi) i onda se opet trzne u budnost. Zamisli kakve posljedice može imati vožnja u ovakvom stanju...

IZVOR: Flickr

Zaključno, što je dulje nespavanje, to su gore posljedice za naše funkcioniranje. Zato, prisjetite se ovog članka prilikom sljedeće ideje o nespavanju.

A sad – odmori se, zaslužio/la si!  

 

Komentari na članak

Vezani članci

Čuda prirode

Hrvatski popularno-znanstveni portal

Portal „ČudaPrirode'' danas slavi četiri godine postojanja!

Portal je u četiri godine, uz konstantan rast zabilježio preko 1.200.000 posjeta!

Glava u dimu

Savjeti za borbu protiv stresa

Prevelika razina stresa na fakultetu i poslu može dovesti do burnout sindroma

Među prvim su znacima sagorijevanja nedostatak energije i kronični umor koji je prisutan većinu vremena, što dovodi do fizičke i psihičke iscrpljenosti te strahovanja od onog što donose dani koji dolaze.

Naslovna

Na današnji dan

Pokreni se – za svoje srce!

Bolesti srca vodeći su uzrok smrti u svijetu. Zato danas iskoristi priliku i pobrini se za svoje srce. Male promjene, poput povećanja tjelesne aktivnosti i zdravije prehrane, mogu imati veliki učinak za zdravlje.

Znanost

Promocija znanja

Kako je folk postao turbo, jedna je od tema prve Noći znanja

Nove načine razmišljanja o društveno zanimljivim temama nudi prva Noć znanja koja će se 15. rujna održati u organizaciji Sveučilišta VERN'.

https://www.flickr.com/photos/126522610@N08/15819199527/in/photolist-q6TwTr-qhn5Hm-ctFbjJ-dMcDrq-qWV9JR-8tSgsJ-ctFbnu-rehcvh-7AZEuu-p88z3f-brTXQ4-aHpZD6-ctF7m1-HHWdJX-7curtK-9AFASh-7bFn2Q-5cws7m-nURPfi-7khRVh-7kdXDt-ctFb9G-brTHnt-pg2PUo-qWP9A7-b9k5MD-b9k5hR-84QGXp-e6Vzrx-aJU2Ne-dhbeWc-dhaKeK-dhb95V-dhb8He-dhb7L9-dhbm9x-dhb8fU-dhb7CY-dhb7v9-dhbe1W-dhbeV5-dhbe9L-dhbmh4-aEcQqN-pNnC99-dhb29v-dhb7nE-dhbkUg-dhb8s2-ctFbhN

Istraživanje Sveučilišta u Sidneyju

Dizanje utega poboljšava kognitivne sposobnosti

Prema novom istraživanju, dizanje utega, uz pogodnosti za zdravlje, poboljšava i kognitivne sposobnosti. Treniranje mora biti redovito, a zasad je dokazano samo na starijoj populaciji.