Gotovo 70 posto mladih Splićanki i Splićana ponosno na svoj izgled

Stihovima pjesme Budite kao mi popularni sastav TBF komentira suvremeno društvo, njegovanje kulta ljepote i utjecaj masovnih medija na ljudsku svakodnevicu. I upozorava nas na itekako aktualno sociološko pitanje.

– Budite kao mi, budite IN, bezlični
Ne budi lijen, popravi nos
Popravi gen, budi kao Barbi, budi kao Ken

Budite kao mi, budite IN, plastični
Plastičan osmijeh, plastičan zub, silikon tu
Ma nemoj mislit', budi sritan, budi glup

O važnosti teme progovorila je i prvostupnica sociologije Ivona Pehar na predavanju Tijelo u ogledalu u Klubu Zona. Događaj je održan u sklopu ciklusa Mala škola sociologije.

– Mediji nas bombardiraju slikama idealiziranih, mršavih, fotošopiranih tijela i te direktne poruke imaju velik utjecaj na mlade. Kad vide da takav izgled ne mogu postići, postaju nezadovoljni sami sobom te dolazi do depresije i frustracije. – konstatirala je Ivona.

Sociologinja je na predavanju predstavila rezultate istraživanja koji pokazuju u kojoj mjeri mediji utječu na mlade Splićane, uspoređuju li se s medijskim idealima ljepote te koliko su (ne)zadovoljni vlastitim tijelima. U istraživanju je korištena anketa provedena na uzorku od 228 ispitanika (114 žena i 114 muškaraca) u dobi od 20 do 29 godina.

Jedan od rezultata koje treba istaknuti jest da je više od polovice mladih grada Splita, točnije 69,7 posto, djelomično zadovoljno vlastitim tjelesnim izgledom, dok desetina njih izjavljuje da uopće nije zadovoljno. Analiza je pokazala da ne postoji statistički značajna razlika u spolu kod uspoređivanja s medijskim slikama – žene i muškarci u jednakoj mjeri osjećaju nezadovoljstvo vanjskim izgledom. Čak 97,4 posto Splićana i Splićanki sliku o sebi formiraju sami, dok su u manjinskom postotku oni koji priznaju da su mediji ti koji formiraju njihovu sliku o sebi.

Iako mladi Splićani idealno tijelo u najvećem postotku procjenjuju kao tijelo koje je zdravo, 61 posto ispitanika izjavilo je da su mediji ti koji diktiraju sliku idealnog tijela s kojom se i sami uspoređuju. Idealne tjelesne projekcije plasirane sveprisutnom medijskom ekranizacijom u nešto više od četvrtine mladih bude osjećaje tjeskobe i frustracije.

Da Splićani s jedne strane precjenjuju sebe, a podcjenjuju druge, pokazali su rezultati koji otkrivaju da njih 20,2 posto ne prati medijske standarde ljepote, a čak njih 83,8 posto smatra da drugi mladi – prate. Kada je riječ o standardima ljepote, velika većina ispitanika, njih čak 88,2 posto, slaže se da su žene ipak te koje osjećaju veći društveno-socijalni pritisak.

Važnost medijske pismenosti kao mogućeg predmeta unutar školskog sustava koji bi trebao mlade naučiti kritici loših i negativnih medijskih sadržaja istaknuo je i glas iz publike, onaj profesora sociologije Zvonimira Paraća:

– Kultura smo koja više gleda na svoje nedostatke i mane, nego na prednosti i vrline. Kroz odgoj nam uvijek ukazuju na ono što je loše, jer ono što je dobro – nekako se podrazumijeva. To je ono što najviše narušava sliku o sebi. Medijsko opismenjavanje trebalo bi krenuti od kuće, ali i biti dijelom školskog kurikuluma. – rekao je.

Medijska stereotipija – lijepo je dobro, objašnjava Ivona Pehar, te suvremena potrošačka kultura koja navodi poželjne karakteristike muškog i ženskog tijela kao tjelesno i seksualno atraktivnog, deformira sliku mladih o sebi:

– U današnjem društvu žene se objektiviziraju, one moraju biti savršene djevojke s naslovne strane – kulturne ikone kapitalizma. Sliku o sebi valja razviti i temeljiti na vlastitim procjenama, a ne na procjenama drugih! – istaknula je.

Svoje sociološko predavanje zaključila je važnom opomenom za sve prisutne:

– Razgovarajte sa svojom djecom prije nego što to industrija ljepote učini umjesto vas!