Zanimljiv poremećaj

Fregolijev sindrom: kada mozak ne razaznaje različite ljude

Fregolijev sindrom

Prvi slučaj opisan je u novinama 1927. godine, kada je žena iz Londona mislila kako ju progone dva kazališna glumca koja izgledaju kao ljudi koje poznaje.

Fregolijev sindrom (Fregoli delusion) ili zabluda o dvojnicima predstavlja rijedak poremećaj pri kojem je osoba u zabludi da su različiti ljudi zapravo jedna osoba koja se prerušava ili mijenja izgled. Sindrom je paranoidne prirode i osoba vjeruje kako ju progone ljudi koji mijenjaju izgled.

Ljudi koji boluju od ovog sindroma također mogu krivo percipirati mjesta, predmete i događaje.

Sindrom je dobio naziv po talijanskom glumcu Leopoldu Fregoliju koji je poznat po tome što je tijekom kazališne izvedbe vrlo brzo mijenjao izgled.

Najčešći uzrok je traumatska ozljeda glave (u području frontalnog i temporo-parietalnog režnja). Međutim, Fregolijev sindrom može biti posljedica lijekova koji se koriste za ublažavanje Parkinsonove bolesti (L-DOPA tretman), oštećenja prefrontalnog korteksa i slično.

Ovaj se sindrom često smatrao oblikom Capgras sindroma. Međutim, Capgras sindrom ima drugačiju distribuciju s obzirom na spol i starost te se drugačije prezentira (oboljeli vjeruju da su bliske osobe zamijenjene uljezima identičnog izgleda - bliska osoba zapravo je uljez koji izgleda kao ta osoba).

Oba sindroma pripadaju skupini sindroma pogrešnog prepoznavanja i psihijatri vjeruju da kod oba sindroma dolazi do poremećaja normalne percepcije lica. Ova dva sindroma vrlo rijetko mogu se pojaviti i zajedno, najčešće u kombinaciji s drugim mentalnim oboljenjima (shizofrenija, bipolarni poremećaji).

Najčešći znakovi i simptomi Fregolijeva sindroma su: iluzije, poremećaj vizualne memorije, poremećaj prepoznavanja i razlikovanja sebe i okoline, halucinacije, napadaji (epileptičke prirode), agresivno ponašanje.

Fregolijev sindrom liječi se lijekovima (antipsihoticima, antidepresivima i lijekovima protiv napadaja) i kognitivno-bihevioralnom terapijom.

Komentari na članak

Vezani članci

Studenti o novcu i bankama

Studenti o novcu i bankama

Hrvatska poštanska banka i Studentski.hr istražuju stavove i znanje studenata o novcu i bankama

Što je za tebe banka i što utječe na tvoj izbor banke? Znaš li što je trajni nalog ili pak dividenda? Smatraš li da je novac izvor sreće ili nužno zlo? Otkrij nam u anketi!

Pravni fakultet/Sveučilište

344. rođendan zagrebačkog sveučilišta

Tjedan Sveučilišta u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu utemeljeno je u drugoj polovini 17. stoljeća. To je ujedno i najstarije hrvatsko sveučilište, a u Europi je svrstano u sveučilišta s najdužom tradicijom.

EU PROJEKTI – od ideje do realizacije

EU projekti

EU zastupnica Ivana Maletić uredila praktičan priručnik za pripremu i provedbu EU projekata

Sveoubuhvatno i praktično izdanje na 476 stranica donosi odgovore na brojna pitanja vezano uz EU fondove i svakako će vam pomoći ako planirate prijaviti projekt!

IQ Barbie

Postani dio Studentski.hr tima

Postani kolumnist na portalu Studentski.hr!

Uvjeren si da si talentirani pisac, a to uvjerenje ne temeljiš na davnoj pohvali osnovnoškolske učiteljice za sastavak na temu „Kako sam proveo ljeto?“ ili...

Uključivanje mladih u politiku

Pokrenimo promjene kreativnošću i inovacijama

Mladi, uključite se u politiku!

Mladi bi trebali sudjelovati u politici zato što se ona tiče i njih i zapravo određuje način na koji će živjeti. Kako bi postali bolji građani, potrebno je svojim političkim radom doprinijeti zajednici u kojoj žive i djeluju.