Boljka modernog društva

Fantomske vibracije mobitela

Fantomske vibracije

Fantomske vibracije su tek nedavno pridobile pažnju znanstvenika. Dok oni nude različita mišljenja i hipoteze, recenzirana istraživanja ove problematike su štura.

Vizualizirajte sljedeću situaciju: šetate ulicom, sjedite na kavi, čitate knjigu. Odjednom vas trgne neurotična vibracija mobilnog uređaja u džepu/torbi/ruksaku. Međutim, nakon što ste pogledali u njegov ekran, shvaćate da nema propuštenog poziva, nepročitane poruke, neodgovorenog inboxa i neotvorenog maila. Vibracija, iako iznimno realno percipirana, bila je plod vaše mašte. Događa li vam se to na češćoj bazi? Znajte da niste sami.

Prema jednoj studiji, ovaj fenomen, nazvan „fantomska zvonjava”, „sindrom fantomske vibracije” ili vibroanksioznost, pogađa 68% anketirane populacije, od čega ih 87% osjeća fantomske vibracije na tjednoj, a 13% na dnevnoj bazi. Fantomske vibracije su tek nedavno pridobile pažnju znanstvenika. Dok oni nude različita mišljenja i hipoteze, recenzirana istraživanja ove problematike su štura.

Alex Blaszczynski, predsjednik Škole za psihologiju pri Sveučilištu u Sidneyju, smatra da su za osjećaj vibracije odgovorni električni podražaji koji se prenose između mobilnog uređaja i dlana te utječu na okolne živce. Iako svoje stavove nije potkrijepio znanstvenim istraživanjem, u slučaju da su njegove teze istinite, vibracije nisu fantomske, već stvarne: fizički podražaji slični šumovima u zvučnicima kad stavimo mobitel pored njih, a koji su rezultat elektromagnetskih smetnji između magnetske ovojnice zvučnika i odašiljača u mobitelu.

S druge strane, Larry Rosen, profesor psihologije na Sveučilištu u Kaliforniji, u svojoj knjizi iDisorder smatra kako su podražaji ipak psihološke prirode. Naime, kako gotovo uvijek očekujemo neku vrstu tehnološke interakcije, posebice sa porastom broja pametnih mobitela, tako se neodređeni stimulansi poput trljanja odjeće o tijelo ili povlačenja stolice po parketu mogu interpretirati kao vibracija mobitela.

Michael Rothberg, klinički istražitelj s Medicinskog centra Baystate u Springfieldu, Massachusetts, koji je proveo gore spomenutu anketu, smatra kako bi vibroanksioznost mogla biti rezultat pogrešnog tumačenja senzorskih signala u našem mozgu. Njegov tim u studiji navodi kako mozak, u svrhu što brže obrade velikog broja senzorskih signala, aplicira određene filtere ili sheme bazirane na iskustvenom očekivanju, što je u psihologiji poznato pod terminom „hipotetski navođeno pretraživanje”. Drugim riječima, vlasnici pametnih mobitela su toliko pripremljeni za učestalu zvonjavu svojih uređaja da jednostavno ponekad osjete lažnu uzbunu.

Ako vam se fantomske vibracije učestalo događaju, postoji rješenje. 39% populacije iz Rothbergove ankete (medicinsko osoblje koje uz sebe uvijek ima mobitel ili dojavljivač) se oslobodilo lažnih vibracija tako da su isključili vibracijski način dojave i uključili samo zvuk (75% uspješnosti), promijenili mjesto na kojem drže mobitel (63% uspješnosti) ili nabavili novi uređaj (50% uspješnosti).

Komentari na članak

Vezani članci

Istezanje

Motivacija za vježbanje

Vježbajte radi zdravlja, a ne radi mršavljenja

Mlade se žene danas motiviraju na različite načine kako bi svojim vježbanjem poboljšale svoj izgled, svoj um i svoje zdravlje. No nisu sve vrste motivacije ispravne – neke vas jako lako mogu udaljiti od cilja koji ste si postavile i dovesti vas do još većeg nezadovoljstva.

Brz mobitel

Smanjite nervozu

Jednostavni načini kako ubrzati rad vašeg mobitela

Ažuriranje operacijskih sustava i automatsko čišćenje poruka samo su neke opcije kojima korisnici iOS-a i androida mogu ubrzati svoje mobitele i koristiti ih bez nervoze.

Samsung prodao najviše pametnih telefona

Prodali više pametnih telefona od Applea

Samsung daleko ispred konkurencije u prodaji pametnih telefona

Samsung je u prva četiri mjeseca 2014. prodao 89 milijuna pametnih telefona.

GPP Osijek

Gradski prijevoz putnika Osijek

Osijek prvi u Hrvatskoj uvodi besplatan wi-fi u javni gradski prijevoz!

GPP Osijek će, zajedno sa svojim klijentima-oglašivačima, omogućiti putnicima (pri)gradskih autobusnih i tramvajskih linija besplatan pristup internetu.

Korištenje smartphonea

Zaštita privatnosti pametnih telefona

INFOGRAFIKA: Privatnost na pametnim telefonima

Znate li koliko zapravo informacija skladištimo i pohranjujemo na pametnom telefonu? Upravo zbog velikog broja osobnih podataka, naši mobiteli sa sobom nose sigurnosne rizike.