Boljka modernog društva

Fantomske vibracije mobitela

Fantomske vibracije

Fantomske vibracije su tek nedavno pridobile pažnju znanstvenika. Dok oni nude različita mišljenja i hipoteze, recenzirana istraživanja ove problematike su štura.

Vizualizirajte sljedeću situaciju: šetate ulicom, sjedite na kavi, čitate knjigu. Odjednom vas trgne neurotična vibracija mobilnog uređaja u džepu/torbi/ruksaku. Međutim, nakon što ste pogledali u njegov ekran, shvaćate da nema propuštenog poziva, nepročitane poruke, neodgovorenog inboxa i neotvorenog maila. Vibracija, iako iznimno realno percipirana, bila je plod vaše mašte. Događa li vam se to na češćoj bazi? Znajte da niste sami.

Prema jednoj studiji, ovaj fenomen, nazvan „fantomska zvonjava”, „sindrom fantomske vibracije” ili vibroanksioznost, pogađa 68% anketirane populacije, od čega ih 87% osjeća fantomske vibracije na tjednoj, a 13% na dnevnoj bazi. Fantomske vibracije su tek nedavno pridobile pažnju znanstvenika. Dok oni nude različita mišljenja i hipoteze, recenzirana istraživanja ove problematike su štura.

Alex Blaszczynski, predsjednik Škole za psihologiju pri Sveučilištu u Sidneyju, smatra da su za osjećaj vibracije odgovorni električni podražaji koji se prenose između mobilnog uređaja i dlana te utječu na okolne živce. Iako svoje stavove nije potkrijepio znanstvenim istraživanjem, u slučaju da su njegove teze istinite, vibracije nisu fantomske, već stvarne: fizički podražaji slični šumovima u zvučnicima kad stavimo mobitel pored njih, a koji su rezultat elektromagnetskih smetnji između magnetske ovojnice zvučnika i odašiljača u mobitelu.

S druge strane, Larry Rosen, profesor psihologije na Sveučilištu u Kaliforniji, u svojoj knjizi iDisorder smatra kako su podražaji ipak psihološke prirode. Naime, kako gotovo uvijek očekujemo neku vrstu tehnološke interakcije, posebice sa porastom broja pametnih mobitela, tako se neodređeni stimulansi poput trljanja odjeće o tijelo ili povlačenja stolice po parketu mogu interpretirati kao vibracija mobitela.

Michael Rothberg, klinički istražitelj s Medicinskog centra Baystate u Springfieldu, Massachusetts, koji je proveo gore spomenutu anketu, smatra kako bi vibroanksioznost mogla biti rezultat pogrešnog tumačenja senzorskih signala u našem mozgu. Njegov tim u studiji navodi kako mozak, u svrhu što brže obrade velikog broja senzorskih signala, aplicira određene filtere ili sheme bazirane na iskustvenom očekivanju, što je u psihologiji poznato pod terminom „hipotetski navođeno pretraživanje”. Drugim riječima, vlasnici pametnih mobitela su toliko pripremljeni za učestalu zvonjavu svojih uređaja da jednostavno ponekad osjete lažnu uzbunu.

Ako vam se fantomske vibracije učestalo događaju, postoji rješenje. 39% populacije iz Rothbergove ankete (medicinsko osoblje koje uz sebe uvijek ima mobitel ili dojavljivač) se oslobodilo lažnih vibracija tako da su isključili vibracijski način dojave i uključili samo zvuk (75% uspješnosti), promijenili mjesto na kojem drže mobitel (63% uspješnosti) ili nabavili novi uređaj (50% uspješnosti).

Komentari na članak

Vezani članci

Kaseta

Anketa: Studentske navike slušanja glazbe

Saznajemo kako, gdje i putem kojih uređaja studenti slušaju glazbu

Studentski.hr proveo je istraživanje o navici slušanja glazbe studenata. Anketi su pristupili 441 student i studentica u dobi od 20 do 30 godina iz cijele Hrvatske.

Škola vještičarenja i čarobnjaštva

Zanimljivi izborni kolegiji u SAD-u

Apokalipsa, zombiji i Beyoncé kao izborni kolegiji

Napadi zombija, apokalipsa i Beyoncé samo su neke od tema kojima se bave izborni kolegiji na američkim sveučilištima. Koje vještine odabirom ovih predmeta razvijaju studenti i koliko veze imaju sa "stvarnim životom", pročitajte u nastavku.

SPIRI

Psiholozi pozivaju na kritičko mišljenje

Riječki studenti psihologije pripremaju novo izdanje kongresa SPIRI

Udruga Psirius organizira treći Regionalni susret studenata psihologije SPIRI koji će se održati u svibnju, a naglasak je ovoga puta stavljen na kritičko mišljenje.

Henry James

Na današnji dan

Amerikanac u Londonu – transatlantska priča o Henryju Jamesu

Iako manje poznat od svojih suvremenika, Henry James zauzima veoma važno mjesto u britanskoj i američkoj književnosti. Rođeni Amerikanac, naturalizirani Britanac, James se u djelima bavi upravo dodirima ovih dvaju kultura.

This Side od Paradise - naslovnica

Na današnji dan

Objavljen Fitzgeraldov prvijenac kojim je dospio na onu stranu književnog raja

„This Side of Paradise”, izdan 26. ožujka 1920., prvi je roman F. S. Fitzgeralda koji mu je donio bogatstvo i status cijenjenog pisca.