Anksioznost i tjelesno zdravlje – prijatelja dva?

Razlikovanjem tjeskobe od anksioznosti već smo se bavili, a ako ste slučajno ustanovili da se borite s anksioznim stanjem, u nastavku ćete saznati na koje sve načine ono može utjecati na vaše zdravlje. 

Um i tijelo povezani su, stoga fizički problemi dolaze ruku pod ruku sa psihičkim problemima, tj. s anksioznošću. U ovom slučaju velika je povezanost s najstarijim pitanjem na svijetu – što je bilo prvo, kokoš ili jaje? Zaključak koji proizlazi iz ovog pitanja daje nam odgovor i na pitanje odnosa fizičkog i tjelesnog stanja, odnosno ne zna se što je prvo, tj. uzrokuje li anksioznost zdravstvene poteškoće ili zdravstveni problemi uzrokuju anksioznost. U ovom trenutku upadamo u petlju iz koje nema izlaza. Primjerice, ako se prije velike prezentacije projekta na faksu bojite da će vas glava boljeti za vrijeme izlaganja, tako će vjerojatno i biti. No možda je upravo briga izazvala tu bol te da se niste brinuli, ne biste imali problema s glavoboljom, ali takvu mogućnost iznimno je teško isključiti bez medicinskog pregleda.

Jedan od problema s kojima se susreću ljudi koji se nalaze u anksioznom stanju jest nesanica. Primjerice, jeste li ikada legli u krevet vrlo kasno, znali da morate ustati idući dan rano za predavanje i brojali koliko sati imate za spavanje? 5 sati, 33 minute i 26 sekundi ako zaspite iste sekunde, ali nikada naravno ne uspijete zaspati u trenutku kada legnete. Nesanica se pojavljuje kao posljedica brige. Brinete se jer se nećete dovoljno dobro naspavati pa ne možete zaspati jer se brinete da se nećete dovoljno naspavati. Ponovno se vraćamo u petlju iz koje nema izlaza. No možda nije smak svijeta ako ne zaspite odmah. Za tijelo je samo ležanje u krevetu i u mraku vrlo korisno te tako punite baterije za idući dan i nove izazove s kojima se morate suočiti. 

Ponekad vam se čini da nema nikakvog razloga, ali odjednom vam lice izgleda kao da ste se vratili u prvi razred srednje škole i akne su ponovno dio vaše svakodnevice. Kada se nalazite u vrlo stresnoj situaciji upravo taj stres uzrokuje pojavljivanje lica kakvog ste mislili da ste ostavili iza sebe. Ujedno, za još jednu situaciju naprosto nikada ne možete naći razlog, a često se ponavlja. Naime, nikada ne idete van mokre kose (osim ako je ljeto i +40 u hladu), a doma se iz izlaska vraćate taksijem kada zimi padne snijeg. Iako ste poduzeli sve mjere predostrožnosti, iduće se jutro probudite bolesni. Stres je ponovno krivac za sve. On uzrokuje smanjenje imuniteta i tako lakše podliježete bolesti nego što bi se očekivalo. 

Anksioznost također dovodi do stanja konstantne iscrpljenosti i bolova u mišićima. Zbog stresa koji uzrokuje ovaj psihički poremećaj često nesvjesno stišćete mišiće dok ste u anksioznom stanju što kasnije rezultira bolovima. Konstantna iscrpljenost može se pojaviti čak i ako ne patite od nesanice. Kada legnete u krevet bez ikakvog problema zaspite, ali se budite tijekom noći, niste se uspjeli opustiti u potpunosti. Cijelu noć tijelo vam je bilo u grču i imate osjećaj kao da niste ni spavali – zato ste i uvijek umorni.

Najmanje lijepa strana problema koja vam može izazvati anksioznost jesu probavni problemi. Naime, tijekom anksioznog stanja živci su vrlo osjetljivi te upravo iz tog razloga tijelo je vrlo podložno određenim faktorima koji mogu biti uzrokom problema poput proljeva, konstipacije ili nadutosti. Neki od ovih simptoma mogu se poistovjetiti sa sindromom iritabilnog crijeva. 

Ako ste se prepoznali u navedenim simptomima, nemojte oklijevati. Iskoristite mogućnosti koje vam pružaju psihološki savjetovališni centri za studente te razgovarajte sa stručnjakom o svojim problemima. Ujedno, u mnogim centrima organiziraju se grupe podrške za anksioznost te ako im se priključite i shvatite da niste jedini koje muče navedeni problemi, shvatit ćete da postoji način za nošenje s njima. Informacije o centrima dostupne su na sljedećim poveznicama: Zagreb, Rijeka, Osijek, Zadar, Split.