Riječki studenti vole čitati:

Znate li da Rijeka ima Studentski čitateljski klub?

Studenti 4

Tina Kovačić nam otkriva što je to Studentski čitateljski klub koji djeluje u Rijeci već dvije godine te navodi aktivnosti kojima se bave članovi SČK-a :)

Studentski čitateljski klub osnovan je prije skoro tri godine u Rijeci.

Popričali smo s Tinom Kovačić, suosnivačicom koja je hrabro s kolegicom Verenom odlučila pristupiti ovom projektu.

Josip: Možeš li mi reći kako je osnovan SČK?

Tina: Ideja o osnivanju Studentskog čitateljskog kluba (u nastavku: SČK) došla je potpuno spontano. Jedne sam večeri na Facebook stranicama Gradske knjižnice Rijeka ugledala najavu za sastanak čitateljske grupe koja se nalazila u ogranku Drenova, no primijetila sam kako se u toj grupi sastaju uglavnom žene srednje životne dobi. Pročitavši moj komentar kako bi bilo odlično kada bi i studenti imali svoju čitateljsku grupu, Verena Tibljaš me kontaktirala i predložila da jednu takvu i osnujemo.

Nekako od tog trenutka sve ostalo postaje povijest. Verena i ja smo se našle te dogovorile plan rada, odaslale u svijet informaciju o osnivanju SČK-a te počele prikupljati zainteresirane članove. Lijepile smo plakate, širile usmenu predaju, gostovale u medijima te na kraju prikupile četrdesetak članova. Iskreno, i dan danas, godinu dana nakon osnivanja SČK-a, uvijek se iznova čudim i veselim broju mladih ljudi koji su željni čitanja i druženja takve vrste.

Josip: Kada je osnovan SČK te kakva je bila organizacija?

Tina: Nakon prvog uvodnog sastanka sa svim zainteresiranima (službene informacije kažu da je SČK osnovan 27. siječnja 2012. godine) podijelili smo se u četiri grupe - Morski krastavac (voditelj Vedran Laković), Crni vrazi (voditeljica Tamara Crnko), Almir i vjeverice (voditelj Almir Maslić) te Antonijevi anđeli (voditeljica Tina Kovačić). S prvim sastancima grupe kreću u veljači 2012. godine i od tada smo pročitali preko 20 naslova.

Josip: Kako izgledaju sastanci SČK-a i kakva je atmosfera u klubu?

Tina: Prvenstveno, vrlo su zabavni i to nije samo moj subjektivni stav, već činjenica koju mogu potvrditi svi članovi. Nalazimo se jednom mjesečno u Kreativnom laboratoriju (Staklenik pored Dječjeg odjela Stribor) u poslijepodnevnim satima. Grupe sačinjavaju studenti raznih fakulteta, a primili smo i nekoliko nestudenata koji nam ipak generacijski pripadaju. Cilj nam je dobro se zabaviti i raspraviti o pročitanoj knjizi na neobavezan, ali konstruktivan način. Nerijetko se dogodi da su mišljenja članova različita što dovede do žustre i zanimljive rasprave, a komentiramo sve što nam se čini zanimljivim – stil pisanja, karakterizaciju likova, odnose među likovima, osjećaj koji smo imali prilikom čitanja knjige... Zaista, nema pravila kada je rasprava u pitanju, osim onoga da uvažavamo svačije mišljenje i nikada se ne vrijeđamo.

Vrlo često skrenemo s rasprave o knjizi te na pola sastanka shvatimo kako, zapravo, raspravljamo o životu općenito i stanju u društvu. Iako u raspravi nema pravila, što se samih sastanaka tiče ima ih nekoliko. Tako na početku sastanka svaki član daje ocjenu knjizi, a na kraju ponovimo ocjenjivanje da vidimo je li se nečiji stav promijenio nakon održane rasprave (začudo, i to se zna dogoditi – što i jest njen cilj – te često pomislimo kako bi bilo zgodno još jednom pročitati knjigu nakon što smo je sagledali iz nekog sasvim novoga kuta). Na kraju druženja odredimo jednu osobu koja će napisati osvrt na održani sastanak te na knjigu koju smo čitali (svi dosadašnji osvrti mogu se pronaći na web stranici Gradske knjižnice Rijeka), a trudimo se sakupljati i lijepe citate iz djela.

Knjigu koju ćemo čitati za sljedeći put odabiremo demokratski, svatko ima pravo predložiti naslov koji želi čitati ili pak voditelji predlože nekoliko njih između kojih odaberemo jedan. Važno je pripaziti na nekoliko faktora u odabiru – koliko primjeraka knjige postoji u Gradskoj knjižnici, koliko vremena članovi imaju na raspolaganju za čitanje odabranog djela (tako se u veljači trudimo izabrati neku manje opsežnu knjigu – ipak je vrijeme ispitnih rokova) te koliko je knjiga pogodna za raspravu (neka djela, koliko god bila dobra, ne otvaraju dovoljno pitanja oko kojih bi se moglo raspravljati, a nama su puno draža ona oko kojih se možemo zakačiti).

Josip: Tko se može ući u klub te gdje se sastajete?

Tina: Nema neke velike filozofije kako se učlaniti u klub. Potrebna je samo dobra volja, želja za druženjem i čitanjem. Članstvo je u SČK-u besplatno i nitko vas neće poprijeko gledati ako ne dođete na pokoji sastanak, iako sa sigurnošću mogu reći da svi koji se jednom navuku na naša književna druženja potrude se doći svaki put.  Nekada, kada nam nije do sjedenja u Stakleniku, odemo u kafić pa tamo raspravljamo – što je bilo pravilo kada smo osnovali Ljetnu grupu (sastavljanu od članova sve četiri grupe koji su ostali u Rijeci).

Pronašli smo jedan zgodan mali kafić u Starome gradu te se tamo sastajali, a ostali su nas posjetitelji čudno gledali kada smo krenuli žustro raspravljati o Nabokovoj Loliti, koju smo čitali tog mjeseca. 

Josip: Planirate li neke promjene u klubu?

Tina: Nakon ljeta i s početkom nove akademske godine odlučili smo četiri grupe spojiti u dvije kako bismo se još bolje međusobno povezali. Tako su nastale grupe Beskorisni (voditelj Almir Maslić) i Odsutni (voditeljica Tina Kovačić). Tko zna što nas novo čeka ovog ljeta i sljedeće akademske godine! Redovito nam pristižu novi članovi, grupe su sve veće, a nama se teško dijeliti jer svaki je član grupe nezamjenjiv.

Josip: Možete li nam reći nešto o aktivnostima kluba?

Tina: Aktivnosti SČK-a nisu stale samo na jednomjesečnom druženju i raspravi o knjizi. Upravo suprotno! Prvo smo realizirali ideju gostovanja autora – tako je na sastanak grupe Crni vrazi došao riječki pisac Zoran Krušvar čije su knjige Vrazi čitali taj mjesec. Nakon što je to prošlo, više nego uspješno, Morski krastavci čitali su knjigu Nigdje, niotkuda koju je napisao poznati književnik Bekim Sejranović. Nismo bili lijeni te smo pozvali i njega da nas posjeti, što je i učinio 24. rujna 2012. godine te je samo zbog nas došao čak iz daleke Norveške, a smještaj mu je pružila jedna naša članica! Na to smo druženje izrazito ponosni jer je Sejranović vrlo poznat u Rijeci i na predstavljanje njegovih knjiga dođe pola grada, a tom se prilikom družio samo s nama. I ne samo to – s obzirom na to da je došao dan ranije neki su SČK-ovci izašli s njim večer prije i podsjetili ga na to kako se zabavlja u Rijeci, u kojoj je proveo svoju mladost.

Tom prilikom pokazao nam je trailer za dokumentarac Od Tokija do Morave, čiji je scenarist, te najavio njegovu premijeru u Rijeci u prosincu 2012. godine.  Tri su mjeseca proletjela kao sekunda, došao je 7. prosinac, a Gradska knjižnica Rijeka bila je suorganizator projekcije navedenoga dokumentarca u Art kinu Croatia! Riječkoj premijeri nazočili su scenarist Bekim Sejranović te redatelj Moku Teraoka. Premijeru nisu propustili ni članovi SČK-a, a Tina Kovačić bila je angažirana kao moderatorica premijere, dok je još jedna članica, Sanja Štajdohar, preuzela na sebe ulogu prevoditeljice. Uzmemo li u obzir i to da je Tina Kovačić nedavno intervjuirala Bekima Sejranovića za novi web portal Gradske knjižnice Rijeka, možemo zaključiti kako je Bekim postao naš počasni član i veliki prijatelj Studentskog čitateljskog kluba.

Ideja o aktivnostima kojima bismo se mogli baviti ne nedostaje. Jedna od njih jest i obilježavanje Noći knjige, koja je 2012. godine održana 23. travnja. studentski čitateljski klub organizirao je Noć otvorenih vrata SČK-a uz BookCrossing. Mjesto održavanja bila je Narodna čitaonica, a osim svih zainteresiranih posjetioca, koji su htjeli doznati više o našim aktivnostima, pridružili su nam se i riječki autori mlađe generacije – Alen Kapidžić, Zoran Krušvar i Zoran Žmirić – koji su naglas čitali odabrane isječke svojih romana. Bila je to vrlo uspješna večer koju namjeravamo ponoviti svake godine prilikom obilježavanja Noći knjige.

Iako smo na sve svoje aktivnosti izrazito ponosni, jedna se ipak izdvaja kao posebno nam draga. Mjesec hrvatske knjige (koji se obilježava od 15. listopada do 15. studenog)  2012. godine odlučili smo obilježiti glasnim čitanjem odabranih priča štićenicima Doma za starije i nemoćne osobe Kantrida. Odaziv je bio toliko velik, a reakcije štićenika, koji su prisustvovali našim čitanjima, su toliko pozitivne da smo odlučili nastaviti s čitanjima svake prve subote u mjesecu. No, ne uživaju samo oni u tim čitanjima – i mi, SČK-ovci, oduševljeni smo pozitivnom atmosferom koju osjećamo u Domu, njihovim reakcijama, razgovorima s tim divnim starijim ljudima koji su puni mudrosti i životnog elana.

S ponosom možemo reći da smo ohrabrili neke od njih da u glasnim čitanjima sudjeluju i svojim literatnim uradcima. Napisane riječi ne mogu dovoljno izražajno prikazati koliko sretni odlazimo svake subote nakon čitanja iz Doma i koliko nam znači što sudjelujemo u toj aktivnosti. Za Božić i Novu godinu smo izradili čestitke koje smo poslali svim štićenicima Doma, koje danas, također, možemo nazvati prijateljima Studentskog čitateljskog kluba.

Noć smo knjige obilježili i 2013., te 2014. godine. U 2014. godini (do ljeta) djelovale su dvije grupe: Sanjari (voditeljica Sanja Štajdohar) i Pohotnici (voditeljica Tina Kovačić). Održali smo i susret s Irenom Lukšić (hrvatska spisateljica, prevoditeljica i znanstvenica, urednica Biblioteke Na tragu klasika i Književna smotra) koji su vodile Tina Babić i Sanja Štajdohar. Redovito čitamo u Domu Kantrida.  U 2014. godini Tina je Kovačić izradila brošuru studentski čitateljski klub, namijenjenu novim članovima. Predstavili smo knjigu našeg člana Vedrana Božičevića, napisanu u suradnji s Teom Kosom, Madmen all the same. Sudjelovali smo na predstavljanju knjige Ivane Bašić, O čitateljskim grupama. I neki su od članova sudjelovali u stvaranju knjige odgovarajući na anketna pitanja koja nam je Ivana poslala u sklopu svoga istraživanja.

Josip: Imate li i nekih podsekcija u klubu?

Tina: Odnedavno unutar SČK-a djeluje i filmska podsekcija. U prijevodu, dogovorimo datum, nađemo se, pogledamo neki dobar film (filmsku ekranizaciju knjige koju smo pročitali, ali i bilo koji drugi film koji poželimo) na velikom platnu i u ugodnom ambijentu Staklenika, donesemo grickalice, komentiramo, smijemo se, raspravljamo... Jednom riječju, zabavljamo se, a u planu je osnivanje i još nekih podsekcija, obilježavanje Svjetskog dana pjesništva te mnoge druge aktivnosti, no o tome kada dođe vrijeme.

Posjetite Facebook stranica kluba!

Komentari na članak

Vezani članci

Pravni fakultet/Sveučilište

344. rođendan zagrebačkog sveučilišta

Tjedan Sveučilišta u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu utemeljeno je u drugoj polovini 17. stoljeća. To je ujedno i najstarije hrvatsko sveučilište, a u Europi je svrstano u sveučilišta s najdužom tradicijom.

Studiranje u inozemstvu

Studiranje u Europi i izvan nje

Erasmus Mundus otvorio natječaj za diplomski studij Novinarstvo, mediji i globalizacija

Erasmus Mundus raspisao natječaj za diplomski studij Novinarstvo, novi mediji i globalizacija. Prijave traju do 10.1.2016. godine.

Internet

Olakšavanje studentske svakodnevice

Besplatne aplikacije za studente

Studentski život jako je dinamičan te se uz brojne društvene obaveze često zaboravlja na samo studiranje. Upravo je zato britanski Guardian iz mora mobilnih aplikacija i internetskih servisa izvukao nekolicinu onih koje će prosječnom studentu pomoći u organizaciji života, uštedi novca i održavanju tjelesne forme, kako bi se mogao lakše koncentrirati na učenje.

Red u Studentskom

Studentski centar Zagreb

Štrajka u SC-u će biti, ali veće će menze ipak raditi

Iako je najavljeno da menze neće raditi, a bilo je upitno hoće li se za vrijeme štrajka moći podizati studentski ugovori, predstavnici Zbora kažu da neće biti obustavljen rad većih studentskih restorana.

Zajedništvo

Uspješnost pregovaranja

Možemo li pregovarati učinkovitije?

Pregovaranja imaju zajedničke osnovne karakteristike ali se opet međusobno razlikuju jedno od drugog po strukturi, tijeku i dinamici, stoga je bitno odrediti specifičnu strategiju i taktike u cilju uspješnog vođenja pregovora.