LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Globalni problem

Virusno se širi globalni problem „fake newsa”

Okruženi smo informacijama za koje ne znamo jesu li istinite ili lažne. Kroz VERN-ov panel o lažnim vijestima ponuđeno je rješenje kako pobijediti ovaj globalni problem.

Okruženi smo informacijama za koje ne znamo jesu li istinite ili lažne. Kroz VERN-ov panel o lažnim vijestima ponuđeno je rješenje kako pobijediti ovaj globalni problem.

Pojavom interneta informacije su postale dostupne svima. Zbog lako dostupnih informacija neki su ljudi sami sebe počeli smatrati adekvatnima za izvještavanje o događajima. No nikada se ne smije zaboraviti kako taj posao trebaju obavljati isključivo novinari, zaključci su održanog panela Istinita ili lažna? Važno da je vijest... Kao i u svakome poslu, i novinari mogu činiti pogreške te napisati vijest koja nije u potpunosti ili uopće točna. Takav problem skupo se plaća – velikim odbicima od plaće ili, u krajnjem slučaju, otkazom.

Medijski su stručnjaci 16. siječnja na Veleučilištu VERN studentima novinarstva te ostalim gostima pokušali objasniti zašto je globalni trend lažnih vijesti uistinu loš i opasan. Cijenjeni gosti bili su Hrvoje Krešić, novinar N1 televizije, Krešimir Macan, posebni savjetnik Predsjednika Vlade RH, Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije te Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista te predavač na VERN-u, uz moderatoricu Mariju Slijepčević, pomoćnicu dekana na VERN-u.

Na uvodno pitanje „što su lažne vijesti” odgovorio je Tomljenović:

– Sve ono što nije vijest. –

Također je spomenuo problem prevelike dostupnosti informacija te da zbog toga svatko može objaviti što god mu padne na pamet. Nakon određenog vremena vrlo je teško demantirati vijesti koje se smatraju lažnima. U Republici Hrvatskoj nema zabilježenih slučajeva ikakvih prijava u vezi s ovim globalnim trendom.

Na prethodno navedenu definiciju fake newsa nadovezao se Klarić te ju nadopunio:

– Lažne vijesti su namjerno plasirane netočne informacije. –

Kao glavni urednik Večernjeg lista Klarić je dobro upoznat s problemom lažnih vijesti. Rekao je da u Republici Hrvatskoj taj problem nije aktualan u onolikoj mjeri koliko u inozemstvu. Naveden je primjer predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa, koji preko svojeg profila na Twitteru sve one vijesti koje mu ne idu u prilog proziva lažnima. Ovaj se problem prvi put pojavio 2006. godine u američkoj predizbornoj kampanji. Globalni problem fake news­a virusno se širi te je problem za svaki postojeći demokratski poredak. U našoj susjednoj državi Srbiji problem je veći nego u Lijepoj Našoj zbog veće prisutnosti medija iz drugih država poput Rusije, kaže Krešić.  

Politika također igra ključnu ulogu kad se u pitanje dovode lažne vijesti. Politički obrambeni mehanizam funkcionira na način stigmatiziranja svega što vladajućoj politici ne odgovara. Uz politiku, problem je aktualan na malenim portalima gdje se ne zna tko stoji iza portala, tko su njegovi direktori te urednici, kaže Klarić. Zbog nepoštivanja osnovnih novinarskih formi problem lažnih vijesti postaje još veći, a enormno raste kada se novinarske forme izmjenjuju te miješaju. U novinarskoj praksi prije svakog plasiranja vijesti potrebno je kontaktirati stručnjake te tako utvrditi je li napisana vijest istinita ili ne.

Međutim, medijski stručnjaci ističu kako danas uistinu svatko može biti novinar, točnije, predstaviti se kao takav. Klarić je ponovno iskoristio Trumpa kao primjer te spomenuo slučaj portala koji su napravili srednjoškolci te na njemu pisali lažne vijesti o sadašnjem predsjedniku SAD-a. Insinuirane su i teorije da je zbog lažnih vijesti tog portala dobio izbore jer su išle njemu u prilog.

Postoji još mnogo slučajeva gdje društvene mreže upravljaju javnim mnijenjem. Ljudi su odlučili bez relevantnosti izvora povjerovati vijestima objavljenima na Facebooku te sličnim platformama. Tomljenović navedeni problem pripisuje gubitku povjerenja u medije – čitatelji će prije povjerovati svojim prijateljima i poznanicima nego novinarskoj kući.

U zadnje vrijeme mnoge su znanstvene teorije dovedene u pitanje. Čitatelji su se počeli pitati je li Zemlja ravna ploča, trebaju li cijepiti svoju djecu te postoji li globalno zatopljenje. Krešić je izjavio:

– Opasno je davati kredibilitet vijestima koje su netočne. –

Bitno je, između ostalog, biti svjestan da vijest i komentirana vijest ne mogu ići u isti kalup te da je to velik problem u Hrvatskoj. Ljudi imaju svoju istinu pa tako odlučuju u što će povjerovati i što je za njih istinita informacija. U takvoj okolini teško je koristiti izraz fake news jer se ideologije razlikuju i ljudi su skloniji onom u što vjeruju. Provjerene informacije za njih su automatski lažne jer se ne slažu s određenim uvjerenjima. Objektivnost se gubi i tada postaje najlakše okriviti novinara jer je napisao određeni tekst.

Za kraj panela Tomljenović je studente pokušao savjetovati kako se obraniti od utjecaja lažnih vijesti. Kao prvu stvar naveo je kako ljudi moraju biti oprezni na društvenim mrežama jer su one izvan sustava regulacije. Običnom čovjeku, a nekad i profesionalcima, teško je razaznati što je istina u moru informacija koje nam se pružaju. Na Instagramu i ostalim mrežama uveden je novi pojam influencera, koji označava osobe koje utječu na svoje pratitelje. Influenceri prenose vijesti koje ljudi ne provjeravaju jer suosjećaju s njima i dijele ista mišljenja. Iz tog razloga potrebno je širiti svijest o medijskoj pismenosti građana koja se po Tomljenoviću treba uvesti kao obvezan predmet u školama. Medijska pismenost potiče građane da kritički razmišljaju o novinarskim formama te na taj način provjeravaju informacije koje ih zanimaju, što u konačnici može fenomen lažnih vijesti privesti kraju.

FOTO: VERN