Izvješće Europske komisije o životu mladih Europe

U Europi sve više mladih sa sveučilišnom diplomom, Hrvatska slijedi trend

Promocija studenata

Unatoč povećanju broja mladih sa završenim studijem, u Europi je sve više onih koji vrlo rano prekinu školovanje. Također, europski srednjoškolci pokazuje slabe rezultate u području čitalačke i matematičke pismenosti i prirodoslovlja.

Europska je komisija jesenas objavila EU Youth Report 2015, izvješće koje daje cjelovitu sliku o životu mladih u Europskoj uniji. Izvješće je nastalo u sklopu praćenja provedbe Europske strategije za mlade u razdoblju od 2010. do 2018. godine

Mladi Europljani provedu više od 17 godina u formalnom obrazovanju, a to se razdoblje zadnjih godina povećava. Komisija ističe kako su mladi danas obrazovaniji od prijašnjih generacija. 81,1 posto mladih između 20 i 24 godine ima završeno barem više srednje obrazovanje, a time se može pohvaliti tek 66 posto generacije godina između 55 i 64. Žene su obrazovanije od muškaraca. Naime, 84,7 posto ima najmanje više srednje obrazovanje, nasuprot 79,9 posto muškaraca koji su barem završili srednju školu.

Više od trećine Europljana u dobi od 30 do 34 godine ima sveučilišnu diplomu. Ispod prosjeka su Italija, Rumunjska, Češka, Slovačka i Malta. Najviše mladih sa završenim fakultetom ima u Litvi, Luksemburgu i na Cipru, i to preko 50 posto.

U Hrvatskoj je 2014. u istoj dobnoj skupini 32,2 posto mladih posjedovalo sveučilišnu diplomu. 2013. godine ta je stopa iznosila tek 25,6 posto, pa je napredak itekako vidljiv. Do 2020. stopa mladih sa sveučilišnom diplomom trebao bi se kretati oko 35 posto. Ali, kada promatramo ukupnu populaciju radne dobi, udio visokoobrazovanih u Hrvatskoj iznosi 18,5 posto, što je manje od europskog prosjeka (26 %).

Problem je, naime, u napuštanju visokoškolskog obrazovanja. Stopa napuštanja fakulteta posebice je visoka na znanstvenim i tehnološkim studijima. Više od 40 posto hrvatskih studenata prekida studij. Glavni razlozi jesu nedovoljne sposobnosti pri upisu, ograničene akademske i profesionalne orijentacije i nedovoljno financijskih sredstava. Isti rezultati istraživanja predstavljeni su na tribini koja se u prosincu održala na kampusu Sveučilišta u Rijeci.

U Hrvatskoj imamo i još jedan fenomen – problem prekvalificiranosti. Naime, više od 75 posto studenata nastavlja studij na diplomskoj razini, što ukazuje na činjenicu da je diploma prvostupnika nedostatno priznata.

Velik broj mladih u Europi prekida školovanje vrlo rano. 11,1 posto Europljana u dobi između 18 i 24 godine rano je prekinulo svoje obrazovanje. Najviše takvih ima u Španjolskoj, a Hrvatska je najbolja, i to sa samo 2,7 posto mladih koji nisu dovršili svoje obavezno obrazovanje.

Izvješće se bavilo i temom ulaska mladih na tržište rada. Istraživanje je pokazalo kako je 76,1 posto mladih u dobi između 20 i 34 godine, koji su 3 godine prije istraživanja završili fakultet ili srednju školu, uspjelo naći posao. Taj je postotak još veći (80,5 %) ako se u obzir uzimaju samo visokoobrazovani mladi Europljani. Najgore po tom kriteriju stoje Grčka i Italija, a Hrvatska se kreće negdje oko prosjeka (72,2 %).

Jedan od velikih problema mladih u Europi jest i čitalačka pismenost (razumijevanje, korištenje i promišljanje o pisanim tekstovima). Čak 17,8 posto mladih Europljana u dobi od 15 godina nema dovoljno znanja u području čitalačke pismenosti. Nedovoljna znanja u području matematičke pismenosti i prirodoslovlja također se ističu kao problem mladih Europske unije.

Komentari na članak

Vezani članci

stres

Briga za zdravlje

U pet jednostavnih koraka do smanjenja blagdanskog stresa

Iako lijepo, blagdansko razdoblje sa sobom donosi i mnogo stresa. Uz nervozu oko sitnica poput odabira darova za najmilije, za studente su tu i akademske obaveze koje su se odjednom nagomilale. Ako vam je dosta svega i trebate pomoć kako biti opušteniji i zdraviji, ovo je tekst za vas.

Anđelo mladi HDZ-ov uhljeb

Tino Deželić

Ekskluzivno: Otkrivamo pojedinosti o budućim planovima mladog studenta prava

Anđelo Perković-Lovson: Novi heroj u obrani hrvatskog integriteta: „Ja ću biti političar“, nakon intenzivnog razmišljanja u dramatičnoj pauzi od dvije sekunde i bez grča na licu, otmjeni se student prava odlučio na posve atipičan i revolucionaran potez, rijetko viđen u hrvatskoj politici: za 0 kuna, na tuđi račun, zaraditi desetke tisuća i to u svega nekoliko minuta promatranja ostalih kako rade.

John Oliver

Amerika, zemlja slobode?

VIDEO: Otkrijte zašto i kolike studentske dugove imaju američki studenti

Američki studentski krediti su najrigorozniji na svijetu i banke imaju veliku autonomiju u određivanju naplate duga. Ukoliko svoj dug ne uspijete platiti za vrijeme studiranja, očekujte da će vam banka moći oduzimati sve što posjedujete.

Gužva za upise u više godine na FFZG-u

STUDY IN CROATIA

Strani studenti u Hrvatskoj

Study in Croatia svake godine privlači sve veći broj stranih studenata.

Studenti

Naučite glatko odgovoriti na najčešće pitanje upućeno studentima

Mogući odgovori na pitanje: „I, što ćeš nakon diplome?“

Koliko puta ste čuli pitanje: „Što ćeš nakon diplome?“ I koliko puta ste pomislili: „Da mi je kuna svaki put kad sam to čuo!“