Izvješće Europske komisije o životu mladih Europe

U Europi sve više mladih sa sveučilišnom diplomom, Hrvatska slijedi trend

Promocija studenata

Unatoč povećanju broja mladih sa završenim studijem, u Europi je sve više onih koji vrlo rano prekinu školovanje. Također, europski srednjoškolci pokazuje slabe rezultate u području čitalačke i matematičke pismenosti i prirodoslovlja.

Europska je komisija jesenas objavila EU Youth Report 2015, izvješće koje daje cjelovitu sliku o životu mladih u Europskoj uniji. Izvješće je nastalo u sklopu praćenja provedbe Europske strategije za mlade u razdoblju od 2010. do 2018. godine.

Mladi Europljani provedu više od 17 godina u formalnom obrazovanju, a to se razdoblje zadnjih godina povećava. Komisija ističe kako su mladi danas obrazovaniji od prijašnjih generacija. 81,1 posto mladih između 20 i 24 godine ima završeno barem više srednje obrazovanje, a time se može pohvaliti tek 66 posto generacije godina između 55 i 64. Žene su obrazovanije od muškaraca. Naime, 84,7 posto ima najmanje više srednje obrazovanje, nasuprot 79,9 posto muškaraca koji su barem završili srednju školu.

Više od trećine Europljana u dobi od 30 do 34 godine ima sveučilišnu diplomu. Ispod prosjeka su Italija, Rumunjska, Češka, Slovačka i Malta. Najviše mladih sa završenim fakultetom ima u Litvi, Luksemburgu i na Cipru, i to preko 50 posto.

U Hrvatskoj je 2014. u istoj dobnoj skupini 32,2 posto mladih posjedovalo sveučilišnu diplomu. 2013. godine ta je stopa iznosila tek 25,6 posto, pa je napredak itekako vidljiv. Do 2020. stopa mladih sa sveučilišnom diplomom trebao bi se kretati oko 35 posto. Ali, kada promatramo ukupnu populaciju radne dobi, udio visokoobrazovanih u Hrvatskoj iznosi 18,5 posto, što je manje od europskog prosjeka (26 %).

Problem je, naime, u napuštanju visokoškolskog obrazovanja. Stopa napuštanja fakulteta posebice je visoka na znanstvenim i tehnološkim studijima. Više od 40 posto hrvatskih studenata prekida studij. Glavni razlozi jesu nedovoljne sposobnosti pri upisu, ograničene akademske i profesionalne orijentacije i nedovoljno financijskih sredstava. Isti rezultati istraživanja predstavljeni su na tribini koja se u prosincu održala na kampusu Sveučilišta u Rijeci.

U Hrvatskoj imamo i još jedan fenomen – problem prekvalificiranosti. Naime, više od 75 posto studenata nastavlja studij na diplomskoj razini, što ukazuje na činjenicu da je diploma prvostupnika nedostatno priznata.

Velik broj mladih u Europi prekida školovanje vrlo rano. 11,1 posto Europljana u dobi između 18 i 24 godine rano je prekinulo svoje obrazovanje. Najviše takvih ima u Španjolskoj, a Hrvatska je najbolja, i to sa samo 2,7 posto mladih koji nisu dovršili svoje obavezno obrazovanje.

Izvješće se bavilo i temom ulaska mladih na tržište rada. Istraživanje je pokazalo kako je 76,1 posto mladih u dobi između 20 i 34 godine, koji su 3 godine prije istraživanja završili fakultet ili srednju školu, uspjelo naći posao. Taj je postotak još veći (80,5 %) ako se u obzir uzimaju samo visokoobrazovani mladi Europljani. Najgore po tom kriteriju stoje Grčka i Italija, a Hrvatska se kreće negdje oko prosjeka (72,2 %).

Jedan od velikih problema mladih u Europi jest i čitalačka pismenost (razumijevanje, korištenje i promišljanje o pisanim tekstovima). Čak 17,8 posto mladih Europljana u dobi od 15 godina nema dovoljno znanja u području čitalačke pismenosti. Nedovoljna znanja u području matematičke pismenosti i prirodoslovlja također se ističu kao problem mladih Europske unije.

Komentari na članak

Vezani članci

Split noću

Splitski studenti u Zagrebu

Nima Splita do Zagreba

Što nam znači zavičaj u Zagrebu? Znači nam sve. Znači nam više nego Nina i Severina.

Financiranje diplomskih studija hrvatskih studenata

Diplomski studiji na britanskim sveučilištima

Britanska vlada počinje financirati diplomske studije hrvatskih studenata

Novi zakon omogućava hrvatskim studentima da u potpunosti koriste studentski zajam za diplomski studij na britanskim sveučilištima.

Predavaonica

Erasmus iskustvo

Njemački dnevnici, četvrti dio: O njemačkom obrazovnom sustavu

Studenti, kako domaći, tako i strani, nisu došli ovdje dan-dva prije kako to biva na našemu zagrebačkome sveučilištu. Došli su manje-više još 1. 10. Pitate se zašto?

HOWtoWOW

Komunikacijske vještine

Misliš da tvojoj prezentaciji nedostaje „WOW“ efekt, a uz to se pitaš i „HOW?“

Kako pronaći svoj glas, kako biti svoj, kako se opustiti, otkrit će ti karizmatični govornik Mark Shayler 6. listopada na radionici „How to give a talk like you have always wanted to?“.

Roaming fees

Niži troškovi telefoniranja

Od travnja povoljniji roaming u Europskoj uniji

Od 30. travnja ove godine roaming će se naplaćivati po ograničenim cijenama kako bi se spriječilo zaračunavanje pretjerano visokih cijena korištenja mobilnih usluga. Tako će korisnici po pozivu plaćati iznos nacionalne tarife, a na to će se dodati 0,05€ za odlazni poziv, 0,01€ za dolazni poziv, 0,02€ po SMS-u i 0,05€ po megabajtu potrošenih mobilnih podataka.