Intervju: prof. dr. sc. Ivica Kisić

Tko je znanstvenik, što radi te zašto i kako to radi

Prof. Ivica Kisić

O istraživačkim procesima u biotehničkim znanostima govori prof. dr. sc. Ivica Kisić.

Koji je širi društveni kontekst biotehničkih znanosti?
To su fundamentalne znanosti. One prožimaju sve aspekte ljudskog života. Neovisno je li to hrana, voda, piće, odjeća ili obuća. Sirovine su dobivene iz poljoprivrede. Primjerice vi ćete otići na pivu, ječam je iz poljoprivrede. Dakle, kako bi se nešto industrijski stvorilo potrebne su sirovine iz poljoprivrede. Tu je nužno prožimanje znanstvenika iz prehrambene i šumarske grane.

Koji su resursi potrebni za istraživački rad?
Novac. Novac je najpotrebniji za provođenje naših istraživanja. Financiramo se iz Ministarstva znanosti Republike Hrvatske i moram vam priznati da sam izuzetno zadovoljan dobivenim novcem. Naravno, uvijek bi moglo više da bi čovjek širio svoja znanja, ali ipak kako i stara poslovica kaže: Pokrij se koliko je dug jorgan. Naši laboratoriji su opremljeni vrhunski, no nažalost postoje laboratoriji koji imaju vrhunsku opremu, ali se u njima ništa ne radi, što srećom nije slučaj s našim laboratorijem.

Kako odabrati istraživačku temu?
Teme istraživanja mogu se izabrati odnosno zadati na više načina. Ponekad teme dođu kroz razgovore s kolegama ili iz nekih prijašnjih radova. Odlaskom na svjetske kongrese na kojima su sva eminentna imena struke saznamo što je in u svijetu i u kojem smjeru ide znanost. Također se pregledavanjem baza podataka može doći do istraživačkih tema. Ponekad agronomija sama zadaje teme odnosno postoji investitor koji traži da se provede istraživanje.

Nakon odabira teme, što je potrebno prije nego se krene u istraživanje?
Prije nego krenem s istraživanjem potrebno se strahovito dobro pripremiti što znači pregledati svu relevantnu literaturu, vidjeti što se do sada pisalo o datoj temi, na koji način se radilo, što se dobilo prijašnjim istraživanjima, vidjeti gdje se ide, kakvo je to područje te odrediti točan cilj istraživanja.

Koliko vremena je potrebno za kvalitetno istraživanje?
Prosječno trajanje jednog istraživanja koje bi se moglo objaviti u inozemstvu je minimalno tri godine To trajanje zapravo je jedan od najvećih istraživačkih problema biotehničkih znanosti. U agronomiji i poljoprivredi još imamo i faktore koje ne možemo kontrolirati odnosno vremenske prilike, točnije neprilike koje nam mogu poremetiti čitav plan rada ili u najgorem slučaju uništiti čitavo istraživanje.

Kako dolazite do uzoraka?
Imamo pravilnike o uzimanju uzoraka koji su propisani od Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zaštite okoliša i moramo postupati u skladu s tim propisima. Tu su primjerice popisani načini uzrokovanja (kako se uzimaju uzorci), odnosno shematski prikazi kako se radi i što se radi. Primjer: za jedan uzorak tla moramo uzeti minimalno uzorak na 15-20 s različitih mjesta, također uzorci moraju biti uzeti s dvije različite dubine 0-30 cm i 0-60 cm. Uzorak uzet s jednog mjesta i jedne dubine uvijek donosi veću vjerojatnost krive procjene.
Kako se dalje obrađuju uzeti uzorci?
Postoje već uigrane sheme, odnosno matrice koje smo već ranije pripremili i koje se zapravo godinama pripremaju. Šaljemo prikupljene uzorke u laboratorije i ovisno o cilju istraživanja provodimo eksperiment kako bismo uzorke zapravo pretvorili u relevantne podatke.

Kakav je radni dan znanstvenika?
Ono što je posebno kod znanosti je to što sami možete odrediti kada i kako počinje vaš dan. Ja prvo pročitam novine, vidim što je novo u svijetu. Tek nakon toga gledam što se radi taj dan. Ide li se na teren ili se radi u laboratorijima i uredima. Nakon toga se pregledava relevantna literatura, gleda što je već napravljeno i nakon toga kreće se s radom. Ipak, razlika je od dana do dana. Kao što sam već spomenuo, pitanje je radi li se na terenu ili u zatvorenom, a također je pitanje imam li taj dan predavanja jer onda se i cijeli radni dan mijenja jer se uvijek nužno pripremiti barem pola sata za nadolazeće predavanje.

Gdje je znanost u Hrvatskoj?
Znanost u Hrvatskoj je zanemarena. Hrvate, a samim time i medije, znanost ne zanima. Kod nas je važnije što je tko odjenuo i gdje je tko bio nego nova znanstvena otkrića, upozorenja ili poboljšanja svijeta u kojem živimo. Znanstvenici u Hrvatskoj će svakako prije doći na tapetu po nekom skandalu.

Znanost je...
otkriće novih spoznaja i rezultata.

Znanstvenik je....
pojedinac koji se na dobivene podatke pita kako i zbog čega, a željene odgovore pokušava dobiti nekom od metoda i dubljim ulaženjem u problematiku.

Znanje je moć, a znanost je stil života. Hvala prof. dr. sc. Ivici Kisiću.

Komentari na članak

Vezani članci

Anita Kovačević

Erasmus iskustvo: Anita Kovačević

„U našem sustavu su bolji češći ispitni rokovi i trebamo biti zahvalni na tome!“

Iako je lokacija izabrana sasvim slučajno, kao i odluka o prijavi na Erasmus, iz intervjua ćemo zaključiti kako je to doista bila super odluka. Anita semestar provodi na Faculdade de Letras, a detalje provjerite u odgovorima.

Brkovi2

Najveći koncert u karijeri Brkova

Intervju s Brkovima: „Uspjeli smo zahvaljujući nekoj pogrešci u svemiru”

Punk-folk bend Brkovi u subotu održavaju svoj najveći koncert u karijeri. U maloj dvorani Doma sportova slušat ćemo hitove s albuma „Punkfolkwellness”, „Društvo brkatih mladića”, „Balkanski esperanto” i „Pizda materina”, a i uživati u njihovom provokativnom nastupu.

Matea pearls

Studenti kreativci – Predstavljamo Mateu Glasnović

„Nema mi većeg zadovoljstva nego sresti cure koje nose moj nakit“

Matea Glasnović studentica je četvrte godine Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Njen hobi i, kako sama kaže, ljubav koja je zapisana u krvnim zrncima, izrada je nakita. S obzirom da dolazi iz zlatarske obitelji, presretna je što je nastavila bogatu obiteljsku tradiciju, a njena najveća sreća je susresti djevojke koje kombiniraju njene naušnice za dnevne, ali i večernje kombinacije.

Regrutacija 2015

Prijave do 16. listopada

Financijski klub prima nove članove

Financijski klub tijekom jesenske regrutacije prima između 30 i 40 novih članova, a zaista se nadamo da ćeš se upravo ti javiti.

Erasmus iskustvo - Litva

Intervju: Tina Hrubi

Erasmus iskustvo iz Litve

"Predivno je iskustvo upoznati nova mjesta, ljude, kulture i običaje, stoga preporučujem svima da se odluče pomučiti s papirologijom potrebnom za prijavu za Erasmus jer će im se svakako isplatiti."