Intervju: prof. dr. sc. Ivica Kisić

Tko je znanstvenik, što radi te zašto i kako to radi

Prof. Ivica Kisić

O istraživačkim procesima u biotehničkim znanostima govori prof.dr.sc. Ivica Kisić.

Koji je širi društveni kontekst biotehničkih znanosti?
To su fundamentalne znanosti. One prožimaju sve aspekte ljudskog života. Neovisno je li to hrana, voda, piće, odjeća ili obuća. Sirovine su dobivene iz poljoprivrede. Primjerice vi ćete otići na pivu, ječam je iz poljoprivrede. Dakle, kako bi se nešto industrijski stvorilo potrebne su sirovine iz poljoprivrede. Tu je nužno prožimanje znanstvenika iz prehrambene i šumarske grane.

Koji su resursi potrebni za istraživački rad?
Novac. Novac je najpotrebniji za provođenje naših istraživanja. Financiramo se iz Ministarstva znanosti Republike Hrvatske i moram vam priznati da sam izuzetno zadovoljan dobivenim novcem. Naravno, uvijek bi moglo više da bi čovjek širio svoja znanja, ali ipak kako i stara poslovica kaže 'Pokrij se koliko je dug jorgan'. Naši laboratoriji su opremljeni vrhunski, no nažalost postoje laboratoriji koji imaju vrhunsku opremu, ali se u njima ništa ne radi, što srećom nije slučaj s našim laboratorijem.

Kako odabrati istraživačku temu?
Teme istraživanja mogu se izabrati odnosno zadati na više načina. Ponekad teme dođu kroz razgovore s kolegama ili iz nekih prijašnjih radova. Odlaskom na svjetske kongrese na kojima su sva eminentna imena struke saznamo što je 'in' u svijetu i u kojem smjeru ide znanost. Također se pregledavanjem baza podataka može doći do istraživačkih tema. Ponekad agronomija sama zadaje teme odnosno postoji investitor koji traži da se provede istraživanje.

Nakon odabira teme, što je potrebno prije nego se krene u istraživanje?
Prije nego krenem s istraživanjem potrebno se strahovito dobro pripremiti što znači pregledati svu relevantnu literaturu, vidjeti što se do sada pisalo o datoj temi, na koji način se radilo, što se dobilo prijašnjim istraživanjima, vidjeti gdje se ide, kakvo je to područje te odrediti točan cilj istraživanja.

Koliko vremena je potrebno za kvalitetno istraživanje?
Prosječno trajanje jednog istraživanja koje bi se moglo objaviti u inozemstvu je minimalno tri godine. To trajanje zapravo je jedan od najvećih istraživačkih problema biotehničkih znanosti. U agronomiji i poljoprivredi još imamo i faktore koje ne možemo kontrolirati odnosno vremenske prilike, točnije neprilike koje nam mogu poremetiti čitav plan rada ili u najgorem slučaju uništiti čitavo istraživanje.

Kako dolazite do uzoraka?
Imamo pravilnike o uzimanju uzoraka koji su propisani od Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zaštite okoliša i moramo postupati u skladu s tim propisima. Tu su primjerice popisani načini uzrokovanja (kako se uzimaju uzorci), odnosno shematski prikazi kako se radi i što se radi. Primjer: za jedan uzorak tla moramo uzeti minimalno uzorak na 15 – 20 s različitih mjesta, također uzorci moraju biti uzeti s dvije različite dubine 0 – 30 cm i 0 – 60 cm. Uzorak uzet s jednog mjesta i jedne dubine uvijek donosi veću vjerojatnost krive procjene.
Kako se dalje obrađuju uzeti uzorci?
Postoje već uigrane sheme, odnosno matrice koje smo već ranije pripremili i koje se zapravo godinama pripremaju. Šaljemo prikupljene uzorke u laboratorije i ovisno o cilju istraživanja provodimo eksperiment kako bismo uzorke zapravo pretvorili u relevantne podatke.

Kakav je radni dan znanstvenika?
Ono što je posebno kod znanosti je to što sami možete odrediti kada i kako počinje vaš dan. Ja prvo pročitam novine, vidim što je novo u svijetu. Tek nakon toga gledam što se radi taj dan. Ide li se na teren ili se radi u laboratorijima i uredima. Nakon toga se pregledava relevantna literatura, gleda što je već napravljeno i nakon toga kreće se s radom. Ipak, razlika je od dana do dana. Kao što sam već spomenuo, pitanje je radi li se na terenu ili u zatvorenom, a također je pitanje imam li taj dan predavanja jer onda se i cijeli radni dan mijenja jer se uvijek nužno pripremiti barem pola sata za nadolazeće predavanje.

Gdje je znanost u Hrvatskoj?
Znanost u Hrvatskoj je zanemarena. Hrvate, a samim time i medije, znanost ne zanima. Kod nas je važnije što je tko odjenuo i gdje je tko bio nego nova znanstvena otkrića, upozorenja ili poboljšanja svijeta u kojem živimo. Znanstvenici u Hrvatskoj će svakako prije doći na tapetu po nekom skandalu.

Znanost je...
otkriće novih spoznaja i rezultata.

Znanstvenik je....
pojedinac koji se na dobivene podatke pita kako i zbog čega, a željene odgovore pokušava dobiti nekom od metoda i dubljim ulaženjem u problematiku.

Znanje je moć, a znanost je stil života. Hvala prof. dr.sc. Ivici Kisiću.

Komentari na članak

Vezani članci

foto

Studenti kreativci – predstavljamo Paulu Maleć

„Vesele narukvice su mi hobi, a ako uspijem na njima zaraditi, bit će dodatni plus“

Studentica Paula Maleć ima preciznu ruku za izradu posebnih šarenih narukvica od konca. Dezeni odmah izmame osmijeh na lice, a Paula kaže kako planira početi i s izradom ogrlica.

Snimanje kalendara Dogue

Snimanje fotografija za kalendar

INTERVJU I FOTO: „Douge“ – modna revija udomljenih kućnih ljubimaca

Udruga Traži se prijatelj provela je projekt „Dogue“ – snimanje kalendara za 2017. godinu s modelima i udomljenim kućnim ljubimcima. Pitali smo ih kako su došli na tu ideju, jesu li se ljubimci snašli na setu i kakvi su im planovi za budućnost.

Marina Radoš- naslovna

Intervju s Marinom Radoš, novinarkom i spisateljicom

„Da bi žena bila pisac mora imati ili buran život ili bujnu maštu – kod mene je oboje i najgore“

Svakom nas objavom potakne na razmišljanje, a inspiraciju pronalazi u ljudima oko sebe. Saznajte nešto više o Marini Radoš, novinarki i spisateljici.

Zvonimir Iveković, šahist

Intervju sa šahistom Zvonimirom Ivekovićem

Zvonimir Iveković: „Šah mi predstavlja bijeg od stvarnosti. Kad uđeš u partiju, vanjski svijet kao da ne postoji“

Zvonimir Iveković šesterostruki je juniorski prvak Hrvatske u šahu i peterostruki viceprvak. Sudjelovao je na šest svjetskih i pet europskih prvenstava, a s juniorskom reprezentacijom Hrvatske osvojio je 3. mjesto na Europskom prvenstvu u Subotici. A ima samo 22 godine.

Rektorat

Kulturolozi snimili priču o Borovu

INTERVJU i VIDEO Studenti pokazali da je za velike stvari potrebno samo malo truda i ljubavi

Studenti osječkog Odjela za kulturologiju snimili su kratki film koji je izazvao reakcije građana svih dobnih skupina.