Rad i kolegijalnost

Taje li profesori likovnih akademija studentima istinu o budućnosti?

Akademija likovnih umjetnosti

Kao i mnogi studenti raznih fakulteta i studenti likovnih akademija u neizvjesnosti su kada je u pitanju budućnost njihovih karijera. Poslije fakulteta imaju mogućnost raditi kao profesori ili postati samostalni likovni umjetnici. Govore li profesori likovnih akademija istinu svojim studentima? Je li situacija zaista pesimistična? Ima li budućnosti za studente poslije akademije?

Likovni umjetnici još su uvijek u očima drugih elitni pripadnici društva. No, oni sami znaju da više to nije realno tako jer za život je primaran novac, a ne umjetnost. Današnji likovnjaci nisu više povlašteni – često ne nalaze posao koji će im omogućiti redovita mjesečna primanja, a i mirovine su male. Doduše, riječ je o samostalnim likovnim umjetnicima. Suprotno njima, profesori likovnih akademija primaju velike plaće i cijenjeni su kao umjetnici.

Ovakvu situaciju u svojoj polemici opisuje samostalna likovna umjetnica i predsjednica strukovne udruge HDLU Zagreb Krešimira Gojanović. U njezinom tekstu primjećuje se netrpeljivost prema profesorima akademija. 

Prema njenim riječima opozicija između slobodnih umjetnika i profesora akademija velika je premda su svi završili isti studij. Profesorska mjesta na akademijama većinom su popunjena, kao i učiteljska mjesta, koja se s godinama još i smanjuju. Zato je većina studenata koji završe neku od likovnih akademija osuđena postati samostalnim umjetnicima. Oni koji su to već postali i našli se u teškom položaju tvrde da se studentima na akademijama ne govori istina.

Krešimira Gojanović, samostalna likovna umjetnica, u svojoj polemici ističe da likovne akademije svake godine upisuju velik broj studenata ne razmišljajući o mladim ljudima koji će nakon studija završiti kao siromašni samostalni umjetnici. Međutim, novi dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu Tomislav Buntak, koji je ujedno predsjednik HDLU-a, kojeg Gojanović također proziva, tvrdi posve suprotno:

– Kolege, a i ja osobno, upozoravamo ih na teškoće te im govorimo da je jedini sigurniji način da to prežive puno rada i stjecanje različitih znanja iz našeg područja koje mogu upotrijebiti, a za koje ostali koji ne završavaju akademiju nemaju mogućnost savladavanja. Upozoravamo ih da samo predan i uporan rad donosi rezultate. – ističe dekan ALU-a.

Profesor Buntak navodi da je manjak truda i angažmana studenata razlog nezaposlenosti novopečenih likovnih umjetnika. Stoga je pogled na budućnost pesimističan za one koji ne ulažu dovoljno ambicije i nisu spremni za rad. Suprotno, studenti koji se ističu marljivošću uvijek se rado potiču i prihvaćaju za suradnju.

– Što mislite tko gura studente, posebno one koji se ističu radom na početku karijere, ponajviše profesori, i mene su pogurnuli moji profesori. Cijeni se i očekuje rad. Naravno da je teško, pa svugdje je teško, posebno kod nas. – kazao je dekan.

Gojanović profesorima s akademija zamjera i nespremnost na suradnju s kolegama izvan akademije. Uz to, izložbeni prostori češće se iznajmljuju profesorima, pa tako oni na neki način uzimaju posao samostalnim umjetnicima. No, dekan ALU-a svojim odgovorom opovrgava tu tvrdnju i govori o dobrom odnosu profesora i samostalnih likovnih umjetnika:

– Neki su profesori bili samostalni umjetnici prije nego što su postali profesori, kako bismo ih doživljavali nego kao kolege umjetnike. Naravno da surađuju s njima, s nekima više, s nekima manje, ovisi o projektima, interesima, generaciji i prijateljstvu. Nema govora o bilo kakvom nepoštovanju. – naglasio je Buntak.

Kao i u svakom poslu i području djelovanja pogled na situaciju subjektivan je. Ono što objektivno vidimo je da nisu studenti likovnih akademija jedini koji se nalaze u teškom položaju u vezi s budućnošću svoje karijere. No, kao što je dekan Buntak naglasio za studente akademija, nada je u predanosti radu i stvaranju kolegijalne svijesti, a ne u razlikama i sukobima među kolegama.

Komentari na članak

Vezani članci

Rad u inozemstvu

Iskustvo djevojke iz Irske

Riskirajte i proširite svoje vidike radom u inozemstvu

Uvijek možete otići nekamo kroz praznike, na zimovanje ili ljetovanje, no to je ipak kratkotrajno i ne dolazite s određenim ciljevima ili ambicijama. Postavite si veći cilj, riskirajte i otkrijte sebe, otkrijte što želite od života i što vam on nudi.

Pravni fakultet/Sveučilište

Kamo nakon prava?

Dani karijere na Pravnom fakultetu u organizaciji Alimente

Glavni cilj je podsjetiti studente na razlog upisa Pravnog fakulteta, ukazati na mogućnosti koje pruža pravna struka te pružiti perspektivu o stanju na tržištu rada budućeg zanimanja.

6 znakova koji vam jasno pokazuju kako ne bi smjeli prihvatiti posao koji vam je ponuđen

Hvala, ali ne hvala

Šest znakova zašto ne biste trebali prihvatiti ponuđeni posao

U današnje vrijeme dobar dio nas vodi se motom „bolje imati bilo kakav posao i kakav-takav prihod, nego biti nezaposlen”, no dugoročno to može samo naštetiti vašoj karijeri i učiniti vas nezadovoljnima.

Ivan Paić

Intervju: Ivan Paić, generalni direktor kompanije Schneider Electric za Hrvatsku, Sloveniju i BiH

„Mladi trebaju putovati i otkrivati svijet, a onda se, puni znanja i iskustva, vratiti kući i graditi bolju budućnost!”

Porazgovarali smo s Ivanom Paićem, uspješnim poslovnim čovjekom, bogatog profesionalnog, ali i životnog iskustva, čije su misli i savjete posjetitelji konferencije Rotaraction: Ostani u Hrvatskoj prepoznali kao relevantne, korisne i važne.

CB

Završio prvi Career Booster Zagreb

Tri dana puna ideja, kreativnosti, zanimljivih predavanja i poslovnih slučajeva

Career Booster Zagreb odvijao se od 23. do 25. svibnja na Ekonomskom fakultetu. Sudionici su imali priliku rješavati pet poslovnih slučajeva različitih kompanija.