Istraživanje Europske studentske unije

Što europski studenti misle o Bolonjskom procesu?

Bologna with Student Eyes

Europska studentska unija (ESU) provela je istraživanje „Bologna with Student Eyes: Time to meet the expectations from 1999“. Iako se u nekim područjima visokoga obrazovanja vide pozitivne promjene, otvorena su još mnoga pitanja i izazovi koje treba riješiti.

Bolonjski proces pokrenut je 1999. godine kako bi se stvorio kompatibilni i konherentni sustav visokoga obrazovanja unutar Europskoga prostora visokog obrazovanja. Hrvatska se Procesu priključila 2001., a 2005. svi studijski programi usklađeni su sa zahtjevima Bolonjskoga procesa. Evaluaciju programa provodi Europska studentska unija, koja je objavila studiju Bologna with Student Eyes: Time to meet the expectations from 1999. U analizi su sudjelovali studenti iz 38 europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku.

U istraživanju su pomogle nacionalne udruge studenata, a studija se provela u područjima sudjelovanja studenata u donošenju odluka, društvenom životu, osiguranju kvalitete programa, mobilnosti i internacionalizaciji, strukturalnim reformama i financiranju visokoga obrazovanja. Rezultati istraživanja pokazuju kako Proces nije jednako implementiran u svim državama sudionicama, a nije niti dobro prihvaćen među studentima.

Nakon više od 15 godina od donošenja Deklaracije, većina ciljeva Bolonjskoga procesa nije ispunjena, a ako se promjene ne budu dogodile ubrzo, morat će se naći drugo rješenje za usklađivanje standarda visokoga obrazovanja u europskim zemljama.

Od 2012. uloga studenata u donošenju odluka neznatno se povećala, ali još uvijek postoji mnogo prepreka koje sprječavaju ili ograničavaju sudjelovanje studenata u donošenju odluka na svim razinama. U većini zemalja Bolonjski proces nije unaprijedio ulogu studenata u donošenju važnih odluka i čelni ljudi obrazovanja ne smatraju ih jednakim partnerima. Osim toga, studenti nisu upoznati sa programima i alatima za osiguravanje kvalitete rada i vjeruju kako oni nisu korisni jer ne vide njihovu svrhu niti poboljšanje obrazovnoga sustava.

 

Kakav imaju i imaju li uopće studenti utjecaja na donošenje odluka?, FOTO: ESU

Strukturalne reforme osnova su Bolonjskoga procesa kako bi se studentima osiguralo priznanje, usklađenost i mobilnost, kao i kvalitetno, transparentno obrazovanje. No, unatoč njihovoj važnosti, jasne i strukturalne reforme nisu u potpunosti provedene. Glavni razlog za to, prema izvješćima studentskih organizacija, jest nedostatak političke volje. Čak i one zemlje kod kojih su reforme već napisane, ne provode reforme u praksi i ne mijenjaju svoj obrazovni sustav.

Iako su se od uvođenja Bolonje dogodile određen promjene, danas je glavno pitanje (ne)zaposlenosti mladih nakon završetka fakulteta. Diplomski studij trebao bi pripremiti studente za izlazak na tržište rada, ali i pripremiti ih za cjeloživotno učenje, kritičko razmišljanje, širenje interesa i razvijanje vještina. Ali u praksi, Bolonjski proces pokazao je upravo suprotno – studenti su naučeni na stjecanje samo određenoga spektra znanja i vještina specifičnih za određeno radno mjesto.

Manjak financijskih sredstava, interesa i znanja veliki su izazovi s kojima je danas suočen Bolonjski proces. Zbog neučinkovite implementacije i provedbe, kao i poražavajućih rezultata, rezultati istraživanja i preporuke Europske studentske unije bit će na dnevnom redu Konferencije ministara.

Cijelo istraživanje možete pročitati ovdje.

Komentari na članak

Vezani članci

Studenti

Istraživanje pokazuje:

Slika prosječnog hrvatskog studenta

Studenti skoro uopće ne vjeruju političarima, a svaki deseti član je neke stranke

Istraživanje o prvom spoju

„Studentologija: zavodljive istine o ljubavnim navikama“

Priznajte nam koliko ste daleko spremni ići na prvom spoju

Odbacite vruće naslove s uputama za traženje savršenog partnera i priključite nam se u najvećem studentskom istraživanju o ljubavi.

Voće i povrće

Evolucija i prehrana

Prehrana je razlog za razvoj ljudskog mozga

Oko dva desetljeća smatralo se da je veličina ljudskog mozga posljedica okupljanja ljudi u veće i socijalno kompleksnije zajednice. Skupina antropologa iz New Yorka tvrdi da je u povećanju volumena mozga veliku ulogu imala i prehrana.

Beba i pas

Znanstveno istraživanje

Dokazano da psi prepoznaju naše osjećaje

Unatoč raspravama, mnoga su istraživanja pokazala kako psi ipak mogu prepoznati kako se osjećamo. Osim toga, pokušat će nas utješiti ili će se veseliti s nama.

Studentska diploma

Istraživanje QS World University Rankings

Sveučilište u Zagrebu nije niti među 600 najboljih na svijetu

Zagrebačko sveučilište bilježi kontinuirani pad posljednjih godina. Sada se svrstava u pretposljednju skupinu sveučilišta, samo jednu kategoriju od najlošijih na svijetu.