Istraživanje Europske studentske unije

Što europski studenti misle o Bolonjskom procesu?

Bologna with Student Eyes

Europska studentska unija (ESU) provela je istraživanje „Bologna with Student Eyes: Time to meet the expectations from 1999“. Iako se u nekim područjima visokoga obrazovanja vide pozitivne promjene, otvorena su još mnoga pitanja i izazovi koje treba riješiti.

Bolonjski proces pokrenut je 1999. godine kako bi se stvorio kompatibilni i konherentni sustav visokoga obrazovanja unutar Europskoga prostora visokog obrazovanja. Hrvatska se Procesu priključila 2001., a 2005. svi studijski programi usklađeni su sa zahtjevima Bolonjskoga procesa. Evaluaciju programa provodi Europska studentska unija, koja je objavila studiju Bologna with Student Eyes: Time to meet the expectations from 1999. U analizi su sudjelovali studenti iz 38 europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku.

U istraživanju su pomogle nacionalne udruge studenata, a studija se provela u područjima sudjelovanja studenata u donošenju odluka, društvenom životu, osiguranju kvalitete programa, mobilnosti i internacionalizaciji, strukturalnim reformama i financiranju visokoga obrazovanja. Rezultati istraživanja pokazuju kako Proces nije jednako implementiran u svim državama sudionicama, a nije niti dobro prihvaćen među studentima.

Nakon više od 15 godina od donošenja Deklaracije, većina ciljeva Bolonjskoga procesa nije ispunjena, a ako se promjene ne budu dogodile ubrzo, morat će se naći drugo rješenje za usklađivanje standarda visokoga obrazovanja u europskim zemljama.

Od 2012. uloga studenata u donošenju odluka neznatno se povećala, ali još uvijek postoji mnogo prepreka koje sprječavaju ili ograničavaju sudjelovanje studenata u donošenju odluka na svim razinama. U većini zemalja Bolonjski proces nije unaprijedio ulogu studenata u donošenju važnih odluka i čelni ljudi obrazovanja ne smatraju ih jednakim partnerima. Osim toga, studenti nisu upoznati sa programima i alatima za osiguravanje kvalitete rada i vjeruju kako oni nisu korisni jer ne vide njihovu svrhu niti poboljšanje obrazovnoga sustava.

 

Kakav imaju i imaju li uopće studenti utjecaja na donošenje odluka?, FOTO: ESU

Strukturalne reforme osnova su Bolonjskoga procesa kako bi se studentima osiguralo priznanje, usklađenost i mobilnost, kao i kvalitetno, transparentno obrazovanje. No, unatoč njihovoj važnosti, jasne i strukturalne reforme nisu u potpunosti provedene. Glavni razlog za to, prema izvješćima studentskih organizacija, jest nedostatak političke volje. Čak i one zemlje kod kojih su reforme već napisane, ne provode reforme u praksi i ne mijenjaju svoj obrazovni sustav.

Iako su se od uvođenja Bolonje dogodile određen promjene, danas je glavno pitanje (ne)zaposlenosti mladih nakon završetka fakulteta. Diplomski studij trebao bi pripremiti studente za izlazak na tržište rada, ali i pripremiti ih za cjeloživotno učenje, kritičko razmišljanje, širenje interesa i razvijanje vještina. Ali u praksi, Bolonjski proces pokazao je upravo suprotno – studenti su naučeni na stjecanje samo određenoga spektra znanja i vještina specifičnih za određeno radno mjesto.

Manjak financijskih sredstava, interesa i znanja veliki su izazovi s kojima je danas suočen Bolonjski proces. Zbog neučinkovite implementacije i provedbe, kao i poražavajućih rezultata, rezultati istraživanja i preporuke Europske studentske unije bit će na dnevnom redu Konferencije ministara.

Cijelo istraživanje možete pročitati ovdje.

Komentari na članak

Vezani članci

2

Smanjen broj učenika i škola

Više učitelja, a kvaliteta obrazovanja niža

Porazni su rezultati za Hrvatsku jer se smanjuje broj učenika u osnovnim i srednjim školama, dok se broj nastavnika postupno povećava.

Gledanje letka

Anketa

Istraživanje o percepciji tržišta rada među mladima

Pitanja su jednostavna, pa ćete tako brzinski imati priliku dati svoje mišljenje o iseljavanju mladih, radu u državnoj firmi, koju brojku za prvu plaću očekujete, koliko ste sigurni da ćete se zaposliti i slično.

Mobitel

Istraživanje društvenih mreža

Google+ i LinkedIn najduže zadržavaju korisnike

Istraživanje koje je provođeno šest mjeseci i koje je uključivalo 250 milijuna korisnika, pokazalo je kako Google+ i LinkedIn zadrže pažnju korisnika duže nego Twitter i Facebook.

Alkohol

Poslovi koji vode do alkoholizma

10 poslova zbog kojih ćete najvjerojatnije postati alkoholičari

Američka vlada objavila je popis poslova čiji radnici najčešće prijavljuju problem teškog opijanja.

Facebook dislike

DRUŠTVENE MREŽE

Trećina ljudi ne podnosi dio svojih Facebook prijatelja

Na Facebooku postoji značajan broj prijateljstava koja nisu prava. Ljudi zbog različitih razloga zadržavaju kontakt s ljudima s kojima se u stvarnosti ne bi rado družili.