Predstavljeno izvješće istraživanja Eurostudent V

Gotovo polovica studenata u Hrvatskoj radi uz studij

IRO

U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa RH predstavljeni su rezultati istraživanja o socijalnim i ekonomskim uvjetima studentskog života u Hrvatskoj.

Eurostudent je međunarodno istraživanje o socijalnim i ekonomskim uvjetima studentskog života koje se provodi u 30 zemalja europskog prostora visokog obrazovanja. Nacionalno izvješće Eurostudent za Hrvatsku javnosti je predstavljeno 14. travnja 2016. u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa RH koje je nositelj istraživanja. Izvješće je izradio Institut za razvoj obrazovanja. Predstavili su ga ministar Predrag Šustar i njegovi autori.

Cilj istraživanja je prikupiti podatke o demografskom profilu studentskog tijela, socio-ekonomskom statusu studenata, troškovima koje studenti imaju za vrijeme studija, izvorima financiranja, zadovoljstvu studenata različitim aspektima studija, radu za vrijeme studija te o njihovim iskustvima i planovima za međunarodnu mobilnost. Podaci se prikupljaju na nacionalnoj razini i izrađuju se nacionalna izvješća, ali se i analiziraju na razini svih zemalja koje sudjeluju u istraživanju te se objavljuju u međunarodnom izvješću nakon svakog ciklusa istraživanja.

Hrvatska se u istraživanje Eurostudent prvi put uključila 2010. godine, u njegovu četvrtom ciklusu te je zatim sudjelovala i u petom ciklusu istraživanja (Eurostudent V) koje je provedeno 2014. godine u Hrvatskoj, a čiji je rezultat ovo nacionalno izvješće. Istraživanje u Hrvatskoj provedeno je u razdoblju od 3. lipnja do 13. srpnja 2014. godine upitnikom koji je bio dostupan na mrežnim stranicama Eurostudenta, a kojemu su mogli pristupiti svi redoviti i izvanredni studenti koji trenutno studiraju na preddiplomskoj i diplomskoj razini na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj. Realizirani uzorak istraživanja obuhvaća 2 551 studenta.

U Hrvatskoj 79% studenata studira na sveučilištima, 15% na veleučilištima i 6% na visokim školama. Polovica od ukupnog broja studenata koji su sudjelovali u istraživanju (51%) je imala status redovitih studenata koji ne plaćaju školarinu. Žene čine većinu studentskog tijela (56%). Većina studenata u Hrvatskoj upisuje studij prvi put s 18 godina (njih 51%), odnosno s 19 godina (njih 36%). Ukupno 46% studenata dolazi iz obitelji gdje je barem jedan roditelj visokoobrazovan i 51% iz obitelji gdje barem jedan roditelj ima završenu srednju školu. U Hrvatskoj polovina (50%) svih studenata živi s roditeljima. U studentskim domovima smješteno je svega 8% studenata. Tijekom semestra 44% studenata je obavljalo neki plaćeni stalni ili povremeni posao. Plaćene poslove tijekom studija češće obavljaju studenti stručnih studija te izvanredni studenti.

Prosječni ukupni semestralni trošak za studente u Hrvatskoj iznosio je 15 417 kn. Taj iznos uključuje troškove života i studija. Studenti koji su sudjelovali u istraživanju istaknuli su tri su najvažnija izvora mjesečnih prihoda: obitelj, posao i stipendije. Obitelj je najučestaliji izvor prihoda za većinu studenata i ovaj izvor prihoda navodi 88% anketiranih studenata. Posao kao jedan od izvora prihoda navodi nešto više od četvrtine studenata (27%). Stipendije kao izvor prihoda navelo je nešto manje od četvrtine studenata (23%). Više od trećine studenata (37%) svoje financijske teškoće ocjenjuju vrlo ozbiljnima ili ozbiljnima, posebno studenti koji rade, stariji studenti, studenti roditelji i studenti javnih veleučilišta i visokih škola.

Prema nalazima istraživanja, 50,7% studenata završilo je gimnaziju prije upisa na visoko učilište, a 43,1% četverogodišnju strukovnu srednju školu. Studenti sa završenom gimnazijom čine većinu studenata na sveučilišnim studijima (65%), dok oni sa završenom strukovnom školom čine većinu na javnim (78%) i privatnim (72%) stručnim studijima. Prema nalazima istraživanja, većina preddiplomaca namjerava nastaviti studij na diplomskoj razini (54%). Međutim, u manjoj mjeri to namjeravaju učiniti studenti stručnih studija (37%) i izvanredni studenti (38%). Čak 60% studenata čiji su roditelji visokoobrazovani namjerava nastaviti studij na diplomskoj razini, nasuprot 51% onih čiji roditelji imaju završenu srednju školu te samo 27% onih čiji su roditelji završili najviše osnovnu školu.

Cjelokupno izvješće istraživanja Eurostudent V s detaljnijim pojašnjenjima rezultata dostupno je na mrežnim stranicama Instituta za razvoj obrazovanja.

Komentari na članak

Vezani članci

Informiranje – pravo mladih - izdužena

Projekt „Informiranje – pravo mladih"

Održana radionica „Vodič za brucoše“

U ponedjeljak, 18. 12. 2017., održan je prvi „Informativni ponedjeljak" u sklopu projekta „Informiranje – pravo mladih" udruge Studentski informativni kutak.

Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci

Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci

Primaju se kandidature za članove riječkih domskih odbora

Na javni poziv za člana domskog odbora možete se prijaviti kako biste pomogli svojem domu u poboljšanju uvjeta života studenata. Za svaki riječki dom odabrat će se po šest članova.

https://pixabay.com/en/convention-conference-meeting-1410870/

Studentski aktivizam

Prednosti i nedostatci studentskih konferencija

Studentski aktivizam iznimno je bitan aspekt procesa studiranja za svakog studenta. Jedna vrsta studentskog aktivizma jesu i studentske konferencije. Donosimo vam prednosti i mane organizacije studentskih konferencija i sudjelovanja na njima.

Gradnja domova

Poboljšanje studentskoga standarda

Gradnja studentskih domova na riječkom kampusu

Na riječkom je kampusu u tijeku gradnja studentskih domova koji bi trebali biti gotovi do srpnja ove godine. Gradnju dijelom financira Grad Rijeka, a dijelom je financiraju Europski fondovi, i to čak u iznosu od 178 milijuna kuna.

Cincinnati

Posao u SAD-u

Dva mjeseca bez ispita na američkom Sveučilištu u Cincinnatiju, hrana i smještaj osigurani

Sveučilište u Cincinnatiju poziva zainteresirane studente na sudjelovanje u projektu koji se tijekom 8 tjedana provodi u svrhu izrade video i tiskanih materijala. Prijave zainteresiranih studenata zaprimaju se do 1. veljače 2018.