Predstavljeno izvješće istraživanja Eurostudent V

Gotovo polovica studenata u Hrvatskoj radi uz studij

IRO

U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa RH predstavljeni su rezultati istraživanja o socijalnim i ekonomskim uvjetima studentskog života u Hrvatskoj.

Eurostudent je međunarodno istraživanje o socijalnim i ekonomskim uvjetima studentskog života koje se provodi u 30 zemalja europskog prostora visokog obrazovanja. Nacionalno izvješće Eurostudent za Hrvatsku javnosti je predstavljeno 14. travnja 2016. u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa RH koje je nositelj istraživanja. Izvješće je izradio Institut za razvoj obrazovanja. Predstavili su ga ministar Predrag Šustar i njegovi autori.

Cilj istraživanja je prikupiti podatke o demografskom profilu studentskog tijela, socio-ekonomskom statusu studenata, troškovima koje studenti imaju za vrijeme studija, izvorima financiranja, zadovoljstvu studenata različitim aspektima studija, radu za vrijeme studija te o njihovim iskustvima i planovima za međunarodnu mobilnost. Podaci se prikupljaju na nacionalnoj razini i izrađuju se nacionalna izvješća, ali se i analiziraju na razini svih zemalja koje sudjeluju u istraživanju te se objavljuju u međunarodnom izvješću nakon svakog ciklusa istraživanja.

Hrvatska se u istraživanje Eurostudent prvi put uključila 2010. godine, u njegovu četvrtom ciklusu te je zatim sudjelovala i u petom ciklusu istraživanja (Eurostudent V) koje je provedeno 2014. godine u Hrvatskoj, a čiji je rezultat ovo nacionalno izvješće. Istraživanje u Hrvatskoj provedeno je u razdoblju od 3. lipnja do 13. srpnja 2014. godine upitnikom koji je bio dostupan na mrežnim stranicama Eurostudenta, a kojemu su mogli pristupiti svi redoviti i izvanredni studenti koji trenutno studiraju na preddiplomskoj i diplomskoj razini na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj. Realizirani uzorak istraživanja obuhvaća 2 551 studenta.

U Hrvatskoj 79% studenata studira na sveučilištima, 15% na veleučilištima i 6% na visokim školama. Polovica od ukupnog broja studenata koji su sudjelovali u istraživanju (51%) je imala status redovitih studenata koji ne plaćaju školarinu. Žene čine većinu studentskog tijela (56%). Većina studenata u Hrvatskoj upisuje studij prvi put s 18 godina (njih 51%), odnosno s 19 godina (njih 36%). Ukupno 46% studenata dolazi iz obitelji gdje je barem jedan roditelj visokoobrazovan i 51% iz obitelji gdje barem jedan roditelj ima završenu srednju školu. U Hrvatskoj polovina (50%) svih studenata živi s roditeljima. U studentskim domovima smješteno je svega 8% studenata. Tijekom semestra 44% studenata je obavljalo neki plaćeni stalni ili povremeni posao. Plaćene poslove tijekom studija češće obavljaju studenti stručnih studija te izvanredni studenti.

Prosječni ukupni semestralni trošak za studente u Hrvatskoj iznosio je 15 417 kn. Taj iznos uključuje troškove života i studija. Studenti koji su sudjelovali u istraživanju istaknuli su tri su najvažnija izvora mjesečnih prihoda: obitelj, posao i stipendije. Obitelj je najučestaliji izvor prihoda za većinu studenata i ovaj izvor prihoda navodi 88% anketiranih studenata. Posao kao jedan od izvora prihoda navodi nešto više od četvrtine studenata (27%). Stipendije kao izvor prihoda navelo je nešto manje od četvrtine studenata (23%). Više od trećine studenata (37%) svoje financijske teškoće ocjenjuju vrlo ozbiljnima ili ozbiljnima, posebno studenti koji rade, stariji studenti, studenti roditelji i studenti javnih veleučilišta i visokih škola.

Prema nalazima istraživanja, 50,7% studenata završilo je gimnaziju prije upisa na visoko učilište, a 43,1% četverogodišnju strukovnu srednju školu. Studenti sa završenom gimnazijom čine većinu studenata na sveučilišnim studijima (65%), dok oni sa završenom strukovnom školom čine većinu na javnim (78%) i privatnim (72%) stručnim studijima. Prema nalazima istraživanja, većina preddiplomaca namjerava nastaviti studij na diplomskoj razini (54%). Međutim, u manjoj mjeri to namjeravaju učiniti studenti stručnih studija (37%) i izvanredni studenti (38%). Čak 60% studenata čiji su roditelji visokoobrazovani namjerava nastaviti studij na diplomskoj razini, nasuprot 51% onih čiji roditelji imaju završenu srednju školu te samo 27% onih čiji su roditelji završili najviše osnovnu školu.

Cjelokupno izvješće istraživanja Eurostudent V s detaljnijim pojašnjenjima rezultata dostupno je na mrežnim stranicama Instituta za razvoj obrazovanja.

Komentari na članak

Vezani članci

MZOS logo

Redoviti studenti visokih učilišta i postdiplomski studenti s invaliditetom

Produljen rok prijave na natječaj za državne stipendije

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta odlučilo je, zbog iznimnog interesa studenata i novog načina prijave na natječaj, produljiti Natječaj za dodjeljivanje državnih stipendija do 9. veljače 2014. godine.

Unisport Finals, medalje

Akademski sport

„UniSport Finals 2018”: Rovinj okuplja 800 hrvatskih studenata

– Natjecateljska godina bila je uzbudljiva i do finala u ekipnim sportovima nije bilo nimalo lako doći, tako da nas očekuju dva dana vrhunskih utakmica i kvalitetnog sporta. – poručio je sportski direktor UniSport-a HR.

Informiranje – pravo mladih - izdužena

Projekt „Informiranje – pravo mladih"

Dođi na radionicu „Vodič za brucoše“ i saznaj sve što te zanima

Radionica „Vodič za brucoše" održat će se u ponedjeljak, 18. prosinca 2017., u 18 sati na adresi Ulica Frane Petrića 4 na trećem katu.

foto

Studentske obveze

Izradom plana nadolazeća akademska godina postaje mačji kašalj

Ako ne znate kako pravilno rasporediti vrijeme na fakultetu, izabrati vrijeme za seminare, učenje, druženje, teretanu ili kave, donosimo vam ključni savjet kako ćete si olakšati studentski život.

OTP banka

Studenti i samozapošljavanje

Vrijeme na fakultetu idealno je za razvijanje poslovne ideje

Bez obzira na to jeste li na početnim godinama studija, na diplomskom ili ste vječiti student i pokušavate upisati drugu apsolventsku, sigurno sve više razmišljate o tome što ćete nakon studija. Tražiti posao, upustiti se u pokretanje vlastite ideje ili oboje?