Sveučilište u Zagrebu

Otvorena Sveučilišna škola hrvatskog jezika i kulture

Sveučilište u Zagrebu

Sveučilišnu školu hrvatskog jezika i kulture dugi niz godina zajednički organiziraju Sveučilište u Zagrebu i Hrvatska matica iseljenika.

U ponedjeljak, 23. lipnja, svečano je otvorena Sveučilišna škola hrvatskog jezika i kulture.

Otvaranju su prisustvovali rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Marin Knezović i ravnateljica Sveučilišne škole hrvatskog jezika i kulture prof. dr. sc. Zrinka Jelaska.

Sveučilišna škola namijenjena je mladeži hrvatskoga podrijetla i svim drugim studentima koji žele upoznati Hrvatsku, steći ili proširiti svoje znanje o njoj te naučiti ili usavršiti hrvatski jezik. Sveučilišnu školu hrvatskog jezika i kulture dugi niz godina zajednički organiziraju Sveučilište u Zagrebu i Hrvatska matica iseljenika.

Akademski program Škole obuhvaća 120 školskih sati nastave (105 obveznih i 15 sati izbornih nastavnih sati), pri čemu se jezična nastava sastoji od odvojenih gramatičkih i lektorskih sati. Znanje hrvatskoga jezika dijeli se na tri razine - početnu (1, 2, 3), srednju (1, 2, 3) i naprednu (1, 2). Akademski dio programa održava se u učionici za jezike u Studentskomu domu Cvjetno naselje.

Program iz hrvatske kulture i povijesti sastavni je dio Škole koji organizira Hrvatska matica iseljenika. Program uključuje akademska i terenska predavanja o hrvatskoj kulturi i povijesti, stručno vođene posjete različitim muzejima, galerijama, umjetničkim izložbama te kulturnim i znanstvenim institucijama, odlaske na kazališne predstave i koncerte te susrete s poznatim hrvatskim umjetnicima, kao i studijske izlete u Hrvatsko zagorje i na Plitvička jezera.

Polaznici koji polože ispite u okviru Sveučilišne škole hrvatskog jezika i kulture dobit će diplomu Sveučilišta u Zagrebu, svjedodžbu s upisanim ocjenama i potvrdu o ostvarenim ECTS bodovima (8 ECTS bodova za Hrvatski jezik i 1 ECTS bod za Hrvatsku kulturu).

U radu Sveučilišne škole ove godine sudjeluje 34 polaznika iz 14 europskih i prekooceanskih zemalja (Australija, Austrija, Bolivija, Danska, Italija, Japan, Kanada, Koreja, Mađarska, Novi Zeland, Njemačka, Rusija, SAD, Švicarska). Kao i prethodnih godina, Školu polazi i petero stipendista, koji dolaze s partnerskih sveučilišta: Sveučilišta u Regensburgu (Njemačka), Instituta Filipus Kaušić (Austrija) i Hankuk University of Foreign Studies (Koreja).  

Komentari na članak

Vezani članci

Uključivanje mladih u politiku

Pokrenimo promjene kreativnošću i inovacijama

Mladi, uključite se u politiku!

Mladi bi trebali sudjelovati u politici zato što se ona tiče i njih i zapravo određuje način na koji će živjeti. Kako bi postali bolji građani, potrebno je svojim političkim radom doprinijeti zajednici u kojoj žive i djeluju.

Internet

Olakšavanje studentske svakodnevice

Besplatne aplikacije za studente

Studentski život jako je dinamičan te se uz brojne društvene obaveze često zaboravlja na samo studiranje. Upravo je zato britanski Guardian iz mora mobilnih aplikacija i internetskih servisa izvukao nekolicinu onih koje će prosječnom studentu pomoći u organizaciji života, uštedi novca i održavanju tjelesne forme, kako bi se mogao lakše koncentrirati na učenje.

Zajedništvo

Uspješnost pregovaranja

Možemo li pregovarati učinkovitije?

Pregovaranja imaju zajedničke osnovne karakteristike ali se opet međusobno razlikuju jedno od drugog po strukturi, tijeku i dinamici, stoga je bitno odrediti specifičnu strategiju i taktike u cilju uspješnog vođenja pregovora.

proglašenje pobjednika

Natječaj Ine i udruge eSTUDENT

Proglašenje pobjednika natječaja Rebranddd

INA je s udrugom eSTUDENT raspisala natječaj Rebranddd u kojem su studenti imali priliku osmisliti novi logo Ine kao poslodavca. Nakon dva natjecateljska kruga, dodijelile su se vrijedne novčane nagrade najkreativnijim sudionicima.

IQ Barbie

Postani dio Studentski.hr tima

Postani kolumnist na portalu Studentski.hr!

Uvjeren si da si talentirani pisac, a to uvjerenje ne temeljiš na davnoj pohvali osnovnoškolske učiteljice za sastavak na temu „Kako sam proveo ljeto?“ ili...