LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Intervju sa Stjepanom Čurčićem

Novoizabrani predsjednik HSZ-a želi bolju informiranost studenata, umrežavanje zborova i izmjenu Zakona o radu

Stjepan Ćurčić novi je predsjednik Hrvatskog studentskog zbora i Studentskog zbora Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Otkrio nam je koje planove planira provesti u oba mandata.

Stjepan Ćurčić novi je predsjednik Hrvatskog studentskog zbora i Studentskog zbora Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Otkrio nam je koje planove planira provesti u oba mandata.

Nakon što je u akademskoj godini 2016/2017 dužnost predsjednika Hrvatskog studentskog zbora obnašao Petar Ramljak, student sestrinstva na Sveučilištu u Splitu, 18. studenoga 2017. održala se konstituirajuća sjednica na kojoj je izabran novi predsjednik. Stjepan Ćurčić, student Ekonomskog fakulteta u Osijeku, predsjednik je HSZ-a za akademsku godinu 2017/2018. Uz to je i predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Čekaju ga dva zahtjevna mandata, ali je optimističan kada je u pitanju rad oba zbora. 

Iako se dojmovi još sliježu, kolega Čurčić optimistično je zakoračio na nove pozicije jer ga, kako navodi, očekuje suradnja s ljudima koji su spremni porazgovarati o svim problemima koji su u nadležnosti zborova kojima predsjedava.

– Pred nama su veliki izazovi. Na razini Sveučilišta imamo novu upravu, na razini Republike Hrvatske napokon imamo stabilnu Vladu i resornu ministricu Divjak koja se ozbiljno uhvatila posla, a predsjednik Rektorskog zbora Republike Hrvatske jest Rektor Sveučilišta u Osijeku. Smatram da u ovom trenutku na čelnim mjestima imamo ljude koji su spremni sjesti za stol, razgovarati, raspravljati i zajedno s nama djelovati s ciljem unaprjeđivanja visokog obrazovanja i studentskog standarda. –

Prva problematika s kojom se nastoji uhvatiti ukoštac, kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini, nedovoljna je informiranost studenata o nadležnostima zborova i njihovu radu.

– Jedan od prvih problema je taj što studenti nisu dovoljno upoznati s radom studentskih zborova. Zato će jedan od zadataka i na sveučilišnoj i na nacionalnoj razini biti stvoriti prepoznatljivost studentskih zborova kao legitimno izabranih studentskih predstavnika i zastupnika kako među studentima tako i među čelnicima visokih učilišta i resornog ministarstva. –

Na sveučilišnoj razini sastavljaju se timovi od kojih će se jedan baviti nastavom i studentima, a drugi suradnjom s udrugama i sastavnicama studentskih zborova na zajedničkim projektima, a pripremaju se i brojne zabavno-poučne aktivnosti koje će doprinijeti raznolikosti ponude osječkim studentima.

 – Na sveučilišnoj razini već formiramo timove. Fokus tima koji će se baviti nastavom i studentima bit će stavljen na izmjene pravilnika o studijima i studiranju, donošenje pravilnika o rektorovoj nagradi te, nadamo se, i pravilnika o studiranju studenata s invaliditetom kao i na intenziviranje i poboljšavanje komunikacije među pravobraniteljima i studentskim zborovima. Drugi tim bit će zadužen za suradnju s udrugama i studentskim zborovima sastavnicama na studentskim projektima. Planiraju se različite neformalne edukacije po pitanju stjecanja tzv. soft skills koje prema našoj procjeni nedostaju studentima koji izlaze s fakulteta prilikom traženja posla. Također pripremat će se i 38. izdanje Osječkog ljeta mladih i 6. studentska roštiljada. Iskreno puno smo si toga zacrtali kao ciljeve u idućoj godini na sveučilišnoj razini tako da će biti posla, ali i aktivnosti za sve koji su voljni uključiti se.  –

S druge je strane na nacionalnoj razini prioritet Zakon o studentskom radu koji bi omogućio i izvanrednim studentima rad na studentski ugovor. 

– Zakon o obavljanju studentskih poslova u javnoj je raspravi do 9. prosinca 2017. godine nakon čega bi trebao biti upućen Vladi na potvrdu, a potom i Saboru na raspravu i izglasavanje. Plan je bio da isti stupi na snagu 1. 1. 2017. godine Zbog procedure nisam siguran je li to realno za očekivati, ali vjerujemo da će Zakon u najkraćem mogućem roku stupiti na snagu. U međuvremenu ćemo kao Hrvatski studentski zbor lobirati za još neke manje izmjene. –

Radi se na i provedbi novog pravilnika o načinu ostvarivanju prava na subvencioniranu prehranu i Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Planira se osigurati bolje uvjete za dostatnu dnevnu količinu namirnica, a, kada je u pitanju kvaliteta studiranja, zamisao je postaviti minimalnu obveznu razinu kvalitete na svim visokim učilištima u RH.

– Novim pravilnikom o načinu ostvarivanja prava na subvencioniranu prehranu studenata svakako planiramo osigurati uvjete za dostatne dnevne količine namirnica koje bi studenti mogli konzumirati preko subvencije, a moje je osobno razmišljanje u smjeru trebamo li razdvojiti iznose subvencije osim prema trenutnom kriteriju (mjestu prebivališta studenta) i na više razina prava sukladno socioekonomskom statusu studenta. 

Što se tiče Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, cilj je postaviti minimalnu obveznu razinu kvalitete na svim visokim učilištima u RH kako bi svi studenti imali dovoljne kompetencije po završetku studija, staviti naglasak na ishode učenja propisane studijskim programima, jasnije definirati uvjete za pokretanje novih studijskih programa. –

Osim toga, kako je trenutno na dvjema pozicijama, novoizabrani predsjednik HSZ-a ističe važnost umrežavanja studentskih zborova u Hrvatskoj kako bi lakše riješili probleme i ostvarili bolju kvalitetu studiranja.

– Svakako ćemo djelovati na boljem povezivanju studenata sveučilišta, veleučilišta i visokih škola u Republici Hrvatskoj. Mislim da je razmjena dobre prakse nešto što može ubrzati napredak svakog visokog učilišta, ali i poboljšati i ujednačiti kvalitetu studiranja. Zašto bi bilo koji studentski zbor morao smišljati novi pravilnik o studijima i studiranju ili dodjeli novčanih sredstava za studentske programe ako već neki od studentskih zborova ima kvalitetna rješenja koja su već u primjeni i kada manje promjene mogu biti prilagođene situaciji na pojedinom visokom učilištu. Postoje problemi koji se na nekim visokim učilištima pojavljuju tek sada, a koje su drugi riješili prije nekoliko godina. Razmjena dobre prakse i umrežavanje ključ je uspjeha. –

Sukladno problemu neinformiranosti kolega Čurčić poručuje svim studentima da trebaju koristiti priliku da studentskim predstavnicima iznose vlastite probleme, prijedloge i kritike počevši od najniže razine pa sve do nacionalne. Studentski su zborovi tu da zastupaju interese svih studenata, a promjene će se najlakše i najučinkovitije provesti zajedničkim snagama.

– Želimo da studenti shvate da imaju studentske predstavnike koji ih zastupaju na svim razinama i da to iskoriste. Javite se s problemima, prijedlozima, uključite se u rad, kritizirajte nas, ali nam i pomažite da zastupamo zajedničke interese. Zajedničkim snagama možemo pokrenuti promjene. –

FOTO: STJEPAN ČURČIĆ