Preko 15 000 stranaca na „otoku blagostanja“

Norvežani nude besplatno studiranje, ali isplati li se uz troškove života koji su previsoki?

Norveška

Norveška privlači strane studente besplatnim školovanjem, ali ona definitivno nije „otok blagostanja“ onih s plitkim džepom.

Besplatno studiranje u inozemstvu nešto je što privlači mnogo hrvatskih studenata. Osim Danske, gdje je studiranje besplatno, postoje i mnoge druge zemlje koje prate istu praksu. Jedna je od tih zemalja i Norveška, koju su mnogi nazvali otokom blagostanja

Stranim je studentima u Norveškoj omogućeno besplatno studiranje na državnim fakultetima. Jedino se na nekim fakultetima plaća početkom semestra provizija u iznosu koji može biti najmanje 300 i najviše 600 norveških kruna (otprilike između 250 i 500 kuna).

Kako biste se prijavili na fakultet, morate ispuniti određene kriterije NOKUT-a (The Norwegian Agency for Quality Assurance in Education), odnosno posjedovati određene kvalifikacije i znanje. Diploma srednje škole mora zadovoljavati norveške standarde, a na nekim sveučilištima postoje i prijemni ispiti. Za studente koji će studirati na engleskom jeziku obavezan je položen IELTS test, dok za studente koji će program slušati na norveškom jeziku postoji mogućnost jednogodišnjeg učenja norveškog jezika koji organizira fakultet.

Troškovi života

Smještaj je u Norveškoj veoma skup. Jedna soba u studentskom domu košta prosječno između 360 i 400 eura mjesečno te su u cijenu uključeni internet, voda, pranje rublja u perilici te kabelska televizija. Oni studenti koji nisu privrženi domovima, morat će osigurati oko 440 eura mjesečno, ali u tu cijenu mogu, ali i ne moraju biti uključene režije ili internet. 

Nažalost, u Norveškoj nemaju ništa slično studentskim menzama u Lijepoj Našoj. Uz pametnu kupnju i kuhanje može se uštedjeti. Cijena je kruha oko tri eura, dok je litra mlijeka oko 1,5 eura. Za 12 jaja morat ćete platiti oko 4 eura. Ove cijene su puno veće nego recimo u hrvatskim dućanima, gdje za litru mlijeka plaćate minimalno 4,5, a za kruh 5 kuna. Jedan pristojan obrok, recimo, mesnih okruglica platit ćete oko 10 eura, što je prosječna cijena gotovo svih obroka u norveškim restoranima. 

FOTO: Facebook

Financiranje ovih velikih troškova može biti olakšano stipendijama koje se kreću oko 1000 eura mjesečno. Njih ima vrlo malo i velikom većinom vrijede samo za studente postdiplomskih studija, a njihov popis možete pogledati na poveznici. Tako da se studenti moraju financirati ili iz vlastitih džepova ili studentskim kreditom ili studentskim radom. 

Prijevoz je još jedna od skupih stavki života u Norveškoj. Za 400 kuna možete se neograničeno voziti javnim prijevozom, a kada uzmete u obzir da je riječ o cijeni sa studentskim popustom, onih 100 kuna mjesečno za gradski prijevoz u Zagrebu uopće nije skup. Upravo zbog toga mnogi studenti novac ulože u bicikl. 

Norveška je država koja strane studente privlači besplatnim školovanjem, ali ona definitivno nije otok blagostanja onih s plitkim džepom. Naravno, financiranje se može olakšati studentskim kreditima ili radom. Tako da treba dobro razmisliti prije nego se krene u ovakve vode. Za one koji su odlučili upravo put Norveške, na poveznici možete provjeriti koje studijske programe ona nudi.

Komentari na članak

Vezani članci

Konferencija Consulting Day

Financijski klub

Konferencija Consulting Day na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu

Konferencija je jedinstvena prilika za sve koji su zainteresirani za stjecanje ili proširenje znanja o stalno rastućoj industriji konzaltinga.

Studenti FOI-a sa mentorom na dodjeli nagrade Ponos Hrvatske

Studenti FOI-a u suradnji s mentorom razvili aplikaciju

INTERVJU: Aplikacija Kap života pomoći će u darivanju krvi

Aplikacija Kap života izravno će povezivati darivatelje krvi s institucijama koje prikupljaju krv te na taj način pomoći u spašavanju života.

Traveling couple

Životna „to-do” lista

Pitat će te starost, gdje ti je bila mladost

Mladost iskoristite na najbolji mogući način jer bi vam se, u protivnom, moglo dogoditi da ostatak života provedete pitajući se što bi bilo kad bi bilo. Zato vam donosimo popis stvari koje morate napraviti dok ste još mladi jer poslije možda nećete imati vremena, a ni prilike.

Filmska kamera

Festival u MM centru

Revija studentskog filma – 3 dana, 43 filma, 53 autora

Zagreb će na tri dana postati sjecište mladih filmskih strujanja i mjesto susreta te povezivanja filmskih autora iz Hrvatske i regije.

objava u domskim grupama 2

Studentski život

Najzanimljivije objave u domskim Facebook grupama

Najbrži i najlakši način da studenti saznaju sve što ih zanima domske su grupe na Facebooku koje su zbog toga pune zanimljivih objava. Neke od njih donosimo u fotogaleriji.