Život majki studentica

Neke su od njih bile žrtve obiteljskog nasilja, imaju troje djece i još uvijek studiraju

https://ak3.picdn.net/shutterstock/videos/16206463/thumb/1.jpg

Donosimo vam nimalo klasične priče o majkama studenticama, ali i mjere kojima država pruža potporu roditeljima studentima.

Često kroz šalu, a nekada i u ozbiljnijim razgovorima, čujemo uzrečicu da je student biti lako, student bi bio svatko. Iako prema mnogima najljepše razdoblje života i mladosti, studiranje sa sobom donosi brojne odgovornosti i brige. Uglavnom je polaganje kolokvija i ispita glavna briga među svim studentima ne samo Lijepe Naše nego i svijeta, ali postoje i oni studenti kojima to nije sve što ih muči. Ne govorimo o financijskoj situaciji, paralelnom studiranju ili studentskim poslovima.

Zamislite da uz sav stres koji dolazi u vrijeme ispitnih rokova i pokušavanje koncentriranja na učenje imate malo dijete o kojemu se brinete. Mnogi bi već davno odustali od fakulteta i odlučili da je biti roditelj i studirati nemoguće. Donosimo vam priče onih koje su ono što bi mnogi od nas nazvali nemogućim učinile mogućim. Unatoč osuđivanju društva, teškim životnim situacijama, strahovima i brigama, one su odlučile – ne odustati.

Sve su to samo ne klasične priče koje ste čitali o majkama studenticama. Svaka od njih prožeta je emocijama i događajima s kojima bi se teško nosio bilo koji odrastao čovjek, a kamoli ne jedna mlada djevojka koja se nađe u situaciji koju nije očekivala.

Jelena Tadić Cegnar, kako nam je otkrila, vratila se s Erasmusa gdje je proživjela neke od najljepših studentskih trenutaka, bila je na četvrtoj godini pravnog studija na Pravnom fakultetu u Zagrebu i nije mislila da će se dogoditi tako velika promjena u njenom životu kao što je trudnoća.

– O faksu u tim trenucima nisam razmišljala, nego o trudnoći, o djetetu, o dečku, o reakciji drugih. Taj period uopće nisam učila, dijelom zbog jakih mučnina, a dijelom i zbog organizacije svadbe, zajedničkog života i svih novonastalih promjena. Onda sam lagano počela učiti i trudna položila prvi ispit – pomorsko pravo s četvrte godine Tada sam bila uvjerena da ću ih polagati još kad beba bude mala i da ću kroz godinu dana završiti fakultet. –

I kao što je u prirodi čovjeka da pomisli kako je sve postalo dobro, jer tako izgleda, tako život ponekad poremeti sve naše planove. Jelena je morala roditi hitnim carskim rezom, mjesec dana prerano, dijete je imalo tešku srčanu manu i mali je Luka u prvih šest mjeseci imao 4 operacije na srcu.

– Naučiš život gledati sasvim drugim očima i sve što ti je dosad bilo bitno postaje manje bitno. Shvatiš da je zdravlje osnovni preduvjet za sve ostalo. Pa tako i za fakultet koji sam stavila na mirovanje tijekom prve godine jer fakultet to nudi svim majkama. Zbog cijele teške situacije, tada stvarno nisam učila. Položila sam samo jedan ispit, i to uz velike muke. I onda nakon prve godine, kad mu se stanje malo smirilo, a i kad smo se mi naučili nositi s nekim situacijama, napravila sam plan i počela učiti. –

Jeleni su pomagali braća i sestre, roditelji, a imali su i tetu čuvalicu kako bi mogla učiti. Prošle je godine uspjela položiti tri velika ispita, a ostalo joj je još toliko i onda je gotova. Ističe kako je bilo doista teško opet početi učiti nakon duže pauze, pokušavala je pronaći nekoga na fakultetu tko je bio u sličnoj situaciji, nekoga od kolega tko će imati razumijevanja i pomoći joj s nekim savjetom. Učila bi dok je dijete spavalo, a veliku podršku ima i od svoga muža koji je zaposlen, što im dosta olakšava financijsku situaciju. U početku su, kao što to naše društvo inače radi, postojali različiti komentari, a najviše su joj smetali oni od kolega koji su se pitali kako joj se moglo takvo nešto dogoditi i čvrsto tvrdili kako nikad ne bi rodili dijete prije završetka fakulteta. Ona pak svoju priču ovako zaključuje: 

 Ima li većeg motiva za završetak fakulteta nego što je jedno malo tvoje biće? Veselim se jednog dana svojoj promociji gdje će, nadam se, biti i Luka i reći onako kako samo on zna: Blavo, mama.

FOTO: Pixabay

Sljedeća naša sugovornica, koja je htjela ostati anonimna, također studentica četvrte godine, rodila je dijete na trećoj studijskoj godini.

– Glavom mi je strujala tisuću i jedna misao kada je test pokazao pozitivan rezultat i ne, nisam tada pomišljala na odustajanje, bila sam uvjerena da ću uspjeti izgurati sve izazove majčinstva i studiranja. Nisam nimalo sumnjala u sebe. Ali svi ostali jesu. Nažalost, to je i prevagnulo. Podrške niotkuda, ni u kojem pogledu. Umjesto podrške, jedino što sam dobila bila je osuda. Jer sam ja, odlična učenica i izvrsna studentica prava, ostala trudna. Još su mi za vrijeme trudnoće govorili da se trebam riješiti tog djeteta. Tim riječima. A meni to na kraj pameti nije bilo, ni pod koju cijenu. Udala sam se, zaposlila i učenje je išlo sve teže i teže, ali uspijevala sam nekako polagati ispite. –

Ono što je našu sugovornicu dovelo do toga da mora prekinuti studij većinska je financijska ovisnost o suprugu nasilniku s kojim je u braku dobila još dvoje djece. Uz svu želju za nastavkom studija koju je imala, situacija u kojoj se našla izgledala je bezizlazno te je proživljavala, kako je rekla pakao obiteljskog nasilja. Nakon nekog vremena uspjela je prekinuti krug u kojemu se našla, prekinuti nasilje koje je doživljavala, financijski se osamostalila i uz pomoć majke opet se vratila studiranju. Vratila se onomu što voli, vratila se strast za učenjem koja je oduvijek bila u njoj i odobren joj je nastavak studija koji će uskoro završiti. Ono što ju motivira njezina su djeca, a jedva čeka dan kada će doći na njezinu promociju.

A ako se pitate kako je učiti uz troje djece, sigurni smo da već znate odgovor, no ono što možda ne znate jest da je unatoč svemu volja najbitnija kako biste došli do svoga cilja.

– Dan započinjem ranije od klinaca i to je vrijeme koje koristim za učenje, preko dana ponavljam uglavnom ili si radim bilješke, opuštenije iščitavam, a i cure su već predškolske dobi pa je ipak drukčije nego sa sasvim malenom djecom. Kad zaspe, opet imam vremena za ozbiljnije hvatanje knjige. A kad je baš jako gusto, odu kod bake. Guram, skupa s njima. – opisala je naša sugovornica kako izgleda njen dan. 

Naša posljednja sugovornica, Martina Pažin Tošaj, da je trudna saznala je na pola treće godine, nije pomišljala na odustanak od fakulteta, ali je razmišljala o pobačaju. Osim velikog straha koji je osjećala, završetak fakulteta s djetetom činio se nemogućom misijom.

Kako bi što više napravila prije poroda, cijelu je trudnoću provela učeći, a iako je termin za porod bio u travnju, odlučila je upisati ljetni semestar. Na predavanja je odlazila sve do gotovo samog poroda, a jedini izostanak sa obveznog seminara bio je onaj kada je bila u rodilištu. Već devet dana nakon poroda vratila se fakultetskim obvezama, bez ikakve riječi bilo kome od profesora kroz što je prošla. Dijete je već raslo, a točno nakon što je malena djevojčica napunila šest tjedana, njena je majka položila i prvi ispit nakon poroda.

– Dok su bebe manje i više spavaju, lakše je učiti. A normalno mi je bilo sjediti do tri ili četiri sata ujutro nad knjigom i ustati u osam s djetetom. Svi su govorili da će pomoći, ali realnost je da sam prvih trinaest mjeseci djetetovog života sve odradila sama. Dnevna i noćna učenja i odgoj djeteta. Muž je otišao raditi u inozemstvo kada je mala imala deset tjedana i do kraja te prve godine, u osam mjeseci djetetovog života, pet i pol mjeseci bila sam sama. – opisuje Martina.

S obzirom na to da je opet ostala trudna, odlučila je drugu trudnoću provesti malo drukčije, s manje napetosti i više se posvetiti starijem djetetu dok ne dođe drugo. Do tada je sve organizirala prema ispitnim rokovima i učenju te je svaki dan bio gotovo isti, a najviše zbog straha izlaska iz rutine učenja. A to je upravo ono što se i dogodilo. Drugo dijete rodila je krajem rujna prošle godine, propustila je neke ispitne rokove radi brige o djeci, a trenutačno su joj ostala dva ispita do završetka fakulteta.

– Moj dan ovisi o tome je li starija u vrtiću ili ne. Ako je doma bolesna, onda nakon doručka, dok se ona igra, a beba leži na krevetu pored mene prođem dio gradiva, koliko stignem. To je najčešće 10–15 stranica sa silnim prekidima. Nakon ručka je malo teže jer je ona umorna i plačljiva i tu je generalno raspad sistema do spavanja i onda sam full time mama jer jednostavno, ako se i pokušam zatvoriti u sobu, svakih pet minuta netko mi ulazi i traži nešto. –

Najveća podrška bila joj je kolegica koja je prolazila kroz gotovo istu priču, s njom je proživljavala one teške trenutke umora i straha kada je suzdržavanje suza bilo nemoguće. Muž joj je radio u inozemstvu kako bi im olakšao financijsku situaciju, ali ono što je možda bila i veća poteškoća jest samostalni odgoj djeteta koji je opisala ovako:

– Možda nam financije nisu bile problem kao većini, ali emocionalno je jako teško biti sam kao mladi roditelj, boriti se sa svim strahovima  s kojima se bori svaki mladi roditelj i onda još biti student. Kod nas je najveću žrtvu podnijela naša kći koja je odrastala veći dio života s jednim roditeljem, sa mnom, koja sam uvijek imala neke papire u rukama. – govori Martina.

Svoju priču završava s rečenicama da je moguće, da puno toga ovisi o različitim okolnostima, a onda o volji i želji osobe da nakon cijelog dana za stol sjedne kao roditelj, a nastavi kao student sa knjigom u rukama. Svim studenticama poručuje da dijete može jedino biti poticaj, ni u kojem slučaju teret.

FOTO: Pixabay

Naše sugovornice istaknule se i neke probleme u sustavu s kojima se susreću, a prvenstveno je to upisivanje djeteta u vrtić gdje redoviti studenti imaju prednost, a kad se radi o izvanrednim studentima, situacija je teža. Na to se veže i dobivanje minimalne porodiljne naknade koje bi, prema njima, trebalo drukčije regulirati, posebno za nezaposlene majke studentice koje imaju bolesnu djecu.

Prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine 59/17), koji je zadnje izmjene imao prošle godine, majka izvan sustava rada ima pravo na novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu. Novčana pomoć iznosi 70% proračunske osnovice mjesečno.

Kako bismo saznali koje mjere i kakvu potporu mladi roditelji studenti dobivaju od države, kontaktirali smo i  s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. U nastavku donosimo najvažnije informacije koje smo dobili kao odgovor na postavljena pitanja.

DODJELA DRŽAVNIH SOCIO-EKONOMSKIH STIPENDIJA

Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju na temelju socio-ekonomskog statusa (NN 43/2017) dodjeljuju se stipendije redovitim studentima na temelju socio-ekonomskog statusa, pri čemu se u postupku bodovanja dodjeljuje dodatnih 300 bodova za svako dijete onim studentima koji su roditelji.

DODJELA STUDENTSKIH STIPENDIJA NACIONALNE ZAKLADE ZA POTPORU UČENIČKOM I STUDENTSKOM STANDARDU

Temeljem članka 8. stavka 1. Zakona o Nacionalnoj zakladi za potporu učeničkom i studentskom standardu (Narodne novine, broj 111/07) i članka 9. alineje 3. Statuta Nacionalne Zaklade od 26. siječnja 2009. godine, Upravni odbor Nacionalne zaklade za potporu učeničkom i studentskom standardu donio je 12. prosinca 2017. godine Pravilnik o uvjetima i postupku za dodjelu studentskih stipendija kojim se dodjeljuju stipendije u osam kategorija, a jedna je od njih i stipendija za studente roditelje

MIROVANJE OBVEZA TIJEKOM STUDIRANJA

Sukladno članku 88. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 105/04, 174/04, 2/07 - OUSRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 - O, RUSRH, 60/15 - OUSRH i 131/17), studentica ima pravo na mirovanje obveza za vrijeme trudnoće i do godine dana starosti djeteta. Vrijeme mirovanja ne računa se u vrijeme trajanja studiranja.

SMJEŠTAJ U DOMOVIMA I SUBVENCIJA STANOVANJA KOD PRIVATNIH STANODAVACA

Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na subvencionirano stanovanje (Narodne novine 53/17) propisuju se uvjeti i načini ostvarivanja prava redovitih studenata na subvencionirano stanovanje u studentskim domovima, učeničkim domovima i subvencionirano stanovanje studenata kod privatnih stanodavaca, prema kojem se studentici majci ili studentu ocu koji imaju malodobno dijete dodjeljuje 300 bodova za svako dijete.

Sukladno svemu gore navedenom, Ministarstvo će i dalje raditi na novim mogućnostima koje bi olakšale mladim (budućim i sadašnjim) roditeljima studentima izazove koje donosi trudnoća, odnosno roditeljstvo tijekom njihovog studiranja.

Komentari na članak

Vezani članci

Anđelo mladi HDZ-ov uhljeb

Tino Deželić

Ekskluzivno: Otkrivamo pojedinosti o budućim planovima mladog studenta prava

Anđelo Perković-Lovson: Novi heroj u obrani hrvatskog integriteta: „Ja ću biti političar“, nakon intenzivnog razmišljanja u dramatičnoj pauzi od dvije sekunde i bez grča na licu, otmjeni se student prava odlučio na posve atipičan i revolucionaran potez, rijetko viđen u hrvatskoj politici: za 0 kuna, na tuđi račun, zaraditi desetke tisuća i to u svega nekoliko minuta promatranja ostalih kako rade.

Naslovna - Zagrebačka škola latinskog jezika

Zagrebačka škola latinskog jezika

Nauči govoriti latinski jezik kao svoj materinji!

Nekoliko studenata Sveučilišta u Zagrebu, potaknuti jednogodišnjim boravkom u humanističkoj akademiji živog latinskog jezika i kulture Vivarium Novum u Rimu, odlučili su prenijeti njen duhovni oblik i u Hrvatsku.

Pisanje

Mane i prednosti popularne mjere zapošljavanja

Stručno osposobljavanje za rad: „Koliko para – toliko muzike“

Saznajte kakva su iskustva i mišljenja o stručnom osposobljavanju za rad dvoje polaznika.

Centar grada

Stipendije darovitima i deficitarnim zanimanjima

Osječko-baranjska županija objavila natječaj za stipendiranje učenika i studenata

Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu Osječko-baranjske županije objavio je natječaje za stipendiranje učenika i studenata.

Menza 2

Sveučilište u Zagrebu

Polaganje kamena temeljca nove studentske menze Agronomije i Šumarstva

Danas, u utorak 22. travnja 2014. godine, održat će se svečano polaganje kamena temeljca na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.