PROBLEM KVALITETE HRVATSKOG OBRAZOVNOG SUSTAVA

Koliko zapravo (ne) znamo?

Knjige

Područje u kojem hrvatski obrazovni sustav najviše podbacuje je matematika. Istraživanje je provedeno na kvaliteti obrazovanja petnaestogodišnjih učenika, a činjenica da čak 33,2 % učenika podbacuje u ovom području otvara pitanje (ne)kvalitete edukacijskog sustava. Europski prosjek iznosi 22% pa bismo se trebali zapitati zašto su naši učenici toliko lošiji od europskih.

Europska komisija iznijela je podatke o edukacijskom sustavu zemalja članica EU u svom Monitoru obrazovanja i osposobljavanja. Monitor prikazuje određeni napredak svake zemlje članice u odnosu na postavljena mjerila.

Hrvatska je ispod prosjeka Europske unije. Područje u kojem hrvatski obrazovni sustav najviše podbacuje je matematika. Istraživanje je provedeno na kvaliteti obrazovanja petnaestogodišnjih učenika, a činjenica da čak 33,2 % učenika podbacuje u ovom području otvara pitanje (ne)kvalitete edukacijskog sustava. Europski prosjek iznosi  22% pa bismo se trebali zapitati zašto su naši učenici toliko lošiji od europskih. Do nekvalitete sustava može dovesti čitav niz čimbenika, od kojih su najistaknutiji stručnost i kompetencija nastavnika te motiviranost učenika.

Dodatno zabrinjava podatak da su rezultati iz godine u godinu lošiji. Veliki upitnik mora se staviti ispred imena Ministarstva obrazovanja i preispitati uspješnost provedenih reformi.  Svake godine raste broj visokoobrazovanih građana, a znanje je sve niže. Mnogi krive nepravilnu provedbu Bolonjskog procesa koja se na nekim sveučilištima provodi u tragovima. Je li Bolonjski proces uveden prerano na naša sveučilišta i jesmo li uopće bili spremni za takvu vrstu obrazovnog sustava? Studenti će vjerojatno na pitanje odgovoriti pozitivno jer je većina svjesna da se razina znanja smanjuje sukladno s količinom zadanog gradiva. Kolokviji su još jedan čimbenik koji „pomaže“ u zaboravljanju gradiva jer velik broj studenata, nakon što položi dva kolokvija i izvrši zadane obveze na kolegiju, zaboravlja naučeno. To je velik problem cjelokupnog obrazovnog sustava. Mladima nedostaje poticaja i motiviranosti, uče za ocjene, a ne za znanje koje će kasnije moći primijeniti. Profesori također ne pomažu monotonim devedesetominutnim predavanjima bez imalo interakcije sa studentima. Čast izuzecima s obje strane.

Ovaj problem se može riješiti, ali je potrebno vremena. Kao i u svim lošim stvarima u Hrvatskoj, potrebna je promjena mentalnog sklopa svake osobe. Profesori moraju shvatiti da bi svojim predavanjima trebali utjecati na studente i pomoći im pri oblikovanju mišljenja, a studenti moraju početi učiti kako bi stekli što više znanja i kako bi postali što bolji stručnjaci u svom području nakon završenog fakulteta. Diploma mora predstavljati krunu svakog studentskog života iza koje stoji puno stečenih znanja i vještina, a ne papir kojim dokazujemo da smo okončali sa studentskim danima. 

Komentari na članak

Vezani članci

Rast nezaposlenosti u Hrvatskoj

U HRVATSKOJ NIŠTA NOVO

Crne brojke iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Podaci iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nisu nimalo optimistični i brojke se povećavaju. Utjehu ne pruža ni izjava ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića koji očekuje rast nezaposlenosti.

Žarulja

Svjetski obrazovni forum

Ministri progovorili o trendovima u obrazovanju diljem svijeta

„Kvalitetno je obrazovanje ono koje trenira cijelog čovjeka – um, tijelo i ruke”, izjavila je ministrica Ugande.

Predstava "Školski sat"

Premijera u ZPC-u

Plesni „Školski sat” kakav dosad nismo imali

Autorski tim nove predstave u ZPC-u traži odgovore na pitanja što nam znači škola, tko je dijete pod teretom dvadesetak knjiga koje s leđa mora preseliti u glavu, jesu li svi odgovori baš u knjigama te je li budućnost važnija od sadašnjosti.

EU zastava

Centar „Miko Tripalo”

Istraživanje pokazalo: Mladi ne poznaju prava i institucije EU-a, a više im vjeruju nego hrvatskim

Čak 53% ispitanih mladih istaknulo je da ima jako loše ili loše znanje o institucijama EU-a nadležnima za politike prema mladima, a istovremeno se ističe podatak da mladi u većim postocima vjeruju Uniji i njenim institucijama, nego što vjeruju institucijama i akterima u Hrvatskoj.

Konf

Izvještaj s konferencije

Hrvatski studentski zbor traži odgovore od političkih stranaka - kakvi su njihovi planovi za obrazovanje?

Konferencija se održala danas, 23. rujna, u 10 sati ispred Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu. Govornici na konferenciji bili su predsjednik HSZ-a Aleksandar Šušnjar, predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH Karlo Kolesar i zamjenik predsjednika HSZ-a Petar Labrović, a na konferenciji je postavljeno 12 pitanja.