PROBLEM KVALITETE HRVATSKOG OBRAZOVNOG SUSTAVA

Koliko zapravo (ne) znamo?

Knjige

Područje u kojem hrvatski obrazovni sustav najviše podbacuje je matematika. Istraživanje je provedeno na kvaliteti obrazovanja petnaestogodišnjih učenika, a činjenica da čak 33,2 % učenika podbacuje u ovom području otvara pitanje (ne)kvalitete edukacijskog sustava. Europski prosjek iznosi 22% pa bismo se trebali zapitati zašto su naši učenici toliko lošiji od europskih.

Europska komisija iznijela je podatke o edukacijskom sustavu zemalja članica EU u svom Monitoru obrazovanja i osposobljavanja. Monitor prikazuje određeni napredak svake zemlje članice u odnosu na postavljena mjerila.

Hrvatska je ispod prosjeka Europske unije. Područje u kojem hrvatski obrazovni sustav najviše podbacuje je matematika. Istraživanje je provedeno na kvaliteti obrazovanja petnaestogodišnjih učenika, a činjenica da čak 33,2 % učenika podbacuje u ovom području otvara pitanje (ne)kvalitete edukacijskog sustava. Europski prosjek iznosi  22% pa bismo se trebali zapitati zašto su naši učenici toliko lošiji od europskih. Do nekvalitete sustava može dovesti čitav niz čimbenika, od kojih su najistaknutiji stručnost i kompetencija nastavnika te motiviranost učenika.

Dodatno zabrinjava podatak da su rezultati iz godine u godinu lošiji. Veliki upitnik mora se staviti ispred imena Ministarstva obrazovanja i preispitati uspješnost provedenih reformi.  Svake godine raste broj visokoobrazovanih građana, a znanje je sve niže. Mnogi krive nepravilnu provedbu Bolonjskog procesa koja se na nekim sveučilištima provodi u tragovima. Je li Bolonjski proces uveden prerano na naša sveučilišta i jesmo li uopće bili spremni za takvu vrstu obrazovnog sustava? Studenti će vjerojatno na pitanje odgovoriti pozitivno jer je većina svjesna da se razina znanja smanjuje sukladno s količinom zadanog gradiva. Kolokviji su još jedan čimbenik koji „pomaže“ u zaboravljanju gradiva jer velik broj studenata, nakon što položi dva kolokvija i izvrši zadane obveze na kolegiju, zaboravlja naučeno. To je velik problem cjelokupnog obrazovnog sustava. Mladima nedostaje poticaja i motiviranosti, uče za ocjene, a ne za znanje koje će kasnije moći primijeniti. Profesori također ne pomažu monotonim devedesetominutnim predavanjima bez imalo interakcije sa studentima. Čast izuzecima s obje strane.

Ovaj problem se može riješiti, ali je potrebno vremena. Kao i u svim lošim stvarima u Hrvatskoj, potrebna je promjena mentalnog sklopa svake osobe. Profesori moraju shvatiti da bi svojim predavanjima trebali utjecati na studente i pomoći im pri oblikovanju mišljenja, a studenti moraju početi učiti kako bi stekli što više znanja i kako bi postali što bolji stručnjaci u svom području nakon završenog fakulteta. Diploma mora predstavljati krunu svakog studentskog života iza koje stoji puno stečenih znanja i vještina, a ne papir kojim dokazujemo da smo okončali sa studentskim danima. 

Komentari na članak

Vezani članci

Young People Programme

Forum za međunarodnu suradnju i razvoj

Europska komisija nagrađuje mlade lidere diljem svijeta

Za sudjelovanje u Programu za mlade lidere koji će se održati u Bruxellesu bit će odabrano 16 mladih predstavnika. Sve troškove pokriva Europska komisija.

učenje - naslovna

Predstavljanje inozemnih obrazovnih institucija

Međunarodna karijera započinje akademskom mobilnošću

Institut Educa i BHV Education organiziraju Dane mobilnosti i edukacije te 7. Međunarodni sajam školovanja u inozemstvu na kojima će svoje programe predstaviti dvadesetak obrazovnih institucija iz Europe, SAD-a i Kanade. Učenici, roditelji, profesori i svi zainteresirani moći će sudjelovati na brojnim besplatnim prezentacijama i radionicama.

Edukacija

Koliko se ulaže u politiku, a koliko u obrazovanje?

Hoće li politika do kraja dotući hrvatsko obrazovanje?

Hoće li Ministarstvo napokon poslušati što stručnjaci kazuju na sve strane? Hoćemo li izaći napokon iz sfere sitnih interesa i straha od promjena? Hoćemo li mlade pripremati za život ili ćemo od njih stvarati ljude koji grade bolje društvo?

Bakljada u Zadru, 29.9.2013.

Mate Vučić

Marginaliziran, marginaliziraniji - navijač

Naime, pretpostavlja se kako među nogometnim navijačima ima prosječno 2% huligana. Uzmemo li u obzir kako su utakmice Dinama i Hajduka znale privući 30 000 gledatelja dolazimo do zaključka kako se među njima nalazi oko 600 huligana što već predstavlja masu koju je teže kontrolirati.

STEM Games

Međunarodno natjecanje u znanju i sportu

Studenti 11 hrvatskih fakulteta zajedno organiziraju STEM događanje godine

Znanje, sport, edukacija i zabava čine STEM Games događajem koji izlazi iz okvira običnog natjecanja. Sudjelovanjem u njegovim aktivnostima, studenti će promišljati i o razvoju tehnologije te tehnološkom napretku koji mijenja društvo u kojem živimo.