PROBLEM KVALITETE HRVATSKOG OBRAZOVNOG SUSTAVA

Koliko zapravo (ne) znamo?

Knjige

Područje u kojem hrvatski obrazovni sustav najviše podbacuje je matematika. Istraživanje je provedeno na kvaliteti obrazovanja petnaestogodišnjih učenika, a činjenica da čak 33,2 % učenika podbacuje u ovom području otvara pitanje (ne)kvalitete edukacijskog sustava. Europski prosjek iznosi 22% pa bismo se trebali zapitati zašto su naši učenici toliko lošiji od europskih.

Europska komisija iznijela je podatke o edukacijskom sustavu zemalja članica EU u svom Monitoru obrazovanja i osposobljavanja. Monitor prikazuje određeni napredak svake zemlje članice u odnosu na postavljena mjerila.

Hrvatska je ispod prosjeka Europske unije. Područje u kojem hrvatski obrazovni sustav najviše podbacuje je matematika. Istraživanje je provedeno na kvaliteti obrazovanja petnaestogodišnjih učenika, a činjenica da čak 33,2 % učenika podbacuje u ovom području otvara pitanje (ne)kvalitete edukacijskog sustava. Europski prosjek iznosi  22% pa bismo se trebali zapitati zašto su naši učenici toliko lošiji od europskih. Do nekvalitete sustava može dovesti čitav niz čimbenika, od kojih su najistaknutiji stručnost i kompetencija nastavnika te motiviranost učenika.

Dodatno zabrinjava podatak da su rezultati iz godine u godinu lošiji. Veliki upitnik mora se staviti ispred imena Ministarstva obrazovanja i preispitati uspješnost provedenih reformi.  Svake godine raste broj visokoobrazovanih građana, a znanje je sve niže. Mnogi krive nepravilnu provedbu Bolonjskog procesa koja se na nekim sveučilištima provodi u tragovima. Je li Bolonjski proces uveden prerano na naša sveučilišta i jesmo li uopće bili spremni za takvu vrstu obrazovnog sustava? studenti će vjerojatno na pitanje odgovoriti pozitivno jer je većina svjesna da se razina znanja smanjuje sukladno s količinom zadanog gradiva. Kolokviji su još jedan čimbenik koji „pomaže“ u zaboravljanju gradiva jer velik broj studenata, nakon što položi dva kolokvija i izvrši zadane obveze na kolegiju, zaboravlja naučeno. To je velik problem cjelokupnog obrazovnog sustava. Mladima nedostaje poticaja i motiviranosti, uče za ocjene, a ne za znanje koje će kasnije moći primijeniti. Profesori također ne pomažu monotonim devedesetominutnim predavanjima bez imalo interakcije sa studentima. Čast izuzecima s obje strane.

Ovaj problem se može riješiti, ali je potrebno vremena. Kao i u svim lošim stvarima u Hrvatskoj, potrebna je promjena mentalnog sklopa svake osobe. Profesori moraju shvatiti da bi svojim predavanjima trebali utjecati na studente i pomoći im pri oblikovanju mišljenja, a studenti moraju početi učiti kako bi stekli što više znanja i kako bi postali što bolji stručnjaci u svom području nakon završenog fakulteta Diploma mora predstavljati krunu svakog studentskog života iza koje stoji puno stečenih znanja i vještina, a ne papir kojim dokazujemo da smo okončali sa studentskim danima. 

Komentari na članak

Vezani članci

Come to the dark side

Studentski.hr otvara vrata svog marketinškog odjela

Prijavite se za rad u marketingu Studentskog.hr!

Ako si zainteresiran za poslove u marketingu: voditelj odjela marketinga i komunikacija, CM tima, voditelj suradnje sa studentskim organizacijama, glasnogovornik ili asistent u odjelu marketinga, pošalji svoju molbu i životopis na ivana.herceg@studentski.hr do 1.10.2014.

IQ Barbie

Postani dio Studentski.hr tima

Postani kolumnist na portalu Studentski.hr!

Uvjeren si da si talentirani pisac, a to uvjerenje ne temeljiš na davnoj pohvali osnovnoškolske učiteljice za sastavak na temu „Kako sam proveo ljeto?“ ili...

EU PROJEKTI – od ideje do realizacije

EU projekti

EU zastupnica Ivana Maletić uredila praktičan priručnik za pripremu i provedbu EU projekata

Sveoubuhvatno i praktično izdanje na 476 stranica donosi odgovore na brojna pitanja vezano uz EU fondove i svakako će vam pomoći ako planirate prijaviti projekt!

Vip alumni program

Prilika za mlade i visokoobrazovane bez radnog iskustva

Vipnet pokrenuo natječaj za dvostruko veću, drugu generaciju Vip alumni programa

U godinu dana Vipnet će u svakog kandidata uložiti preko 100 tisuća kuna kroz plaću koja će iznositi 6 tisuća kuna bruto, edukacije, program međunarodne razmjene i ostale pogodnosti. Prijavi se i ti!

HSZ u Izraelu

Hrvatski studentski zbor u Izraelu

HSZ sudjelovao na međunarodnoj studentskoj konferenciji u Izraelu

Tema konferencije pod nazivom „Our roll as young leaders in global world” okupila je studentske predstavnike gotovo svih krovnih studentskih unija država iz Europe.