Intervju s predsjednikom Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola

Karlo Kolesar za Studentski.hr: „Studenti veleučilišta i visokih škola imaju problema sa stručnim nazivima”

Karlo Kolesar

Kao predsjedniku Vijeća zadatak mu je brinuti o interesima čak 450 000 studenata. Pročitajte koji su gorući problemi studenata stručnih studija te kako je Vijeće uspjelo riješiti problem predrasuda.

Karlo Kolesar student je druge godine diplomskog studija Menadžmenta održivog razvoja turizma na Veleučilištu VERN.

Predsjednik je Udruge studenata VERN-a te predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske.

Osim toga, Kolesar je aktivan student koji je dosad sudjelovao u organizaciji Studentijade, trodnevnog edukativno-zabavnog putovanja za studente, te u brojnim humanitarnim akcijama. Kao predsjedniku Vijeća, zadatak mu je brinuti o interesima čak 45 000 studenata.

Prošle godine s Kolesarom smo pričali o postignućima Udruge studenata VERN-a, a ovaj put s njim smo popričali o mandatu u Vijeću te planovima do kraja ove akademske godine.

Jesi li pratio provedene za studentske zborove na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu? Smatraš li da su ove neregularnosti oko fakulteta bile pokazatelj kako su studenti slični vladajućim političkim strukturama u RH?

Mislim da je uzrok neregularnosti očita neinformiranost studenata o studentkskim zborovima te procedura izbora. Vjerujem kako nije bilo nikakve krive namjere te kako se takve stvari više ne bi ponavljale, moramo zajednički nastojati rad studentskih zborova i drugih predstavničkih tijela približiti studentskoj populaciji.

Koji su tvoji glavni ciljevi mandata? Čemu se želiš posebno posvetiti i koje projekte planiraš ostvariti u sklopu Vijeća?

Prvenstveno želimo nastaviti s dosadašnjim radom u smislu promocije studenata veleučilišta i visokih škola. Studenti stručnih studija trebali bi biti kratkoročni pokretač gospodarstva kao što su to u drugim zemljama EU. Stoga planiramo našim radom osvijestiti važnost stručnih studija te naznačiti kako isključivo u koordinaciji s kolegama studentima sa znastvenih studija možemo i moramo „pokrenuti“ mlade.

Suradnja na međunarodnom planu iznimno je važan segment. Zbog toga smo uspostavili suradnju s organizacijom EURASHE kako bi nam se iz vanjske perspektive ukazalo na moguće modele rješenja u smislu tematike povezanosti visokog obrazovanja s tržištem rada. Studijski programi nisu usklađeni s potrebama tržišta rada, što dovodi do toga da studenti nakon obrazovanja ne mogu naći posao jer posla za njih nema.

Većina zemalja članica EU u određenom su trenutku imale sličan problem. Upravo zato želimo dobiti savjetodavnu i mentorsku podršku međunarodnih organizacija u visokom obrazovanju kako bi i mi kao studenti mogli dati doprinos pri kreiranju boljeg modela povezivanja s tržištem rada.

Jedna od glavnih inicijativa Vijeća jest potpisivanje sporazuma o suradnji s relevantnim institucijama u segmentu visokog obrazovanja i gospodarstva/tržišta rada. Suradnju koju već imamo s tim institucijama želimo podići na još viši nivo, kako bi sve buduće generacije imale jednake mogućnosti za suradnju s ključnim dionicima.

Možeš li nam pobliže objasniti projekte koje ćete realizirati ove godine?

Okrugli stol na temu visokog obrazovanja i povezanosti s tržištem rada, u sklopu kojeg ćemo povući paralelu sa stanjem i potencijalnim rješenjima u RH i EU. Okrugli stol održava se 21. travnja u prostorijama HUP-a te ovim putem pozivam sve studente i ostale zainteresirane da se pridruže kao publika te izraze svoje mišljenje, stavove ili prijedloge kako bismo što kvalitetnije mogli razraditi temu.

Navedeni sporazumi s HUP-om, Ministarstvom rada i mirovinskog sustava te Institutom za razvoj obrazovanja zasigurno su jedan od krucijalnih projekata jer njima jačamo već započetu te prijeko potrebnu suradnju.

Zastupnik si studenata koje studenti sveučilišta često marginaliziraju. Jesi li primijetio ikakav pomak u ovome stavu? Imaš li neko rješenje za približavanje ovih dviju strana i dokazivanje kako marginalizacija i etiketiranje nisu potrebni?

Pomak je očigledan, naime, Vijeće kotira u krugovima visokog obrazovanja i tržišta rada kao jedno od najutjecajnijih i najaktivnijih predstavničkih tijela u državi, a tu titulu zaslužili smo isključivo mukotrpnim radom i samo takvom praksom možemo do kraja hrvatski mentalitet „izliječiti“ od predrasuda.

Nedavno se održao i Prvi kongres udruga studenata RH. Jesi li zadovoljan provedbom i što ti je ovaj kongres dokazao?

Kongres je organizirala Udruga studenata VERN-a i iznimno sam sam zadovoljan i zahvalan kolegama koji su dali sve od sebe kako bi ugostili i organizirali ovako zahtjevan događaj, Vjerujem da će to biti dugoročna i lijepa priča.

Vijeće često radi na povezivanju poduzetnika i studenata te ima veoma dobru komunikaciju s tvrtkama. Koja je tajna vašega uspjeha i povezanosti? Jesi li primijetio da su se studenti više mobilizirali i aktivirali u smislu aktivnog sudjelovanja u određenim događajima?

Tajna je sljedeća – rad, rad i samo rad. Otvoreno, konkretno i isključivo za interes svih studenata, bilo državnih, bilo privatnih. Svojim primjerom pokazujemo pravac kretanja i šire od studentskih tema, ali promjene u Hrvatskoj idu sporo.

Načuli smo kako se u Europi većini studenata koji su predstavnici ta pozicija plaća, dok je Hrvatska rijetki primjer volontiranja. Koje je tvoje stajalište o ovome, ima li mogućnosti da se to promijeni ili je bolje da sve ostane na dobrovoljnoj bazi?

Sumnjam da će se to skoro promijeniti, pogotovo po pitanju plaće, ali smatram da se na neki način mora vrednovati rad svih studentskih predstavnika. Vjerujem da bi se kolege sa mnom složile kada bismo konstatirali kako obaveze u sklopu studenskog predstavljanja i organiziranja prelaze u sferu trajnog zaposlenja. Svaki studentski predstavnik ima troškove u smislu vremena, energije, ali i sredstava.

U najmanju ruku, svi se ti parametri koji definiraju rad studentskih predstavnika trebaju uzeti u obzir. S druge strane, vjerujem da smo svi bili svjesni u što se uključujemo i koliko je takav angažman zahtjevan. U konačnici mislim da nam je svima nekakva poziitivna naknada kada vidimo da smo uspjeli napraviti nešto kvalitetno u intersu svih studenata u RH te kada okolina vrednuje ono čime se bavimo.

Naposljetku, što bi istaknuo kao goruće probleme studenata, imaš li neke zamisli – što se treba promijeniti ili uključiti u politiku kako bi se studentima pogodovalo i aktiviralo ih?

Na razini studenata veleučilišta i visokih škola to su zasigurno stručni nazivi. Uza spomenutu neprepoznatljivost stručnih studija i krivu percepciju o istima, službeni stručni nazivi koje studenti stječu nakon završenog specijalističkog „diplomskog“ stručnog studija nikako ne idu u prilog „brendiranju“ drugog stupa binarnog sustava visokog obrazovanja u RH.

Mladi ljudi nakon završetka obrazovanja moraju biti konkuretni, prvenstveno svojim znanjem i kompetencijama, ali im sustav mora omogućiti jednak „start“, odnosno jednake mogućnosti pri ulasku na tržište rada. U ovome trenutku zbog stečenog naziva studenti nakon završetka diplomske razine stručnog studija nisu prepoznati na tržištu proporcionalno stupnju obrazovanja koji su završili.

Komentari na članak

Vezani članci

VERN-ovi studenti idu u San Francisco

Studenti VERN-a na putu za San Francisco

Hrvatski studenti na globalnom natjecanju predstavljaju portal o izbjeglicama

Studenti VERN-a predstavit će u San Franciscu ideju o "news" portalu koji bi omogućio humanije viđenje izbjeglica te poboljšao odnos prema njima. Time ulaze u konkurenciju za prestižnu nagradu.

Studenti "guštali" na Rivi tijekom sportskog dana

Sportska manifestacija

Studenti „guštali" na Rivi tijekom sportskog dana

Sportska natjecanja, potraga za "naj-fit" studentom, kviz, isprobavanje "pijanih naočala" i brojne druge aktivnosti obilježile su novo izdanje Studentskog dana sporta i aktivizma.

Mile Kekin

Intervju s frontmanom Hladnog piva

Kekin: "Na koncertima nema muljanja, ili možeš pokrenuti publiku ili ne"

– Trenutno radim na jednom malom glazbenom side projektu koji neće imati muzički puno veze sa Hladnim pivom. Više će biti neki kabaretski đir, a i skupljam svoje tekstove, stare, nove i neobjavljene pa ću ih dati ukoričiti. Ali sve to tek sljedeće godine. – kaže Mile Kekin.

Mentalni poremećaji

Britansko istraživanje pokazuje

Osam od deset studenata ima problema s mentalnim zdravljem

Trećina ispitanika patila je od suicidalnih misli, a većina njih pripada homoseksualnoj orijentaciji, čak 55%. Kao razlog navode da nisu nailazili na podršku svojih bližnjih, što je u njima izazivalo osjećaje straha i srama. Više od polovice ispitanika reklo je kako nisu pokušali potražiti pomoć.

SPI Split

Sveučilište u Splitu

Postanite dio Studentskog poduzetničkog inkubatora

Studentski poduzetnički inkubator u Splitu prima nove članove i pruža studentima mogućnost sudjelovanja u programu "Student Business Academy".