„Javlja se potreba za sustavnim uređenjem odnosa visokog obrazovanja i poslodavaca”

Mobilnost studenata, realizacija kurikuluma, istraživanje i razvoj te cjeloživotno obrazovanje najčešća su područja suradnje visokih učilišta i tvrtki u Hrvatskoj. Motive za suradnju ova dva sektora pronalaze u povećanju zapošljivosti studenata, unaprjeđenju predavačkih aktivnosti, pozitivnom utjecaju na društvo i usavršavanju vještina zaposlenika. Pokazuju to rezultati najvećeg europskog istraživanja o suradnji visokog obrazovanja i gospodarstva University Business Cooperation koji su predstavljeni 24. listopada na VERN’u, na okruglom stolu Suradnja visokog obrazovanja i tržišta rada – Hrvatska i Europa.

Predstavljanje rezultata istraživanja bilo je uvod u diskusiju u kojoj su sudjelovali Iva Biondić, prodekanica za strateški razvoj Veleučilišta VERN’, Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca, mr. sc. Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava Republike Hrvatske te Vlado Prskalo, pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

Istraživanje je također pokazalo kako obrazovni i poslovni sektor najrjeđe surađuju na poticanju akademskog i studentskog poduzetništva što je ministar Pavić, uz razvoj cjeloživotnog obrazovanja, istaknuo kao područje koje nudi velik prostor za napredak.

– Samo 3% hrvatskih građana cjeloživotno se usavršava kroz programe cjeloživotnog usavršavanja i obrazovanja. – istaknuo je ministar te dodao kako je u Hrvatskoj primjetna neusklađenost strukture nezaposlenih s ponudom poslova.

Poručio je:

– U Hrvatskoj 68% mladih koji su nezaposleni ima završeno srednjoškolsko obrazovanje ili niže, a čak dvije trećine poslova koji su objavljeni na Zavodu za zapošljavanje, a koji se ne popunjavaju, odgovaraju razini srednje škole i niže. Za rješavanje tog problema na raspolaganju nam je 80 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda.

Prodekanica za strateški razvoj VERN'a Iva Biondić naglasila je kako je VERN' inicirao niz projekata kojima je cilj stvaranje jedinstvene platforme za poticanje suradnje visokog obrazovanja i gospodarstva.

– Mi kao obrazovna institucija nismo čekali da se unutar sustava postavi okvir koji će poticati suradnju obrazovanja i gospodarstva, već smo samoinicijativno u suradnji s partnerima pokrenuli projekt OBRAD kao platformu koja potiče dijalog ovih dvaju sektora te smo snažno zakoračili u segment poticanja cjeloživotnog obrazovanja, kako među studentima, tako i među predavačima i ostalim djelatnicima. – zaključila je.

Pomoćnik ministrice Vlado Prskalo poručio je:

– Dualno obrazovanje nudi mogućnost da se gospodarstvo maksimalno uključi u sustav obrazovanja te da učenici na taj način po završetku školovanja imaju sva potrebna znanja za radno mjesto, a to bi se trebalo događati i na razini visokog školstva.

Bernard Jakelić istaknuo je kako se javlja potreba za brzim prilagodbama promjenama, dakle sustavnim uređenjem odnosa između visokog obrazovanja i poslodavaca.

Istraživanje University Business Cooperation proveo je njemački institut Science-to-Business Marketing Research Centre uz partnerske institucije, a lokalni partneri za Hrvatsku bili su Sveučilište J. J. Strossmayera iz Osijeka i Veleučilište VERN’. Pritom su prikupljeni odgovori više od 17 000 sudionika, a u preporukama za Hrvatsku ističe se kako se poboljšanja u sustavu suradnje visokog obrazovanja i gospodarstva moraju poticati na trima razinama. Visoka učilišta moraju osigurati sredstva za suradnju s gospodarstvom i uključiti poslovne stručnjake u akademske procese. Gospodarstvo mora razvijati dugoročni pristup suradnji i uskladiti svoje aktivnosti s akademskim sektorom, a zakonodavni okvir mora poticati ovu suradnju kroz financijske potpore i društvene promjene.