Ciklus debata Studentskog zbora

„Ja EUropljanin“: Hrvati zaziru od EU-a u strahu da će njihov nacionalni identitet biti zanemaren kao u vrijeme Jugoslavije

EU2

Rastući problem nesrazmjera između bogatijih i siromašnijih zemalja članica Hrvatsku stereotipno marginalizira i svrstava među nerazvijene balkanske zemlje zbog čega su se studenti zagrebačkog Sveučilišta odazvali u velikom broju kako bi argumentirano iznijeli svoje stavove o europeizaciji. Istovremeno su saznali kako naučiti biti Europljani.

Jačanje euroskepticizma uzrokovano Brexitom i europskom migrantskom krizom dovelo je do potrebe za poticanjem dijaloga o pitanju postojanja europskog identiteta. Prva u nizu debata u ciklusu pod nazivom Ja Europljanin okupila je studente zagrebačkog sveučilišta u novootvorenom Stablu znanja kako bi im se pružila prilika da sudjeluju u raspravi s relevantnim osobama iz političkog života. Naime, istraživanja Eurobarometra pokazuju kako su najobrazovanije osobe u društvu upravo one koje su najčešće proeuropski orijentirane. Stoga ne čudi da su upravo oni ciljana skupina ovog projekta organiziranog u suradnji Saborskog odbora za europske poslove i Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu. Među ostalim, rastući problem nesrazmjera između bogatijih i siromašnijih zemalja članica Hrvatsku stereotipno marginalizira i svrstava među nerazvijene balkanske zemlje, zbog čega su se studenti odazvali u velikom broju kako bi argumentirano iznijeli svoje stavove o europeizaciji Hrvatske.

Debatu je pozdravnim govorom otvorio rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras koji je fokus stavio na osvještavanje studenata o prednostima koje za njih donose institucije Europske unije. Istaknuo je da hrvatski obrazovni sustav, s naglaskom na Sveučilištu u Zagrebu, uvelike profitira od europskih fondova. Rektor smatra da Sveučilištu treba dopustiti daljnju realizaciju njegovih apsorpcijskih kapaciteta. Time je dao do znanja koliko Hrvati gube zato što se ne znaju dogovoriti, a pritom ne iskorištavaju prilike koje im EU nudi jer sitni interesi potkopavaju cjelinu. Naposljetku, rečeno rezultira time da hrvatski narod još uvijek više uplaćuje Europi nego što prima od nje.

Mirella Rašić iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj ukazala je na važnost vremena u kojem je ovaj ciklus debata organiziran. Naime, pred nama je 13 mjeseci prije nego li Velika Britanija izađe iz europske zajednice, ali i 15 mjeseci do održavanja izbora za Europski parlament. Objasnila je kako smatra da se ovdje ne radi o krizi identiteta EU-a, već o krizi nepovjerenja hrvatskih građana prema nacionalnim institucijama, a samim time i prema projektu EU-a. Iako otvoreno priznaje da ne idealizira EU i da je svjesna mana te zajednice, ističe da je ipak upravo ova integracija najbolji instrument kojim Hrvatska raspolaže pri svom razvitku.

Foto: Lora Mazur

Voditelj programa bio je Matej Smetiško, dok je debatu moderirao Dario Sršen, obojica mladi perspektivni studenti politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Dario je debatu započeo zanimljivom sugestijom o mogućem odgovoru na pitanje zašto Hrvati odbijaju prihvatiti pripadnost Europi. Naime, objasnio je kako neke od najrazvijenijih zapadnoeuropskih zemalja percipiraju Hrvatsku kao korumpiranu, zaostalu balkansku zemlju čime ujedno utječu i na percepciju samih Hrvata. Tako dolazi do svojevrsnog samoispunjavajućeg proročanstva koje rezultira jačanjem balkanizacije umjesto europeizacije.

Novinar N1 i kolumnist Večernjeg lista Ivan Hrstić ističe povijesni trenutak pada metaforičkog željeznog zida između dvaju blokova u Hladnom ratu kojim se dokazalo da je europski duh itekako prisutan u građanima istočne Europe. Sukladno tome, smatra da europske zemlje imaju na temelju čega raditi na izgradnji zajedničke budućnosti. Ipak, duboko je skeptičan prema projektu Sjedinjenih Europskih Država jer ne bi htio da Europa postane melting pot pandan Sjedinjenim Američkim Državama zato što vrijednost Europe leži upravo u očuvanju različitosti zemalja članica koje ju sačinjavaju.

Član Hrvatskog instituta za povijest Mario Jareb kritizirao je sintagmu europskog identiteta naglasivši da ona može postojati samo u pluralu, odnosno da se trebamo referirati na europske identitete u svoj njihovoj različitosti. Smatra da je postizanje svijesti o europskom identitetu moguće isključivo inkluzijom, a nipošto nametanjem. Naime, ksenofobne su reakcije često trendovi uvjetovani teškim i tragičnim iskustvima naroda koji su u prošlosti bili izloženi raznim nametanjima. Iako je Jareb naveo Poljsku kao primjer, navedeno možemo povezati i s recentnom hrvatskom poviješću tijekom procesa osamostaljenja koja Hrvate sprječava u potpunom prihvaćanju europskih ideja.

Zastupnik HDZ-a i predsjednik Odbora za europske poslove Domagoj Milošević istaknuo je da je trend integracije europskih naroda nezaustavljiv. Smatra da postoji zajedničko milenijsko kulturno nasljeđe koje povezuje građane Europe naspram ostatka svijeta. Osim toga, vjeruje da su izazovi koji stoje pred građanima EU-a upravo ono što će nas povezati i ojačati daljnji proces integracije. Ipak, kao prepreke u jačanju europskog identiteta navodi jezik kao ključnu barijeru, ali i gospodarske i socijalne razlike, posebno razlike između istoka i zapada Europe. S druge strane, faktori koji nas mogu povezati jesu uključenje svih zemalja u Schengen, ali prije svega ujednačenje kvalitete života, s naglaskom na sigurnosnim politikama svih zemalja članica.

Saborski zastupnik SDP-a i potpredsjednik Odbora za europske poslove Bojan Glavašević naglasio je kako je Europska unija politički projekt jedinstven u ljudskoj povijesti. Podsjetio je na moto EU-a koji glasi Zajedno u različitosti. No jako je teško artikulirati osjećaj zajedništva koji je politički nametnut jer ljudi teško osjećaju solidarnost s narodima koji žive teritorijalno daleko. EU san počiva na idejama društvene umreženosti za razliku od američkog sna koji se zasniva na idejama samodostatnosti. Tako je zaključio da bez snažnih nacionalnih identiteta nema ni europskog identiteta, što proizlazi iz samog mota EU-a. Citirajući sociologa Josipa Županova, rekao je kako je projekt multietničke zajednice koja ima jedinstveni identitet propao pod ruševinama Vukovara. To znači da ljudi zaziru od Europske unije u strahu da je ona svojevrsna Jugoslavija u kojoj će hrvatski nacionalni identitet ponovo biti zanemaren.

Iako je ideal blagostanja u velikoj mjeri napušten zbog kriza u Grčkoj, Brexita i migrantske krize, i dalje postoji mogućnost jačanja mehanizama europske solidarnosti u svrhu ponovnog stvaranja povjerenja. Zaključno, kao što je rektor Boras rekao: trebamo naučiti biti Europljani! To znači da trebamo naučiti, s jedne strane, biti tolerantni, ali s druge se strane trebamo znati izboriti za provođenje naših nacionalnih ciljeva. Tek kada razvoj Hrvatske zahvaljujući projektima i financiranju iz EU-a bude evidentan, hrvatski će narod biti u stanju sagledati širu sliku i prihvatiti svoju pripadnost europskoj zajednici.

Komentari na članak

Vezani članci

Concordia discors Prag 2

Uspješno natjecanje

Concordia discors osvojila tri zlata u Pragu!

Na natjecanju je sudjelovalo 26 zborova iz 17 zemalja, dok su hrvatski predstavnici bili Akademski zbor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Concordia discors i Pjevački zbor mladih Josip Kaplan iz Rijeke.

EU

Ciklus debata

„Ja EUropljanin?“ postavlja pitanje mogu li hrvatski studenti širiti europski identitet

Neprestani rast euroskepticizma uzorkovan rastućim problemom nesrazmjera između bogatih i siromašnih zemalja članica EU-a ukazao je na potrebu za poticanjem otvorenog dijaloga o europeizaciji Hrvatske. Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu s tim je ciljem organizirao prvu debatu pod nazivom „Ja Europljanin?“ koja će se održati 13. prosinca u Stablu znanja.

Erasmus+ brojke

Erasmus+

U 2015. godini ostvaren rekordan broj razmjena studenata

Europska unija te je godine uložila 2,1 milijardu eura u više od 19 600 projekata, u kojima je sudjelovalo 69 000 organizacija.

Smile emoji

Glazbeno-scensko djelo UFZG-a

„Srećko” putuje do dubrovačkog sveučilišnog kampusa

„Želja nam je prenijeti poruku i pokazati da su se mladi spremni angažirati, uložiti vrijeme i trud bez obzira na satnicu nastavnih kolegija.”

Glasanje (izbori), naslovna

Javni poziv

Zaprimaju se kandidature za splitskog studentskog pravobranitelja

Od kandidata se očekuje ispunjenje određenih kriterija, kao što su redovito pohađanje Sveučilišta u Splitu te minimalno 60 skupljenih ECTS bodova u posljednjim dvjema godinama studija.