Financijski klub

Izvještaj: Studenti ocijenili konferenciju „Financijski ekspert budućnosti“ prijeko potrebnom

Tabla 1

Nedugo nakon što je održana konferencija “Consulting day”, Financijski klub održao je na Ekonomskom fakultetu konferenciju „Financijski ekspert budućnosti“ s ciljem upoznavanja studenata s načinima najbolje pripreme za pronalaženje, a potom i ostvarivanje vrhunske karijere na području financija.

Nedugo nakon što je održana konferencija “Consulting day”, Financijski klub održao je na Ekonomskom fakultetu konferenciju „Financijski ekspert budućnosti“ s ciljem upoznavanja studenata s načinima najbolje pripreme za pronalaženje, a potom i ostvarivanje vrhunske karijere na području financija.

Konferenciju je otvorila prodekanica Ekonomskog fakulteta Anita Pavković s riječima kako se ne trebamo obeshrabriti trenutačnom lošom situacijom jer su financije najperspektivnija grana ekonomije te je zaželjela uspješan daljnji rad.

Prva je na redu bila rasprava o razlikama i sličnostima CFA –a i MBA –a te izboru o tome koja od ta dva dodatna školovanja donosi više pogodnosti u daljnjem profesionalnom razvoju. Tomislav Bajić iz InterCapitala ukratko je objasnio što je to CFA te je podijelio svoje iskustvo pohađanja istoga. Kao ključnu prednost CFA – a naspram MBA – a ističe nižu cijenu, a vrlo važnom naglašava činjenicu da su svi ljudi koji su položili CFA u Hrvatskoj zaposleni.

Također, predlaže studentima predlaganje CFA ispita čak i za vrijeme studija kako bi si stvorili podlogu za daljnje stjecanje znanja, ali i analitički način razmišljanja. Tomislav Lucić iz HPB – a ističe kako MBA obuhvaća puno šire područje i zapravo predstavlja skup svih područja u ekonomiji. Međutim, studentima predlaže da najprije steknu određeno radno iskustvo, a potom idu na daljnje edukacije. Ivo Ivičević Bakulić iz Zagrebačke banke podijelio je sa studentima svoje iskustvo studiranja u inozemstvu, na Sveučilištu Bocconi, gdje je pohađao Master in quantitative Finance and Risk Management. Savjetovao je studente o načinu odabira studija, prijave na studij i samog pohađanja istoga.

Drugi dio konferencije održala je Jasmina Punek iz Zagrebačke banke koja je na internom primjeru pokušala što detaljnije objasniti na koji se način biraju njihovi zaposlenici. Osim toga, odgovarala je na mnoštvo pitanja studenata koji su pokušali dobiti detaljniji uvid u prijave, testiranja i intervjue kako bi što pripremljeniji jednog dana izašli na tržište rada.

Panelom „Kako kvalitetno ispuniti CV?“ studenti su dobili savjete i odgovore na pitanja koja predstavljaju prvu prepreku prilikom zaposlenja. Sanja Zdunić iz LQ- a dala je najvažnije savjete kako predstaviti komunikacijske i organizacijske vještine. Dala je naglasak na ustrajnosti, fleksibilnosti i poniznosti kao ključnim karakteristikama osobnosti. 

Mihaela Smadilo iz IBM- a ističe kako CV mora biti autentičan i zaista ocrtavati osobu u stvarnom svjetlu. Također, vrlo važnim ističe da iskustva rada treba opisivati kroz rezultate angažmana. Nina Šindija iz Microsofta ističe da je vrlo važno CV-om pokriti što više strana i pritom zaokružiti svoju osobnost. Također, opisom radnih iskustava i projekata trebamo istaknuti svoje osobnosti. Frane Šesnić iz RAZA smatra kako prilagođenim oblikom CV- a trebamo targetirati određenu tvrtku. Prema njegovim riječima, ljudi su ključna stavka svake tvrtke, stoga se društvo treba prilagođavati i mijenjati te davati mladim ljudima prilike.

Konferencija je završila panel raspravom ‘Od prijave do zaposlenja’. Na panel raspravi su sudjelovale Smiljana Štrbac, HR manager iz KPMG-a, Tamara Milić, HR manager iz Fine i Petra Hrgar, Hr manager iz PwC-a. Panel raspravu je vodila članica Financijskog kluba Iva Zorić. Na početku rasprave su ukratko predstavljeni selekcijski procesi u sva 3 poduzeća te se poseban naglasak stavio na razlike između 3 poduzeća.

Kasnije su posebno predstavljeni načini testiranja u sva 3 poduzeća, gdje su predstavljeni načini testiranja, te koje tipove testiranja koriste poduzeća. Slijedila je rasprava o intervjuima, kako izgledaju i koje su najčešće greške, sve 3 panelistice su se složile da treba izbjegavati pogađati što osoba koja intervjuira želi čuti. Formalni dio panel rasprave je završio s pitanjima vezanima uz interesantne slučajeve iz prakse. Rasprava se završila pitanjima gostiju, gdje je su se postavljala pitanja vezana uz selekcijski proces, ali i razvoj kroz certifikate i razne programe.

Komentari na članak

Vezani članci

Ekonomski fakultet II

Studentski zbor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu

EFZG: Studenti koji prvi puta produžuju godinu ne plaćaju punu participaciju!

Na današnjoj sjednici odlučeno je da će punu participaciju plaćati oni studenti koji drugi ili treći puta upisuju ponavljačku godinu.

Batak

Tamara Kordovan

Život je kratak, pojedi batak

Kao osoba s ograničenim budžetom jer studentske su satnice male isto kao i stipendije, nema posla, država je u banani, idem u "birtiju" popit pet piva jer mi je život užasan i nemam love, odlučila sam vam predstaviti najbolje namirnice i jela iz studentske kuhinje jer znam da to svakom studentu dobro dođe.

Održan susret "Život biraj"

Održan susret mladih grada Splita

„Život je Božja odluka, nije na nama da odlučujemo tko će živjeti, a tko ne“

Don Josip Mužić istaknuo je kako se uvelike promijenio odnos čovjeka prema spolnosti i životu. Tako neprirodne stvari postaju normalne i prihvatljive, sve više uranjamo u kulturu smrti, a rijetki su oni koji bez rezerve i zadrške uvijek biraju život.

https://pixabay.com/en/graduation-scroll-cap-university-2148715/

Popis zanimljivih zabrana britanskim studentima

Dvije trećine britanskih fakulteta imaju ograničenja i zabrane

Zamislite da vaš fakultet izda zabranu odijevanja poput Caityln Jenner? Što biste rekli na zabranu bogohuljenja? Mišljenja su podvojena, a u Velikoj Britaniji vode se zanimljive rasprave.

Mentalni poremećaji

Britansko istraživanje pokazuje

Osam od deset studenata ima problema s mentalnim zdravljem

Trećina ispitanika patila je od suicidalnih misli, a većina njih pripada homoseksualnoj orijentaciji, čak 55%. Kao razlog navode da nisu nailazili na podršku svojih bližnjih, što je u njima izazivalo osjećaje straha i srama. Više od polovice ispitanika reklo je kako nisu pokušali potražiti pomoć.