Hrvatski studentski zbor

Hrvatski studentski zbor analizirao odgovore stranaka na pitanja o obrazovnom sustavu

Hrvatski studentski zbor

Pitanja su bila vezana uz sustav visokog obrazovanja, kao što su zapošljivost studenata, znanje i kompetencije stečeni tijekom studija, smještaj u studentskim domovima, stipendije za studente i učenike.

Hrvatski studentski zbor kao predstavničko tijelo svih studenata sveučilišta, veleučilišta i visokih škola, sastavio je 12 pitanja za
političke stranke u Republici Hrvatskoj koja smatra ključnima za budućnost obrazovanja, kako bi svi studenti i ostali zainteresirani na jednostavan način saznali što se nakon parlamentarnih izbora priprema u području obrazovanja. Pitanja su bila vezana uz sustav visokog obrazovanja, kao što su zapošljivost studenata, znanje i kompetencije stečeni tijekom studija, smještaj u studentskim domovima, stipendije za studente i učenike.

Nakon pristiglih odgovora, članovi Hrvatskog studentskog zbora u suradnji sa Studentskim zborom Fakulteta političkih znanosti analizirali su i sumirali sve odgovore kako bi sami studenti i javnost mogli na najjednostavniji mogući način usporediti odgovore svih stranaka na ova iznimno važna pitanja. Odgovori na pitanja različite su razine konkretnosti, i ponegdje zaista nije jasno na koji način bi se predložene promjene provele, ali su ipak korisni kao pokazatelj na koji način stranke vide budućnost obrazovanja u Hrvatskoj.

1. Planirate li uskladiti izdvajanja za obrazovanje iz državnog proračuna s prosjekom zemalja Europske Unije? Ako da, na koji način bi u proračunu bila osigurana ova dodatna sredstva?

Svih šest stranaka koje je odgovorilo na pitanja slažu se da izdvajanja treba povećati, iako SDP smatra da, kada se u obzir uzme BDP po stanovniku i broj studenata, Republika Hrvatska nije u tako lošem položaju kao što bi se dalo iščitati iz dane statistike. EU fondove kao izvor povećanog izdvajanja naveli su HSP, ORaH i HDZ, koji osim toga predlaže i mjere povećanja privatnih donacija. HSP-AS navodi i Fond za energetsku učinkovitost kao mogući izvor financija za osuvremenjivanje prostora.

2. Podržavate li zamjenjivanje indirektnih potpora studentima (subvencionirana prehrana, smještaj, prijevoz...) s direktnim potporama (stipendijama)? Ako da, smatrate li da je za direktne potpore potrebno osigurati manje, jednako ili više sredstava nego za indirektne potpore?

Među strankama koje su odgovorile, jedino je SDP spreman na postupno zamjenjivanje indirektnih potpora studentima direktnima, ali ipak bez potpunog ukidanja indirektnih potpora. HDZ i MOST zagovaraju uravnoteženi model indirektnih i direktnih potpora, što bi zahtijevalo postupno povećanje direktnih, dok HSP, ORaH i HSP-AS smatraju indirektne potpore važnijima.

3. Podržavate li povećanje broja javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj? Koliko javnih sveučilišta smatrate da je potrebno Republici Hrvatskoj i prema kojim kriterijima bi taj broj bio određen?

Od navedenih stranaka, jedino HSP-AS jasno podupire rast broja sveučilišta u Republici Hrvatskoj. ORaH smatra da broj sveučilišta nije ono što je važno, već kvaliteta obrazovnog sustava, ali podupiru regionalizaciju obrazovanja, dok kod SDP-a nema jasnog stajališta o ovom broju. HSP, HDZ i MOST protive se povećanju broja sveučilišta – HSP i HDZ smatraju da prvenstveno treba raditi na modernizaciji, odnosno povećanju kvalitete trenutnih sveučilišta, dok MOST smatra da se trenutna brojka treba i smanjiti.

4. Imate li prijedloge konkretnih mjera za povećanje zapošljivosti i konkurentnosti obrazovnih programa hrvatskih obrazovnih institucija, kao i za usklađivanje i povezivanje s tržištem rada? Ako da, molimo vas da navedete te mjere.

HSP-AS kao najvažnije poželjne mjere navodi povećanje broja tehničkih studija i smanjenje društvenih i humanističkih studija, kao i povećanje uloge stručne prakse u obrazovanju. HSP nije pružio konkretno stajalište o ovoj temi, već poziva na konsenzus oko nacionalne strategije. ORaH kao glavni alat vidi Hrvatski kvalifikacijski okvir i povezivanje gospodarske i obrazovne strategije. HDZ predlaže proces pametne specijalizacije visokih učilišta, kao i izmjenu propisa o akademskim nazivima kako bi se osigurala veća prepoznatljivost. Hrvatski studentski zbor Croatian Student Council 2 SDP također vidi Hrvatski kvalifikacijski okvir kao važan faktor u poboljšanju navedene situacije, a isto tako i programske ugovore kojima bi se utjecalo na upisnu politiku visokih učilišta. MOST smatra da nije uloga vlade da se direktno bavi navedenim procesom, već predlažu davanje zakonodavnog okvira koji će omogućiti visokim učilištima da sama riješe ovaj problem.

5. Imate li prijedloge konkretnih mjera za povećanje međunarodne mobilnosti hrvatskih studenata? Ako da, molimo vas da navedete te mjere.

Odgovor MOST-a na pitanje broj 4 također se odnosi i na ovo pitanje. HSP, ORaH i HDZ kao rješenje predlažu povećanje subvencija internacionalne mobilnosti. SDP također navodi mjere povećanja izdvajanja za mobilnost za 17% svake godine, kao i financijske potpore nastavi na stranom jeziku, poticanje formiranja združenih studija sa stranim institucijama i međunarodno usavršavanje nastavnika, iako nije potpuno jasno otkud bi se ove potpore financirale. HSP-AS predlaže jačanje stipendiranja studenata, usklađivanje programa s onima u Europskoj uniji i jačanje udruge ESN (Erasmus student network).

6. Smatrate li da treba izmijeniti zakone koji reguliraju studentsko organiziranje? Ako da, na koji način?

Sve stranke slažu se da treba izmijeniti regulativu studentskog organiziranja. MOST naglašava važnost jačanja institucije studentskog pravobranitelja, dok SDP smatra da treba povećati autonomiju i demokratičnost studentskih organizacija, kao i njihovo transparentnije djelovanje. HDZ i HSP-AS smatraju kako studentskim zborovima treba ponovno dati pravnu osobnost, a HSPAS uz to navodi i mjere potpunog odvajanja studentskog predstavništva od politike, uvođenje naknada za studentske predstavnike i financijske kontrole od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. ORaH na sličan način predlaže odvajanje studentskih zborova od visokih učilišta i izmjenu modela financiranja studentskih zborova.

7. Smatrate li da pravila koja reguliraju raspolaganje sredstvima od davanja za studentski rad treba izmijeniti? Ako da, na koji način?

Sve stranke slažu se da je navedenu regulativu potrebno promijeniti, osim MOST-a kod kojeg stajalište nije jasno. Kod SDP-a i HSP-a pak nije u potpunosti jasno na koji točno način namjeravaju izmijeniti regulativu. HSP-AS i ORaH smatraju da ova davanja treba ukinuti, a ORaH navodi i potrebu računanja studentskog rada kao radnog iskustva, dok HDZ procjenjuje neprihvatljivim da se davanjima od studentskih ugovora financiraju isključivo Studentski centri, te predlaže da se iz ovih sredstava direktno podupiru studenti te studentski projekti i studentski zborovi.

8. Smatrate li da bi uvođenje sistema vaučera u obrazovni sustav (obrazovanje subvencionirano od države, ali sama ustanova koja provodi obrazovni proces može biti i privatna) bio pozitivan korak?

Oko ovoga pitanja stranke su poprilično podijeljene. HSP, HSP-AS i MOST vide ovo kao mogući pozitivan razvoj događaja, iako sve tri stranke navode i kriterije kvalitete kao preduvjet uvođenja ovakvog sustava. ORaH smatra da bi se sustav vaučera možda bude mogao uvesti u budućnosti, ali Hrvatski studentski zbor Croatian Student Council 3 također navodi jasne kriterije kvalitete i društveni konsenzus kao preduvjet. HDZ i SDP protive se uvođenju sustava vaučera – HDZ smatra kako je to nemoguće dok je sustav kronično podfinanciran, a SDP kako sustav vaučera naprosto ne funkcionira dobro.

9. Koje mjere predviđate za povećanje dostupnosti visokog obrazovanja učenicima i studentima iz navedenih skupina smanjenih mogućnosti?

Odgovori stranaka prilično se razlikuju i na ovo pitanje. HSP nije pružio prijedlog konkretnih mjera, dok bi MOST stipendijama rješavao problem studenata nižeg socioekonomskog statusa, olakšao fizičku mobilnost studentima s invaliditetom i poticao izgradnju studentskih domova. SDP također predlaže stipendije kao alat za poboljšanje socioekonomskog statusa studenata, a navodi i mjere subvencioniranja prijevoza za osobe koje žive dalje od akademskih centara te prilagodbe infrastrukture, izmjene kurikuluma i profesionalnog razvoja nastavnika za rad sa studentima s invaliditetom. HSP-AS također navodi potrebu izmjene infrastrukture za ovu skupinu studenata i subvencioniranja prijevoza, a studente nižeg socioekonomskog statusa smatraju kako je potrebno usmjeriti na fakultete s kojima će moći brzo naći posao. Također smatraju da skupine 4. i 5. nisu diskriminirane grupe u Hrvatskoj pa tako niti ne zahtijevaju posebne mjere pomoći. ORaH predlaže davanje svih studentskih prava izvanrednim studentima, olakšavanje pristupa visokom obrazovanju osobama iz strukovnih srednjih škola te reformu sustava studentskih potpora kako bi bio više usmjeren na potrebe umjesto na zasluge studenata. HDZ najvažnijim alatom u ovom području smatra racionalizaciju sustava direktnih potpora, čime bi se omogućilo više indirektnih potpora ugroženim studentima i potpuno besplatno studiranje najugroženijim skupinama.

10. Smatrate li da obrazovni sustav Republike Hrvatske dovodi do zadovoljavajućih teoretskih i praktičnih kompetencija učenika i studenata? Ako ne, koje konkretne mjere biste proveli kako bi se stanje poboljšalo?

Stranke se uglavnom slažu u negativnom odgovoru na ovo pitanje. HSP kao rješenje navodi poticanje cjeloživotnog učenja i neformalnog stjecanja znanja i vještina, a HSP-AS uvođenje više prakse u obrazovanje. HDZ smatra da određeni broj obrazovnih institucija ipak isporučuje zadovoljavajuće teoretski i praktične kompetencije, ali kako je potrebno raditi na onima u kojima to nije slučaj. Navode i potrebu povezivanja strukovnog obrazovanja s tržištem rada. SDP također kao važan faktor vidi cjeloživotno obrazovanje, ali i kurikularnu reformu školstva. MOST smatra da je potrebno pojačati procese vanjskog vrednovanja obrazovnih institucija, povećati plaće nastavnicima i razdvojiti sveučilišno i veleučilišno obrazovanje. ORaH kao dio rješenja vidi modernizaciju obrazovanja u skladu sa standardima Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.

11. Smatrate li da u Republici Hrvatskoj dolazi do inflacije visokog obrazovanja, tj. da je omasovljenje visokog obrazovanja dovelo do toga da diplome danas vrijede manje nego u prošlosti? Ako da, koje konkretne mjere biste proveli kako bi se stanje poboljšalo?

HDZ i ORaH ne smatraju da dolazi do ovog problema u hrvatskom obrazovanju, dok SDP prepoznaje da do određene inflacije dolazi, barem u određenim područjima studija, ali da je ukupno efekt omasovljenja visokog obrazovanja ipak pozitivan za hrvatsko društvo. MOST smatra da do negativnog efekta ipak dolazi, a kao rješenje predlaže mjere iz odgovora na pitanje Hrvatski studentski zbor Croatian Student Council 4 broj 10. HSP i HSP-AS također potvrdno odgovaraju na pitanje – HSP vjeruje da je rješenje u reformi binarnog sustava visokog obrazovanja kako bi samo izvrsni studenti nastavljali studij u znanstvenoj grupi studija, dok HSP-AS rješenje vidi u usklađivanju programa s potrebama tržišta rada.

12. Smatrate li da su smještajni kapaciteti u sveučilišnim gradovima u Republici Hrvatskoj zadovoljavajući? Ako ne, na koji način biste poboljšali ovu situaciju?

Nijedna od stranaka koje su odgovorile na pitanja ne smatra da su smještajni kapaciteti u potpunosti zadovoljavajući. Prijedlozi rješenja uglavnom se odnose na generalne planove izgradnje novih studentskih domova, a uz to HSP-AS naglašava i potrebu samoodrživih studentskih objekata, SDP postavlja cilj povećanja broja studentskog smještaja za 27% do 2023. godine, a ORaH u ovom području vidi veliku potrebu za regionalizacijom visokog obrazovanja kako bi se smanjila potreba za smještajem u studentskim domovima.

Komentari na članak

Vezani članci

Richard Nixon

Na današnji dan

Novinari srušili s vlasti američkog predsjednika

Liste nedjela koje je počinila Nixonova administracija ne bi se posramili ni šefovi velikih kriminalnih organizacija. Bilo je tu iznude, podmićivanja, prisluškivanja telefona, uništavanja dokaza, poreznih prijevara, korištenja tajnih agencija i novca građana u privatne svrhe. 

Antonov

Krešo Celić

Mladi u ekonomskom progonstvu: uzalud nam trud svirači

Šizofrenost naše društvene situacije svakim danom postaje sve očitija, diskrepancija između onih koji jesu i onih koji nisu (uspješni, poduzetni, optimistični, zadovoljni ili tobože ostvareni) svodi se na puku činjenicu iznosa novca na računu.

Čovjek i vino

Mate Vučić

Kroz Bosnu i prašumu

O Bosni i Hercegovini i novonastaloj situaciji mnogi se postavljaju kao da sve razumiju, sve im je jasno i kako su raskrinkali ove ili one, lijeve ili desne, nacionaliste ili anacionalne…Kritičkim promišljanjem, uzimanjem više perspektiva u obzir idemo vidjeti što se događa u dvorištu naših susjeda, makar se izgubili u prašumi kontroverzi.

World War z

Marko Ješovnik Yesh

Balvan revolucija svijesti

 Poznato je da su svjetski ratovi izbijali u vremenima velike ekonomske krize koja i dalje ne jenjava, a nezadovoljstvo ljudi širom globusa raste i sve više miriše na sranje. U tim i takvim okolnostima rat je za "elite" idealan reset ekonomskog nezadovoljstva masa i skretanje pažnje na golo preživljavanje.

Silvio Berlusconi, bivši talijanski premijer

NOVI BERLUSCONIJEVI SKANDALI

KONAČAN KRAJ POLITIČKE KARIJERE SILVIJA BERLUSCONIJA?

Silvio Berlusconi unio je kaos u talijanski parlament najavom o ostavci petero ministara iz svoje stranke. Promijenio je mišljenje nakon osuđujućih napada, ali je doveo u upitnu poziciju talijansku politiku.