Unija financira napredak obrazovanja

Hoće li europski novac proširiti studentske domove?

Novi paviljoni na Savi

Hrvatska ima mogućnost popraviti sve razine školstva s više od 270 milijuna eura. Između ostalog, postoji odlična šansa za povećanje mjesta u studentskim domovima.

Od 2012. godine Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije priprema dokumente za projekte koji će u skoroj budućnosti biti realizirani u Hrvatskoj uz novac europskih fondova. Od 2014. do 2020. godine traje novo financijsko razdoblje Europske unije u kojem i Hrvatska traži svoj dio kolača.

U sklopu operativnog programa Konkurentnost i kohezija, u moru projekata koje je Hrvatska isplanirala na područjima kao što su: kvaliteta života, tehnologije, zaštite okoliša, povezanost i poslovne konkurentnosti, našli su se i projekti za obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje. Ukupno na razvoj ovog područja otpada 3,94% sredstava ili 270 914 791 eura.

U sklopu operativnog programa planira se prilagodba svih razina obrazovanja prema tržištu rada po preporuci EU, kroz Nacionalni okvirni kurikulum. Uz to, učenici će se obrazovati o korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija, a škole će, upravo uz pomoć novca iz strukturnih fondova, obogatiti i osuvremeniti tehnologiju u osnovnim i srednjim školama. Cilj je uvođenje stabilnog internetskog sustava u većinu škola u Hrvatskoj.

Čak 62% nezaposlenih osoba ima srednjoškolsko obrazovanje, a IPA projekti vezani uz zadovoljstvo poslodavaca doveli su do zaključka da je samo 1/3 poslodavaca zadovoljna razinom kompetencije osoba sa srednjoškolskim obrazovanjem. Kako bi se to promijenilo, tržište će se prilagoditi regionalnim potražnjama, pojačati tražene programe i ulagati u kvalitetnu radnu snagu sa srednjoškolskim obrazovanjem. Hrvatska će se u nadolazećim godinama fokusirati na prilagođavanju svih stupnjeva obrazovanja potrebama tržišta s ciljem brzog zapošljavanja mladih po završetku obrazovanja. 

Studentska instanca

Novcem iz fondova žele se smanjiti i spolne razlike u pogledu akademskih i strukovnih odabira. Za studente, ključna je ideja o širenju studentskog smještaja. U Europi 17% studenata živi u studentskom domu, a u Hrvatskoj tek 6,69%. Svake godine u Hrvatskoj se odbije između 50% i 75% studenata koji podnesu zahtjev za smještaj, a svaki treći student je podstanar.

Manjak raspoloživog i cjenovno prilagođenog smještaja za studente utječe i na završetak visokog obrazovanja. Neke od studija o ovom problemu ističu kako 41% studenata koji su upisali fakultet, ne završavaju fakultet. EUROSTUDENT objašnjava da je razlog tomu što pola ukupnih troškova studenta otpada na stanovanje. Osobe koje žive u privatnom smještaju imaju troškove veće za 80% od osoba koje žive u studentskom domu. Mjesta nema dovoljno pa mnogi fakultet ne završavaju zbog skupog smještaja. 

U narednih pet godina, cilj je povećati dostupnost domova studentima s invaliditetom i onima slabijeg novčanog statusa. Uz to, neki će se domovi obnavljati uz pomoć strukturnih fondova jer su građeni prije više od 30 godina. Čak 25% sredstava za znanost i obrazovanje namijenjeno je rekonstrukciji domova. Ovaj je operativni program usvojen 14. prosinca prošle godine, a koliko će uspješno biti proveden, pokazat će vrijeme. 

EU fondovi, orazovanje

Komentari na članak

Vezani članci

Žene u znanosti

Istraživanje zaklade L’Oreal

Ima li u znanosti mjesta za žene?

Zaklada L'Oreal provela je istraživanje o percepciji javnosti na žene u znanosti. Rezultati istraživanja negativno su iznenadili znanstvenike, a od Europljana lošije mišljenje o ženama u znanosti imaju Kinezi.

Mobitel

Bezbrižna komunikacija u Europskoj uniji

Od lipnja nema više naplate roaminga

Svi koji se nađu u inozemstvu ili oni koji imaju nekoga u državi unutar Europske unije, moći će bezbrižnije koristiti svoje mobitele.

Sirijske izbjeglice - dijete

Komentar novinarke portala Studentski.hr

Zašto se toliko raspravlja o pomoći, umjesto da se pomogne?

Tjednima traje opsadno stanje izbjeglica u susjednim zemljama, svjedočimo svakodnevnim video zapisima i slikama sustavnog ugnjetavanja tih ljudi, ali pitanje koja se proteže vezano za njih nije kako im pomoći, nego što ako dođu kod nas?

FOTO

Međunarodna simulacija rada tijela Europske Unije

Svečano otvorena konferencija Model European Union Zagreb

Ove godine se na konferenciju prijavio rekordan broj sudionika te će u svakodnevnim simulacijama sudjelovati njih više od 140. Uz zastupnike u Europskom parlamentu, tu su i ministri pojedinih zemalja članica, novinari i lobisti.

Hrvatski učenici i zastupnici razgovarali o budućnosti EU

#MladiEU2017

Hrvatski učenici i zastupnici razgovarali o budućnosti EU

Na skupu #MladiEU2017 sudjelovali su učenici srednjih škola i hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu te su raspravljali o politikama i budućnosti EU.