Unija financira napredak obrazovanja

Hoće li europski novac proširiti studentske domove?

Novi paviljoni na Savi

Hrvatska ima mogućnost popraviti sve razine školstva s više od 270 milijuna eura. Između ostalog, postoji odlična šansa za povećanje mjesta u studentskim domovima.

Od 2012. godine Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije priprema dokumente za projekte koji će u skoroj budućnosti biti realizirani u Hrvatskoj uz novac europskih fondova. Od 2014. do 2020. godine traje novo financijsko razdoblje Europske unije u kojem i Hrvatska traži svoj dio kolača.

U sklopu operativnog programa Konkurentnost i kohezija, u moru projekata koje je Hrvatska isplanirala na područjima kao što su: kvaliteta života, tehnologije, zaštite okoliša, povezanost i poslovne konkurentnosti, našli su se i projekti za obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje. Ukupno na razvoj ovog područja otpada 3,94% sredstava ili 270 914 791 eura.

U sklopu operativnog programa planira se prilagodba svih razina obrazovanja prema tržištu rada po preporuci EU, kroz Nacionalni okvirni kurikulum. Uz to, učenici će se obrazovati o korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija, a škole će, upravo uz pomoć novca iz strukturnih fondova, obogatiti i osuvremeniti tehnologiju u osnovnim i srednjim školama. Cilj je uvođenje stabilnog internetskog sustava u većinu škola u Hrvatskoj.

Čak 62% nezaposlenih osoba ima srednjoškolsko obrazovanje, a IPA projekti vezani uz zadovoljstvo poslodavaca doveli su do zaključka da je samo 1/3 poslodavaca zadovoljna razinom kompetencije osoba sa srednjoškolskim obrazovanjem. Kako bi se to promijenilo, tržište će se prilagoditi regionalnim potražnjama, pojačati tražene programe i ulagati u kvalitetnu radnu snagu sa srednjoškolskim obrazovanjem. Hrvatska će se u nadolazećim godinama fokusirati na prilagođavanju svih stupnjeva obrazovanja potrebama tržišta s ciljem brzog zapošljavanja mladih po završetku obrazovanja. 

Studentska instanca

Novcem iz fondova žele se smanjiti i spolne razlike u pogledu akademskih i strukovnih odabira. Za studente, ključna je ideja o širenju studentskog smještaja. U Europi 17% studenata živi u studentskom domu, a u Hrvatskoj tek 6,69%. Svake godine u Hrvatskoj se odbije između 50% i 75% studenata koji podnesu zahtjev za smještaj, a svaki treći student je podstanar.

Manjak raspoloživog i cjenovno prilagođenog smještaja za studente utječe i na završetak visokog obrazovanja. Neke od studija o ovom problemu ističu kako 41% studenata koji su upisali fakultet, ne završavaju fakultet. EUROSTUDENT objašnjava da je razlog tomu što pola ukupnih troškova studenta otpada na stanovanje. Osobe koje žive u privatnom smještaju imaju troškove veće za 80% od osoba koje žive u studentskom domu. Mjesta nema dovoljno pa mnogi fakultet ne završavaju zbog skupog smještaja. 

U narednih pet godina, cilj je povećati dostupnost domova studentima s invaliditetom i onima slabijeg novčanog statusa. Uz to, neki će se domovi obnavljati uz pomoć strukturnih fondova jer su građeni prije više od 30 godina Čak 25% sredstava za znanost i obrazovanje namijenjeno je rekonstrukciji domova. ovaj je operativni program usvojen 14. prosinca prošle godine, a koliko će uspješno biti proveden, pokazat će vrijeme. 

EU fondovi, orazovanje

Komentari na članak

Vezani članci

Studenti

Europski parlament

Stažiraj u srcu Europe

Ponovno je otvorena mogućnost stažiranja u Europskom parlamentu. Ako već niste odradili staž, ovo je prilika za vas.

Looking for a job

Borba protiv nezaposlenosti

Europski parlament izglasao zakon koji će omogućiti lakše zapošljavanje u EU

Novim zakonom pokušava se omogućiti veća mobilnost radnika i smanjenje nezaposlenost u EU. Na snagu će stupiti nakon objavljivanja u Službenom listu, a države članice imaju rok od dvije godine za njegovu implementaciju.

O korištenju aspekata EU u nastavi na tribini Fakulteta političkih znanosti

Završen projekt „EU Educa“

O korištenju aspekata EU u nastavi na tribini Fakulteta političkih znanosti

Završnom konferencijom i tribinom na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu završen je projekt „EU Educa“ iz programa „Erasmus+“. Stotinjak srednjoškolskih nastavnika educirano je o nastavnim sadržajima iz područja Europske unije.

Strasbourg

Suradnja pet njemačkih, švicarskih i francuskih sveučilišta

Osnovan europski kampus u Strasbourgu

.– Ne osnivamo novo sveučilište, nego stvaramo uvjete za sinergiju, s više zajedničkih diploma, više razmjena znanstvenika, više ulaganja u zajedničku opremu. – ističe Alan Bereitz.

Melting pot po Erasmusu

Tino Deželić

Melting pot po Erasmusu

 Upoznavanje novih ljudi na površinu izvlači potvrde pojedinim stereotipima, koliko god to iliberalno zvučalo. Ljudi Dalekog Istoka uzbude se i vade fotoaparat na samo svitanje novoga dana, Albanci i u engleski jezik uvode glas „lj“, velike države središnje i zapadne Europe uglavnom se drže izolirano i zatvoreno, Grci su hedonisti, a Česi pivopije