Unija financira napredak obrazovanja

Hoće li europski novac proširiti studentske domove?

Novi paviljoni na Savi

Hrvatska ima mogućnost popraviti sve razine školstva s više od 270 milijuna eura. Između ostalog, postoji odlična šansa za povećanje mjesta u studentskim domovima.

Od 2012. godine Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije priprema dokumente za projekte koji će u skoroj budućnosti biti realizirani u Hrvatskoj uz novac europskih fondova. Od 2014. do 2020. godine traje novo financijsko razdoblje Europske unije u kojem i Hrvatska traži svoj dio kolača.

U sklopu operativnog programa Konkurentnost i kohezija, u moru projekata koje je Hrvatska isplanirala na područjima kao što su: kvaliteta života, tehnologije, zaštite okoliša, povezanost i poslovne konkurentnosti, našli su se i projekti za obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje. Ukupno na razvoj ovog područja otpada 3,94% sredstava ili 270 914 791 eura.

U sklopu operativnog programa planira se prilagodba svih razina obrazovanja prema tržištu rada po preporuci EU, kroz Nacionalni okvirni kurikulum. Uz to, učenici će se obrazovati o korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija, a škole će, upravo uz pomoć novca iz strukturnih fondova, obogatiti i osuvremeniti tehnologiju u osnovnim i srednjim školama. Cilj je uvođenje stabilnog internetskog sustava u većinu škola u Hrvatskoj.

Čak 62% nezaposlenih osoba ima srednjoškolsko obrazovanje, a IPA projekti vezani uz zadovoljstvo poslodavaca doveli su do zaključka da je samo 1/3 poslodavaca zadovoljna razinom kompetencije osoba sa srednjoškolskim obrazovanjem. Kako bi se to promijenilo, tržište će se prilagoditi regionalnim potražnjama, pojačati tražene programe i ulagati u kvalitetnu radnu snagu sa srednjoškolskim obrazovanjem. Hrvatska će se u nadolazećim godinama fokusirati na prilagođavanju svih stupnjeva obrazovanja potrebama tržišta s ciljem brzog zapošljavanja mladih po završetku obrazovanja. 

Studentska instanca

Novcem iz fondova žele se smanjiti i spolne razlike u pogledu akademskih i strukovnih odabira. Za studente, ključna je ideja o širenju studentskog smještaja. U Europi 17% studenata živi u studentskom domu, a u Hrvatskoj tek 6,69%. Svake godine u Hrvatskoj se odbije između 50% i 75% studenata koji podnesu zahtjev za smještaj, a svaki treći student je podstanar.

Manjak raspoloživog i cjenovno prilagođenog smještaja za studente utječe i na završetak visokog obrazovanja. Neke od studija o ovom problemu ističu kako 41% studenata koji su upisali fakultet, ne završavaju fakultet. EUROSTUDENT objašnjava da je razlog tomu što pola ukupnih troškova studenta otpada na stanovanje. Osobe koje žive u privatnom smještaju imaju troškove veće za 80% od osoba koje žive u studentskom domu. Mjesta nema dovoljno pa mnogi fakultet ne završavaju zbog skupog smještaja. 

U narednih pet godina, cilj je povećati dostupnost domova studentima s invaliditetom i onima slabijeg novčanog statusa. Uz to, neki će se domovi obnavljati uz pomoć strukturnih fondova jer su građeni prije više od 30 godina. Čak 25% sredstava za znanost i obrazovanje namijenjeno je rekonstrukciji domova. Ovaj je operativni program usvojen 14. prosinca prošle godine, a koliko će uspješno biti proveden, pokazat će vrijeme. 

EU fondovi, orazovanje

Komentari na članak

Vezani članci

EU fondovi za mlade

Savjet mladih Grada Zagreba

Naučite kako napraviti uspješan projekt na konferenciji "EU fondovi za mlade"

Na konferenciju su pozvani predstavnici 50 najrelevantnijih udruga mladih u Gradu Zagrebu koji će u petak imati priliku učiti od vrsnih hrvatskih stručnjaka.

Studenti u predavaoni

Istraživanje stipendija i školarina u Europskim zemljama

Hrvatska nudi male stipendije, studentski zajmovi još uvijek nepoznanica

Iako imaju mogućnost „uživati“ u pravu na besplatan upis na fakultet i stipendije, riječ je o luksuzu koji je dostupan jednoj manjoj skupini studenata.

FFZG pročelje

Filozofski fakultet u Zagrebu

Bilateralni susret Hrvatska – Slovenija: Južna slavistika u EUropskom kontekstu

Klub studenata južne slavistike A-302 (Sveučilište u Zagrebu) u suradnji s Društvom Filoslav (Univerza v Ljubljani) organizira od 15. do 17. listopada 2014. Bilateralni susret Hrvatska – Slovenija: Južna slavistika u EUropskom kontekstu.

Nagrada Karlo Veliki

Europska nagrada za mlade

Još stigneš prijaviti svoj projekt za nagradu "Karlo Veliki"

Tri najuspješnija projekta, odabrana među 28 projekata koje za nagradu predlažu nacionalna prosudbena povjerenstva država članica Europske unije, bit će nagrađena s 5000 eura, 3000 eura odnosno 2000 eura.

Privatnost

14 članica Europske unije optužilo Google

Google optužen za kršenje privatnosti

Google koristio podatke i komentare svojih korisnika bez njihova znanja u reklamne svrhe.