Geografi i etnolozi vratili se s uspješne terenske nastave iz NP Mljet

FOTO: Zadarski studenti vratili se s terenske nastave na Mljetu

1
Pogledaj fotogaleriju
10
11
12
13
14

+30

Na otoku Mljetu, odnosno na području Nacionalnog parka Mljet, od 26.04. do 30.04. održala se terenska nastava za studente Odjela za geografiju i Odjela za kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zadru.

Na otoku Mljetu, odnosno na području Nacionalnog parka Mljet, od 26.04. do 30.04. održala se terenska nastava za studente Odjela za geografiju i Odjela za kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zadru.

Voditelji terenske nastave Odjela za geografiju bili su doc. dr. sc. Ante Šiljeg, te doc. dr. sc. Nina Lončar koji su na Mljet poveli studente I. godine diplomskog studija geografije, dok su Odjel za etnologiju i kulturnu antropologiju vodili dr. sc. Dunja Brozović Rončević i dr. sc. Tomislav Oroz.

Studenti su bili smješteni u Kulijeru, bivšem vojnom objektu, sada preuređenom i namijenjenom za goste, dok su obroci bili organizirani u mjestu Pomena na samom jugozapadnom dijelu otoka. 

Osim Velikog i Malog jezera, ono što prvo upadne u oči ulaskom u Nacionalni park Mljet je zadivljujuća, bujna, raznolika vegetacija ponajviše alepskog bora, i zimzelenog hrasta česvine koji poprilično odudara od vegetacijskih zajednica sjeverne i srednje Dalmacije.

Važno je istaknuti kako je ovo bio drugačiji oblik terenske nastave za studente geografije. Ovaj put se terenska nastava odvijala na užem prostoru te se glavni naglasak stavio na usvajanje određenih vještina.

Studenti geografije su na studiju upoznati sa radom u GIS-u (Geografski informacijski sustav ) koji je mnogo više od običnog alata ili softwarea. GIS je diljem svijeta priznata znanost, široko primjenjiva te put koji studentima geografije otvara brojna vrata u daljnjim istraživanjima i stvaranju karijere.

Glavni cilj istraživanja bio je usvojiti praktična, uz naravno, teoretska znanja u procesu prikupljanja podataka i modeliranja reljefa. Studenti su uz pomoć Real Time Kinematic GPS-a prikupljali geografske parametre (geografska širina, geografska dužina, te visina) za otočić Galiciju. Studenti pod vodstvom profesora Šiljega i profesorice Lončar prikupili su podatke o staništima galebova na tom otočiću uzimajući u obzir da je prikladan za gniježđenje jer na njemu ne postoje predatori.

Studenti su iskoristili priliku zahvaliti se domaćinima za gostoprimstvo te su zajedničkom akcijom na otoku Galicija očistili smeće koje valovi nanose na otočić. Inače je Mljet poznat kao otok koji ima određenih problema sa onečišćenjem svojih južnih obala uslijed morskih strujanja koje donose otpad s obala Albanije i Crne Gore.

Uz vremenske neprilike tijekom ponedjeljka, studenti su u utorak na Velikom jezeru vidjeli demonstraciju rada dubinomjera Hydrostar 4300 i GPS uređaj Ashtech Promark koji se koriste za batimetrijska istraživanja jezera, mora i ostalih vodenih površina.

Zbog vremenskih neprilika nije bilo moguće demonstrirati aerofotogrametrijsko snimanje pomoću bespilotne letjelice.

Također, uspjeli su posjetiti i otočić Svetu Mariju koja je poznata po benediktinskom samostanu iz 12. stoljeća, a i brojnim drugim znamenitostima poput rimskog nalazišta, sinteze prirodnog i kulturnog krajolika uključujući i dva druželjubiva magarca.

Profesorica Lončar osvrnula se na geomorfološka obilježja otoka te je studentima pojasnila i nastanak jezera nakon zadnje oledbe kada se razina mora povećala za 100 metara te je pritom potopila niže krške oblike, poput ponikve koja se nalazila na mjestu današnjeg  jezera što se pokazalo i batimetrijskim mjerenjem. Cijela zapadna obala otoka je prilično nepristupačna te je ispresijecana velikim stepeničastim kamenim blokovima što joj daje jednu posebnu čar, uzimajući u obzir da se sa zapadne obale vidi samo Lastovo i obala Italije ako je nebo vedro.

Studenti Odjela etnologije i kulturne antropologije su vršili onomastička istraživanja, odnosno etnolingvističke i etnološke upitnice o svecima zaštitnicima, procesijama, blagdanima, vjerovanjima vezanim za životinje, uroke, ženske svečanosti i povlastice, te antropologiju hrane, vinogradarstvo i ribarstvo. Terenska nastava Odjela za etnologiju i kulturnu antropologiju vezana je za kolegije “Kako nastaje ime?” i “Mediteranistika”. Profesori i studenti zadovoljni su rezultatima iako ovakva istraživanja zahtijevaju vremena, te će se vrlo vjerojatno još jednom morati vratiti na Mljet. 

Komentari na članak

Vezani članci

QED 2017

Konferencija tvrtke CROZ

QED 2017.: Harmonija i radost mogu biti sastavni dijelovi poslovnog okruženja

– Shvatio sam da struktura tvrtke mora biti jednostavna, mjerljiva i vidljiva te da u fokusu moraju biti međuljudski odnosi – istaknuo je Richard Sheridan.

Izumi

Pametni izumi

FOTO: 20 najpametnijih izuma 2015. godine

Stvarčice koje bi svakome dobro došle.

Drvce star wars

Netradicionalne jelke, drvca i borovi

FOTO: Najkreativnija božićna drvca

Pogledajte na koje sve načine možete imati božićno drvce, a da zapravo nemate drvce.

Mašnica

Studenti kreativci – intervju s Ivanom Vokal

„Oduvijek sam bila zaljubljenica u slatke rokovnike i bilježnice te sam svoju ljubav uspješno pretvorila u biznis''

Studentica Ivana Vokal spojila je ljubav i poduzetništvo i pokrenula brend Mašnicu. Prvo je osmislila Studentsku Mašnicu, a potom su se ideje samo nizale. Iako sve to iziskuje mnogo vremena i truda, Ivana ni za čim ne žali i kaže da svoje vrijeme iskorištava na najbolji mogući način.

Visibabe

Građanska akcija

Sfinga postaje prostor za druženje, a Zadar kvalitetniji grad za život

„Sfinga – prostor za druženje” građanska je akcija koja potiče poboljšanje uvjeta u lokalnoj zajednici na području grada Zadra. Nastala je u sklopu projekta „Art of Democracy”.