Geografi i etnolozi vratili se s uspješne terenske nastave iz NP Mljet

FOTO: Zadarski studenti vratili se s terenske nastave na Mljetu

1
Pogledaj fotogaleriju
10
11
12
13
14

+30

Na otoku Mljetu, odnosno na području Nacionalnog parka Mljet, od 26.04. do 30.04. održala se terenska nastava za studente Odjela za geografiju i Odjela za kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zadru.

Na otoku Mljetu, odnosno na području Nacionalnog parka Mljet, od 26.04. do 30.04. održala se terenska nastava za studente Odjela za geografiju i Odjela za kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zadru.

Voditelji terenske nastave Odjela za geografiju bili su doc. dr. sc. Ante Šiljeg, te doc. dr. sc. Nina Lončar koji su na Mljet poveli studente I. godine diplomskog studija geografije, dok su Odjel za etnologiju i kulturnu antropologiju vodili dr. sc. Dunja Brozović Rončević i dr. sc. Tomislav Oroz.

Studenti su bili smješteni u Kulijeru, bivšem vojnom objektu, sada preuređenom i namijenjenom za goste, dok su obroci bili organizirani u mjestu Pomena na samom jugozapadnom dijelu otoka. 

Osim Velikog i Malog jezera, ono što prvo upadne u oči ulaskom u Nacionalni park Mljet je zadivljujuća, bujna, raznolika vegetacija ponajviše alepskog bora, i zimzelenog hrasta česvine koji poprilično odudara od vegetacijskih zajednica sjeverne i srednje Dalmacije.

Važno je istaknuti kako je ovo bio drugačiji oblik terenske nastave za studente geografije. Ovaj put se terenska nastava odvijala na užem prostoru te se glavni naglasak stavio na usvajanje određenih vještina.

Studenti geografije su na studiju upoznati sa radom u GIS-u (Geografski informacijski sustav ) koji je mnogo više od običnog alata ili softwarea. GIS je diljem svijeta priznata znanost, široko primjenjiva te put koji studentima geografije otvara brojna vrata u daljnjim istraživanjima i stvaranju karijere.

Glavni cilj istraživanja bio je usvojiti praktična, uz naravno, teoretska znanja u procesu prikupljanja podataka i modeliranja reljefa. Studenti su uz pomoć Real Time Kinematic GPS-a prikupljali geografske parametre (geografska širina, geografska dužina, te visina) za otočić Galiciju. Studenti pod vodstvom profesora Šiljega i profesorice Lončar prikupili su podatke o staništima galebova na tom otočiću uzimajući u obzir da je prikladan za gniježđenje jer na njemu ne postoje predatori.

Studenti su iskoristili priliku zahvaliti se domaćinima za gostoprimstvo te su zajedničkom akcijom na otoku Galicija očistili smeće koje valovi nanose na otočić. Inače je Mljet poznat kao otok koji ima određenih problema sa onečišćenjem svojih južnih obala uslijed morskih strujanja koje donose otpad s obala Albanije i Crne Gore.

Uz vremenske neprilike tijekom ponedjeljka, studenti su u utorak na Velikom jezeru vidjeli demonstraciju rada dubinomjera Hydrostar 4300 i GPS uređaj Ashtech Promark koji se koriste za batimetrijska istraživanja jezera, mora i ostalih vodenih površina.

Zbog vremenskih neprilika nije bilo moguće demonstrirati aerofotogrametrijsko snimanje pomoću bespilotne letjelice.

Također, uspjeli su posjetiti i otočić Svetu Mariju koja je poznata po benediktinskom samostanu iz 12. stoljeća, a i brojnim drugim znamenitostima poput rimskog nalazišta, sinteze prirodnog i kulturnog krajolika uključujući i dva druželjubiva magarca.

Profesorica Lončar osvrnula se na geomorfološka obilježja otoka te je studentima pojasnila i nastanak jezera nakon zadnje oledbe kada se razina mora povećala za 100 metara te je pritom potopila niže krške oblike, poput ponikve koja se nalazila na mjestu današnjeg  jezera što se pokazalo i batimetrijskim mjerenjem. Cijela zapadna obala otoka je prilično nepristupačna te je ispresijecana velikim stepeničastim kamenim blokovima što joj daje jednu posebnu čar, uzimajući u obzir da se sa zapadne obale vidi samo Lastovo i obala Italije ako je nebo vedro.

Studenti Odjela etnologije i kulturne antropologije su vršili onomastička istraživanja, odnosno etnolingvističke i etnološke upitnice o svecima zaštitnicima, procesijama, blagdanima, vjerovanjima vezanim za životinje, uroke, ženske svečanosti i povlastice, te antropologiju hrane, vinogradarstvo i ribarstvo. Terenska nastava Odjela za etnologiju i kulturnu antropologiju vezana je za kolegije “Kako nastaje ime?” i “Mediteranistika”. Profesori i studenti zadovoljni su rezultatima iako ovakva istraživanja zahtijevaju vremena, te će se vrlo vjerojatno još jednom morati vratiti na Mljet. 

Komentari na članak

Vezani članci

Ritam kulturizma 2016.

Ritam kulturizma 2016.

Fuzija kreativnosti zadarskih studenata

Studentski će projekt spojiti 19 odjela zadarskog Sveučilišta u jedinstven program. Svaki će odjel imati izlaganje na temu povezanosti s turizmom, čime je Ritam kulturizma još jednom iskoračio iz okvira sličnih studentskih projekata.

Udruga CINAZ vas poziva na igru i usavršavanje engleskog

Klub mladih KLOOZ

Udruga CINAZ poziva vas na igru i usavršavanje engleskog

Ponovno se organizira "Večer društvenih igara" u Providurovoj palači 29. lipnja. Dan kasnije na rasporedu je "Jezični kafe".

Valentinovo

Najslađe Valentinovo

FOTO i VIDEO: 14 recepata pomoću kojih ćete očarati svoju voljenu osobu slastičarskim umijećem

Zasladite sebi i svojoj dragoj ili dragom ovaj medeni dan asortimanom najprimamljivijih kolačića.

CINAZ logo

Udruga CINAZ najavljuje

Događanja za veljaču 2014. u Zadru

Veljača za ljubav, umjetnost i rock & roll!

Iva Pejaković otvorila "Knjišku Posvudušu"

Klub mladih KLOOZ

Iva Pejković otvorila "Knjišku Posvudušu"

Iva Pejković je novinarka, kolumnistica, voditeljica čitateljskog kluba Dioptrija i aktivna članica zadarskih pisaca ZaPis.