Intervju sa nekada studentskim volonterima, a danas zaposlenicima EU parlamenta

Europska priča sa studentskim predznakom

EU parlamentarci

U vrijeme kada se politikom bave samo najhrabriji i kada i dalje uzde čvrsto drže osobe koje su u politici više od 20 godina pojavljuje se sve više mladih koji predstavljaju osvježenje na političkoj sceni. S nekima od njih smo porazgovarali o njihovoj novoj karijeri.

Ulazak Hrvatske u EU otvorio je prostor za nova lica. Upravo smo s njima odlučili razgovarati kako bi studente pobliže upoznali s njihovim poslovima. Kao sugovornike smo odabrali osobe koje su za vrijeme svog studiranja pokazali volju i želju da promjene stvari i učine nešto više.

Andrej Plenković jedan je od najaktivnijih i najefikasnijih hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu prema broju održanih govora, postavljenim pitanjima, nazočnosti na glasovanju te usvojenim izvješćima. Kao student bio je predsjednik međunarodnog odbora Europske udruge studenata prava (ELSA).

Srednju škole ste završili u Obrazovnom centru za jezike. Kako ste se odlučili za Pravni fakultet ?

Moje je srednjoškolsko obrazovanje više upućivalo na biranje karijere u društvenim znanostima. U toj sam fazi života učio engleski, njemački, latinski i smatrao sam da će mi jezici biti dodatna vrijednost. Htio sam izabrati baš pravnu karijeru jer sam pretpostavljao da će mi ona omogućiti jednu širu perspektivu u razvoju karijere. Tako se i dogodilo. Položio sam stručni i pravosudni ispit te se mogu uvijek vratiti ovome izvornom, međutim na kraju me život odveo u diplomaciju, u poziv koji mi je omogućio jednu međunarodnu karijeru, a u posljednje vrijeme i europarlamentarni angažman.

Fakultet ste završili u pet godina. Mislite li da je moguće s dobrim ocjenama završiti fakultet i usporedno se baviti studentskim aktivizmom? 

Tijekom svog srednjoškolskog obrazovanja učio sam njemački, engleski, latinski i smatrao da će mi jezici biti dodatna vrijednost. Izabrao sam pravnu karijeru jer sam pretpostavljao da će mi ona omogućiti širu perspektivu u razvoju karijere.

Obveze sam izvršio u roku, s time da sam apsolventsku godinu iskoristio kako bih bio predsjednik Međunarodnog odbora Europske udruge studenata prava (ELSA). Elsa mi je pružila pravi doživljaj europske konkurencije u ranoj fazi koji me odredio u kasnijoj odluci da postanem hrvatski diplomat. Mislim kako mladi ljudi imaju ogromnu prednost koje nisu svjesni, a to je da imaju silnu energiju. Kada imate silnu energiju i kada ste mladi, onda se može puno više toga u kraćem roku, nego što to kasnije životne obaveze dozvoljavaju. Zato ja savjetujem svim mladima da uz pravovremeno i što kvalitetnije obavljanje studentskih zadaća pokušaju godine studija iskoristiti za dodatni društveni rad, bilo u strukovnim udrugama, civilnom društvu, sportu, umjetnosti ili bilo kojoj drugoj aktivnosti jer time stječu jasnije poglede u šire društvene procese.

Kada smo gledali prijave kandidata za Ministarstvo europskih i vanjskih poslova, gledali smo ocjene, ali smo i gledali jesu li te obveze riješene na vrijeme jer tu mladi čovjek ostavlja dojam pouzdanosti i ozbiljnosti, a to je jako važno u poslovnom svijetu.

Kako to da ste član Odbora za proračun Europskog parlamentu iako ste pravnik ?

Premda sam po zanimanju pravnik, izabrao sam članstvo u Odboru za proračun Europskog parlamenta, upravo jer se u izradi proračuna najbolje zrcale stvarni prioriteti Europske unije. 

Kao član Odbora za proračun, sudjelovao sam u procesu mirenja između Vijeća i Europskog parlamenta koji su postigli dogovor o Proračunu EU za 2014. u iznosu od 142,64 milijardi eura za obveze i 135,5 milijardi eura za plaćanja. Iako je izglasani proračun u apsolutnom iznosu za 6% manji nego 2013., Europskoj uniji ne predstoji period stagniranja jer su dobro raspoređena sredstva na svim prioritetnim područjima, kao što su plaćanja u poljoprivredi i sredstva za kohezijsku politiku, mala i srednja poduzeća, zapošljavanje mladih, obrazovanje i inovacije.

Važno je naglasiti da će unutar Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.-2020. Hrvatskoj na raspolaganju biti 85 milijardi kuna za kohezijsku politiku, poljoprivredu  i druge stavke, a što iznosi dvije trećine jednogodišnjeg hrvatskog proračuna. Tek ćemo nakon realizacije ovog Okvira moći izraditi cjelovitu analizu učinaka članstva Hrvatske u Europskoj uniji.

Aktualna Vlada kao i one buduće trebaju se fokusirati da taj novac bude prava dodatna vrijednost nacionalnom razvoju u situaciji kada država nema dovoljno novca u svom proračunu za pokretanje gospodarastva.

Pripremajući se za ovaj razgovor naletio sam na europski projekt ''Jamstvo za mlade''. Možete li naše čitatelje malo više informirati o tom projektu?

Riječ je o prioritetnom političkom projektu za koji se u razdoblju 2014. - 2016. godine planira izdvojiti na razini proračuna EU čak 6 milijardi eura. On kani državama članicama s nezaposlenošću mladih iznad 25 posto pomoći sa programima koji bi trebali omogućiti mladim ljudima da nakon završetka studija ili obrazovnog ciklusa dobiju šansu zaposlenja, pripravništva, stažiranja ili dodatne edukacije. Cilj je da mladi ne budu isključeni sa tržišta rada.  U tom smislu ključnu ulogu preuzima Ministarstvo rada hrvatske Vlade koje treba od 1. siječnja 2014. godine krenuti u operativno iskorištavanje tih sredstava koja će biti i Hrvatskoj na raspolaganju. Hrvatska je nakon Grčke i Španjolske treća zemlja u Europskoj uniji po nezaposlenosti mladih ljudi.

Plenković na ekonomiji
 
Zastupnik Plenković na predavanju studentima, FOTO: M. Smetiško
 

Prošle izbore za Europski parlament obilježila je vrlo niska izlaznost građana, može li se na predstojećim europskim izborima ostvariti veći odaziv građana?

Sasvim je jasno kako političku odgovornost za rekordno nisku izlaznost na prošlim europskim izborima snose Vlada i predsjednik Josipović koji je pristao na inzistiranje Kukuriku koalicije da se odvoje lokalni i europski izbori. Vlada nije dovoljno informirala javnost ni o značaju izbora, ni o preferencijalnom glasovanju, ni o ovlastima Europskog parlamenta.

Ne može se sakriti činjenica da se niska izlaznost negativno odrazila i na ugled Hrvatske kao nove članice EU. Kolege u Europskom parlamentu čudili su se kako je jedna država članica nakon 20 godina teškog europskog puta uspjela postići tek 20 posto izlaznosti. Nekoliko je važnih sudionika koji snose odgovornost da privuku veći broj građana na predstojeće europske izbore u svibnju 2014. Prva je Vlada koja bi trebala informirati građane o europskim politikama i članstvu Hrvatske u Europskoj uniji. Drugi smo upravo mi, zastupnici u Europskom parlamentu koji imamo novu ulogu na domaćoj političkoj sceni, a to je da predstavimo značaj i utjecaj Europskog parlamenta. U tom smislu zajedno sa stranačkim kolegama redovito obilazim sve krajeve Hrvatske i organiziram brojne konferencije i okrugle stolove upravo kako bih informirao građane o aktualnim političkim, socijalnim i ekonomskim zbivanjima u Europskoj uniji. Na predavanjima u srednjim školama i na fakultetima mlade upoznajem o mogućnostima mobilnosti, obrazovanja i  zapošljavanja u Europi. Treći su mediji od kojih očekujem kvalitetnije praćenje europskih tema i organiziranje strukturiranih rasprava i sučeljavanja tijekom izborne kampanje, koja su lani u nacionalnim medijima potpuno izostala. Europske teme su ujedno i lokalne teme te građani imaju pravo znati što kandidati u svojim programima nude.

Što biste poručili hrvatskim studentima?

Poručio bih mladima da iskoriste činjenicu da ulaze u poslovni život u uvjetima hrvatskog članstva u Europskoj uniji. Slobodu kretanja i mogućnost obrazovanja u drugoj državi članici ne bi trebalo propustiti.

Mladi mogu koristiti mehanizam Erasmus da jedan ili dva semestra provedu na nekom drugom sveučilištu u Europi i steknu golemo životno iskustvo i mreže prijatelja koje su im izuzetno važne i za kasnije.

Svi mi koji smo godinama sudjelovali u procesu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji smo svjesni da će upravo mladi najviše profitirati od članstva u Uniji. Na njima je da iskoriste sve mogućnosti i da budu svjesni vrlo snažne konkurencije na europskom tržištu rada. Zato neka rade na sebi, završavaju fakultetske obveze u roku, uče jezike i neka budu angažirani u izvankurikularnim aktivnostima. Siguran sam da uspjeh neće izostati.

Nakon zastupnika Plenkovića razgovarali smo s njegovim asistentom Miroslavom Smetiškom. Miroslav je diplomirani ekonomist, kao student aktivan član Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu kao pomoćnik prorektorice za poslovanje, te kao jedan od osnivača i predsjednik Udruge Zagorskih studenata.

Vodili ste studentsku udrugu, a sada ste dio Hrvatske EU priče - možete li povući paralelu između te dvije stvar?

Četiri godine sam bio na čelu Udruge zagorskih studenata i svakako da mi to iskustvo uvelike pomaže kod obavljanja posla asistenta. Međuljudski odnosi, poslovna korespondencija, društvena mreža izgrađena za vrijeme studija su komponente koje moju europsku priču mogu učiniti i čine konkretnijom i efikasnijom. Zahvalan sam na svakoj sekundi provedenoj u radu za udrugu dok sam s druge strane isto to vrijeme možda mogao provesti u kafiću, uz kavu i cigaretu. Poruka svima koji čitaju ovo je ona poznata klišejska latinska izreka: „Carpe diem“. Klišeji su ponekad vrlo dobre životne smjernice ako ih se shvati u cijeloj njihovoj biti.

Kada ste prihvaćali posao asistenta jeste li znali sto vas očekuje?

U razgovorima za posao smo dobili neke osnovne informacije o poslu koji nas čeka, no budući da se radilo o za sve nas novom poslu bilo se teško pripremiti na ono što nas očekuje.

Kako biste sada opisali svoju posao. Što točno asistent europskom zastupnika radi? 

Posao asistenta u RH uključuje sve od dogovaranja protokola pa do uloge zastupnikovog PR-a. Nema pravila niti ograničenja. Nakon kolegija na početku tjedna, asistent dobije okvirni nacrt zadataka za taj tjedan i posao kreće.

Budu ći da je Hrvatska pristupila Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine i hrvatski zastupnici su ušli u zadnju godinu petogodišnjeg mandata, tempo je od početka morao biti puno konkretniji i jasno usmjeren u promoviranje i poboljšanje vidljivosti aktivnosti zastupnika u Europskom parlamentu za kojeg radimo. Poanta je u tome da je širina naših zadataka puno veća nego bi to možda bila u „normalnom“ petogodišnjem mandatu. Od nas se u isto vrijeme traže menadžerske, marketinške, novinarske i političke sposobnosti. U trenutku kada prestanete razmišljati o tome što je zapravo djelokrug vašeg zaposlenja i počnete raditi, u tom trenutku počinjete stvarno ispunjavati svoje zadatke onako kako zastupnik to od vas očekuje.

Danas se dosta mladih uključuje u politiku, svjedoci smo da su unijeli dosta promjena, ali im se ipak ne nudi veća prilika. Mislite li da mladima treba pružiti viŠe odgovornosti u ruke?

Republika Hrvatska je u principu patrijarhalno uređeno društvo. Osobno nemam ništa protiv toga jer u situaciji kada se unutar obiteljske kuće zna red, onda se i unutar domicilne države zna red. Ipak, duboko smo u 21. stoljeću i s obzirom na tu činjenicu, potrebne su i neke modifikacije istog tog modela. Mladi umovi završavaju sve bolje škole, prosječna inteligencija raste iz godine u godinu i osobnog sam mišljenja da bi stariji i iskusniji kolege morali naći vremena i volje biti mentori svojim mladim kolegama jer zajedničkim i usmjerenim djelovanjem to može biti napredak za svaku političku opciju, a onda i za cijelu Republiku Hrvatsku. U trenutku kada proces mentorstva (ne predugog) dobije pozitivnu ocjenu, mladim političarima se treba dati više prostora nego što imaju sada jer jedino mladost u sprezi s iskustvom mogu pokrenuti našu državu!

Što se prema vama može učiniti da mladi ne odlaze iz Hrvatske?

Za početak ih sigurno treba prestat ohrabrivat o tome. Izjave našeg premijera i aktualne Vlade su u najmanju ruku neprihvatljive i demotivirajuće za mladu populaciju. Izračuni govore da Republika Hrvatska u prosjeku uloži oko 100.000€ na osnovnoškolsko, srednjoškolsko i akademsko obrazovanje pojedinca! Baciti te novce u vjetar, na način da mladi čovjek stekne akademsku titulu kod nas, a onda ga se pošalje van granica Lijepe naše je suludu i nimalo lucidno. Nadalje, naknada od 1.600kn mjesečno za jednogodišnje „stažiranje“ mladih prvostupnika i magistara je vrlo providan način trenutnog micanja radne snage s burze i friziranja gospodarske situacije u državi. Znači, to su dvije stvari koje se u prvom redu trebaju promijeniti! Mladi će prestati napuštati Hrvatsku trenutku kada osjete nadu, pozitivno okruženje i zamah u gospodarstvu. Mladima samo treba pružiti priliku – oni su ju spremni i sposobni prihvatiti.

Mladi se jako teško odlučuju za politiku - Vidite li Vi politiku kao svoj poziv?

To je pitanje koje često prohuja na dnevnoj bazi mojom glavom. Biti političar je trenutno vrlo omraženo zvanje u Republici Hrvatskoj. Bliža budućnost će uskoro pokazati ima li na domaćoj političkoj sceni realnog prostora za mlade ljude, a onda ću odlučiti trebam li nastaviti raditi za dobrobit hrvatskog naroda ili svoje znanje i htijenje usmjeriti u nekom poslovnom pravcu.

Asistent ste našem zastupniku Andreju Plenkoviću. Kakav je kao šef?

Neosporno riječ je o prototipu modernog europskog političara sa širokim horizontom djelovanja. Njegovo diplomatsko iskustvo stečeno kroz godine rada u civilnom sektoru, ali i u domicilnim i inozemnim državnim institucijama oblikovalo ga je u mentora kakvog mlada osoba, gladna rada i dokazivanja može samo poželjeti. Zastupnik Plenković svakako zna prepoznati potencijal u mladim kolegama i onda taj najbolji dio njega pokušava modelirati u jednu uspješnu priču. Čovjek se uz njega nikad ne osjeća u drugom planu jer je zastupnik Plenković taj koji se često stavlja u drugi plan kako bi nama mladima ostavio više prostora za izražavanje vlastitog mišljenja, a upravo nam to daje ono što u politici zna biti presudno - osjećaj sigurnosti i samopouzdanja! To je veličina uspješnog političara!

Za kraj našeg razgovora – Miroslave što poručiti hrvatskim studentima koji svoju budućnost ne vide u RH?

Ima li išta ljepše živjeti, raditi i prosperirati u najljepšoj zemlji na svijetu?! Promjena uvijek kreće od pojedinca, od tebe samog. Najlakše je sjesti i prigovarati. Tko ne želi, nađe razlog, tko želi, nađe način. Vodeći se time, svatko od nas mora iscrpiti i posljednju moguću šansu za ostati u Republici Hrvatskoj. Odlazak mora biti ona opcija koja dolazi iza zadnje opcije. studenti najlakše mijenjaju okolinu i toga morate biti svjesni. Moja generacija studenata je generirala par velikih projekata, a jedan od njih je svakako i studentski hr. Poanta priča: Zasukati rukave i stvoriti svojih „par kvadrata“ poslovne prilike. Budite poduzetni u mladosti i isplatit će vam se u starosti!

Smetiško & Puljiz
 
Miroslav Smetiško & Anamarija Puljiz, FOTO: M. Smetiško
 
 

Za kraj razgovarali smo sa Anamarijom Puljiz, apsolventicom politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i asistenticom zastupnice u Europskom parlamentu Zdravke Bušić. Do svojeg preseljenja u Bruxelles Anamarija je bila predsjednica podružnice Udruge studenata Imotske krajine u Zagrebu.

Kako izgleda vaš uobičajeni radni dan u Bruxelles-u? 

U Europskom parlamentu ne postoji uobičajeni radni dan Sve se odvija brzo i s nevjerojatnim intezitetom. Sam rad Parlamenta odvija se na dvije lokacije, u Bruxellesu i u Strasbourgu. U Bruxellesu se odvija proceduralni dio, predstavljaju se izvješća, u 20 odbora i 2 pododbora se raspravlja o njima, predaju se amandmani, komunicira se s Komisijom, Vijećem, ostalim institucijama Europske unije te s raznim lobističkim grupama. Tamo se sastaju i političke grupe te usklađuju svoje agende za plenarno zasjedanje. U Strasbourgu je plenarno zasjedanje Parlamenta 12 puta u godini (od ponedjeljka do četvrtka) i tamo se glasa o rezolucijama, uredbama, direktivama i ostalim aktima čiji sadržaj je finaliziran na raspravama u Bruxellesu. Radnog vremena nema, u Strasbourgu zasjedanja Parlamenta traju od 8 do 23 sata, a i u Bruxellesu često ostajemo u uredu od 9 do 22 sata. Posao asistenata je izrada rasporeda, pripremanje materijala za rasprave na odborima, komuniciranje s medijima, građanima, lobistima i ostalim interesnim skupinama. To ukratko znači da asistenti moraju znati o čemu se raspravlja na svim odborima, u dogovoru sa zastupnikom odlučiti što ide na raspored, što je aktualno u Hrvatskoj, u Europi i svijetu. Zastupnica Bušić je članica Odbora za ustavnopolitička pitanja, intezivnije se bavi pitanjem ljudskih prava, naročito hrvatskih manjina i pitanjem ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH. U skladu s time je i sadržaj moga posla.

Očito je da imate naporan tempo u Bruxelles-u! Jeste li tako aktivni bili i u studentskim danima? 

U vrijeme studiranja bila sam aktivna u Udruzi studenata Imotske krajine (USIK) te sam bila predsjednica podružnice Zagreb, djelovala sam i u Koordinaciji studentskih zavičajnih udruga Sveučilišta Zagreb. 

Pomaže li vam u vašem poslu iskustvo iz studentskih dana i aktivizam u studentskoj udruzi? 

Iako ništa ne može u potpunosti pripremiti za ovaj posao iskustvo rada u studentskim udrugama  mi je pomoglo u više aspekata - naučila sam mnoge tehničke i proceduralne stvari, stekla sam širok krug poznanstava, razvila organizacijske sposobnosti, komunikacijske vještine, naučila sam raditi u timu, biti voditelj projekta i sl. Često čujemo kako je jedan od najvećih problema hrvatskog obrazovanja što pruža malo ili gotovo ništa praktičnog iskustva. Ja mislim da su studentske uduge mjesta gdje upravo to možete dobiti, bilo da ste student tehničkih, društvenih ili prirodnih znanosti.

Studentski aktivizam u tom smislu je jako pohvalan. U posljednjih nekoliko godina osnovalo se puno studentskih udruga koje rade na okupljanju studenata i artikuliranju studentskih interesa. Ovaj pomak je i poticaj Studentskom Zboru Sveučilišta Zagreb da kao glavni predstavnik studenata na Sveučilištu više poradi na promicanju studentskih prava i artikuliranju problema s kojima se studenti na Sveučilištu susreću s obzirom na organizacijsku strukturu, dužnosti ali i prava koja Zbor kao jedino predstavničko tijelo studenata na Sveučilištu po Zakonu i ima.

U Bruxelles-u se od 1.7. značajno povećao broj Hrvata. Postoji li suradnja između vas, te provodite li slobodno vrijeme zajedno u neformalnim druženjima?

Da, uz 12 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu stigli i njihovi asistenti i stažisti. Ostale institucije Europske unije također su povećale broj radnih mjesta predviđenih za Hrvate, tu su hrvatski regionalni uredi, Veleposlanstvo Republike Hrvatske, Stalno predstavništvo Republike Hrvatske pri EU, te ljudi zaposleni u privatnom sektoru. Oni koji rade u institucijama Europske unije dosta surađuju . Obzirom na prirodu posla, mi koji radimo u okviru Europske Pučke Stranke više smo povezani jedni s drugima nego s onima koji pripadaju drugim političkim grupacijama. No to ne isključuje suradnju i druženje sa svima. Osim formalnih druženja organiziraju se i neformalna. Na primjer, vjernici se nedjeljom okupljaju na hrvatskoj misi nakon koje redovno slijedi i zajednički objed, sportske aktivnosti također služe povezivanju ljudi.

Koliko često dolazite kući – da li se javlja nostalgija?

Iako sam okružena Hrvatima, naravno da mi nedostaje Hrvatska i moj Imotski. Na svoj odlazak gledam kao na odlazak radi povratka. Iskustvo koje će mi donijeti rad u Europskom parlamentu u uredu eurozastupnice Zdravke Bušić sigurno će pridonijeti kvaliteti moga rada kada se vratim u Hrvatsku. Ne odlazim kući onoliko često koliko bih željela, ali toga sam bila svjesna prilikom preuzimanja posla. Razvoj tehnologije je omogućio da se svakodnevno online družim sa meni dragim ljudima i obitelji, pa i ova udaljenost lakše pada.

Što biste poručili mladima koji se žele aktivnije uključiti u politiku

Danas je općenito,a ne samo kod mladih na snazi svojevrsna apolitizacija. Smatram kako to nije dobro. Stvara se stigma politike kao nečeg lošeg i u potpunosti se nastoji izbrisati sama bit politke, a to je borba za opće dobro. Dok oko sebe gledamo manifest partikularnog teško je željeti ući u politiku s nadom uspjeha u borbi za ispravne vrijednosti. Aktiviranje mladih u politici je poželjno, usudila bih se reći i nužno. Takva dodana vrijednost politici donosi ljude koji su dovoljno stari da budu svjesni stvari koje treba promijeniti i dovoljno mladi da se usude te stvari mijenjati. Najveći izazov je ostati svoj i ne zaboraviti prvotni poriv aktiviranja u politiku.

Komentari na članak

Vezani članci

IQ Barbie

Postani dio Studentski.hr tima

Postani kolumnist na portalu Studentski.hr!

Uvjeren si da si talentirani pisac, a to uvjerenje ne temeljiš na davnoj pohvali osnovnoškolske učiteljice za sastavak na temu „Kako sam proveo ljeto?“ ili...

zadarske_košarkašice

Međunarodni studentski turnir u Moskvi

Košarkašice Sveučilišta u Zadru osvojile zlato

Zadranke su u finalu igrale protiv momčadi Sveučilišta USEK iz Bejruta. U utakmici, u kojoj su obje ekipe pokazale visoku kvalitetu igre, Zadranke su bile nadmoćnije.

Red u Studentskom

Studentski centar Zagreb

Štrajka u SC-u će biti, ali veće će menze ipak raditi

Iako je najavljeno da menze neće raditi, a bilo je upitno hoće li se za vrijeme štrajka moći podizati studentski ugovori, predstavnici Zbora kažu da neće biti obustavljen rad većih studentskih restorana.

Vip alumni prva generacija

Prilika za mlade i visokoobrazovane bez radnog iskustva

Vip alumni je super prilika nakon fakulteta – prijavi se i ti!

„Vip alumni program sam je po sebi genijalno osmišljen – od samog starta u vidu eliminacijskih krugova, preko rada u struci nakon fakulteta, međunarodnog iskustva, hrpe treninga pa do samog kraja te dodjele preporuka i diploma.“

Come to the dark side

Studentski.hr otvara vrata svog marketinškog odjela

Prijavite se za rad u marketingu Studentskog.hr!

Ako si zainteresiran za poslove u marketingu: voditelj odjela marketinga i komunikacija, CM tima, voditelj suradnje sa studentskim organizacijama, glasnogovornik ili asistent u odjelu marketinga, pošalji svoju molbu i životopis na ivana.herceg@studentski.hr do 1.10.2014.