Dora Miketek o planovima za svoj mandat i reputaciji veleučilišta i visokih škola

Dora Miketek, studentica zagrebačkog Zdravstvenog veleučilišta, početkom mjeseca izabrana je za novu predsjednicu Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske, a planove za svoj mandat otkrila je u intervjuu za Studentski.hr.

Kao što je istaknula, Visoka su učilišta organizirana kroz tri vrste organizacijske ustanove; sveučilišta, veleučilišta i visoke škole, od kojih sve tri mogu izvoditi stručne studije. Okvirno 55 000 studenata u RH studira upravo na stručnim studijima, a od te brojke se 45 000 obrazuje na veleučilištima i visokim školama. Vijeće studenata zastupa i brine se za interese studenata stručnih studija veleučilišta i visokih škola RH, pri čemu njeguju binarni sustav obrazovanja koji je Hrvatska implementirala.

Koji su opći ciljevi koje planirate ostvariti tijekom mandata?

Vijeće je u inicijalnoj viziji pri samom osnutku željelo pružiti zaštitu i glas studentima veleučilišta i visokih škola RH, što se u konačnici razvijalo kroz pozitivne mehanizme i produktivne ideje razvoja stručnih studija, odnosno obrazovnih institucija.

Svakako, dobre temelje treba poštivati i održavati postojeća djelovanja s obzirom na pokazatelje dobre prakse. Počevši od toga, neminovan je prostor za unaprjeđenje svih aktivnosti, koje je moguće postaviti na novu razinu efikasnosti kako bi se poboljšao studentski standard i pozicija svih studenata stručnih studija veleučilišta i visokih škola.

Slijedom navedenog, nastojat ćemo nizom različitih pristupa pozitivno utjecati na stvaranje kvalitetnijih uvjeta formalnog, ali i neformalnog i informalnog obrazovanja studenata stručnih studija veleučilišta i visokih škola te svih pripadajućih domena akademskog života u RH.

Jeste li zadovoljni trenutnim položajem i reputacijom veleučilišta i visokih škola RH u odnosu na sveučilišta RH?

Stručni studiji reagiraju na potrebe tržišta i dokazuju svoju ulogu u visokoobrazovnom sustavu prilikom priprema studenata za neposredno uključivanje u rad. A samim time opravdavaju i institucije koje izvode takve studijske programe; veleučilišta i visoke škole. Dobar status nužno je zadržati, ali jednako važno i unaprijediti, stoga ne bih isticala razliku u perspektivi veleučilišta i visokih škola u odnosu na sveučilišta u RH.

Mislim kako se ukupni akademski prostor u budućnosti treba restrukturirati u dimenzijama društvenog položaja i ono još važnije, uspostaviti reputaciju vjerodostojnu kvaliteti koju osigurava. U RH, nažalost, suvremeni indikatori kvalitete nisu prožeti kroz visokoobrazovne programe koji bi valjano reprezentirali pojedinu ustanovu, barem ne u dostatnoj mjeri.

Koji su trenutno najveći problemi veleučilišta i visokih škola RH i na koji ih način namjeravate riješiti?

Neupitno je da veleučilišta i visoke škole otvaraju pitanja iz različitih područja. No ona koja ističem kao značajna studentima usmjerena su na zakone i propise koji ograničavajuće reguliraju razvoj stručnih studija ili pak institucija koje ih izvode.

Iako je Hrvatska članica Europske unije te smo preuzeli alate i modele EU kako bismo unaprijedili naš obrazovni sustav, susrećemo se s određenim problemima u samoj njihovoj primjeni. Zato smo svjedočili dugoj raspravi o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, a koji uređuje standarde za praćenje i klasifikaciju obrazovanja, između ostalog i razine obrazovanja po završetku studija.

Visokoobrazovne politike trebaju biti usmjerene ka poboljšanju i suvremenom pristupu. Posljedično, Ministarstvo znanosti i obrazovanja je pristupilo reviziji postojećih krovnih Zakona visokog obrazovanja i akademskih dostignuća. Vijeće studenata je aktivni član svakog interesnog Povjerenstva za izradu novih pravnih regulativa i na takav način osigurava praćenje trendova Europskih smjernica u Hrvatskom akademskom prostoru.

Po ugledu na najrazvijenije države članice EU želimo osigurati adekvatan položaj stručnih studija i institucija koje ih izvode. Posebnu poveznicu valja uspostaviti između tržišta rada koje diktira svoje potrebe te ustanova koje kreiraju studijske programe. Potrebno je razviti automatizirane mehanizme koji će povratnom spregom osiguravati najbolje stanje u gospodarskom i akademskom području. Veliku ulogu ovdje ima poimanje javnosti koju treba što transparentnije i točnije informirati o statusu i zbivanjima relevantnim za stručne studije veleučilišta i visokih škola u RH. To je i jedan od glavnih ciljeva našeg djelovanja – studenti su oni koji mogu donijeti promjene na bolje, prisjetimo se samo javne rasprave o HKO-u.

Na koji način namjeravate poboljšati uvjete i doprijeti do studenata veleučilišta i visokih škola RH?

Aktivnim angažmanom Vijeća utjecat ćemo na kreiranje kvalitetnih visokoobrazovnih politika. Poticat ćemo i podržavati aktivnosti od studentskog značaja na nacionalnoj i regionalnoj razini te redovito informirati javnost. Povezivat ćemo studente u zajedničkim interesima i objediniti ih u jednakim mogućnostima. Medijska popraćenost će pružiti studentima lagani uvid u sve aktivnosti Vijeća, a i Vijeću osigurati direktan kontakt sa studentima koje predstavlja.

Što izdvajate kao glavnu poruku koju želite osvijestiti studentima tijekom mandata?

Simbolička vrijednost jest ta da težimo pozitivnim promjenama i poticanjima istih kroz naše suvremene obrazovne politike. Što se tiče međuodnosa studenata i Vijeća, naša zadaća je osluškivati i po potrebi dati poleta za određene inicijative i/ili aktivnosti studenata stručnih studija veleučilišta i visokih škola RH.

Na samom kraju intervjua, novoizabrana predsjednica napomenula je kako je uvijek dostupna svim studentima te dionicima kroz Ured za odnose s javnošću i Ured za kvalitetu studentskog standarda, ili kontaktiranjem samog vodstva Vijeća.

—Novo vodstvo Vijeća teži narodnoj izreci „Djela, a ne riječi.“ — zaključuje Miketek.