Competitiveness day 2015.

Čak 80% doktora znanosti radi u privatnom sektoru!

Competitiveness Day 2015

Hrvatski obrazovni sustav ima daleko manje sati kreativne nastave od ostalih europskih zemalja.

Održana je treća konferencija o konkurentnosti hrvatskog gospodarstva pod nazivom Competitiveness day 2015. s fokusom na kreativnu industriju Hrvatske.

Gosti iz akademskih, gospodarskih i znanstvenih krugova uočili su kako se filmska industrija u Hrvatskoj ubrzano razvija, ali je prati kroničan manjak kvalificiranih kadrova. Od države ne očekuju novčanu pomoć već potrebnu infrastruktura.

U prvom je predavanju Branko Baričević, predstavnik Europske komisije u Hrvatskoj, istaknuo je da su konkurentnost i kompetentnost izuzetno važni za RH. Europska komisija kroz razne programe i inicijative osigurala je sredstva za sve kvalitetne i konkurentne projekte te svaki pojedinac može iskoristiti ta sredstva kako bi se doprinijelo gospodarskom rastu RH.

Doing business (poslovanje) kao benchmark (pokazatelj) za provedbu reformi

Prof. Marija Dragičević i asistentica Valentina Vučković definirale su konkurentnost te su spomenule nekoliko indeksa za mjerenje konkurentnosti. Mjereno indeksima, RH je u nezavidnoj poziciji u odnosu na europske zemlje, pogotovo u području čimbenika inovativnosti i sofisticiranosti. Jedan od spomenutih indeksa konkurentnosti je i indeks Doing business, za koji je Carlos E. Piñerúa iz Svjetske banke izjavio da je odličan benchmark, ali najvažnije za ocjenu konkurentnosti su politike usmjerene jačanju poslovne klime.

Čak 80% doktora znanosti radi u privatnom sektoru

Hrvoje Stojić iz Hypo Banke istaknuo je kako je unatoč pozitivnim očekivanjima (rast BDP-a) u Hrvatskoj i dalje najveći problem kontinuirani pad investicija, razduživanje banaka i privatnog sektora, bojazne reforme, deflacija te neizvjesna sudbina predstečajnih nagodbi. Također, primijetan je i jedan pozitivan trend, a to je rast izvoza, što znači da se Hrvatska ipak rebalansira. Predviđeno je i stabiliziranje razine javnog duga, ali ne očekuje se ni promjena tečaja kune.

Antonija Mršić iz Ministarstva poduzetništva istaknula je kako 80 % doktora znanosti u Hrvatskoj radi u privatnom sektoru, a tek 20 % u javnom sektoru, što pozitivno doprinosi inovacijama. Ipak, ističe kako je problem što vrlo mali broj inovacija na kraju bude komercijaliziran. Inovacijski proizvodi trebali bi se proizvoditi unutar EU, a ne u Kini, kako bi se očuvala i kreirala nova radna mjesta.

Na fakultetima opće znanje, a konkretne metode u privatnom sektoru

– Hrvatska radi na “pametnoj specijalizaciji” kao strateškom dokumentu za daljnji razvoj svake zemlje. – istaknula je Marija Rajaković iz Ministarstva gospodarstva. Tijekom tog procesa identificiraju se sektori u kojima bi se određena država ili pokrajina trebala specijalizirati.

Darko Huljenić iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla napomenuo je kako studenti ne bi trebali učiti konkretne metode koje su trenutno popularne u industriji, već opća znanja. Metode se mijenjaju iz dana u dan, a tržištu su potrebni mladi ljudi koji su sposobni i puni znanja, a metode će lako naučiti nakon prakse u privatnom sektoru. Ivo Špigel iz Zagrebačkog inkubatora poduzetništva s druge je strane pozvao studente da se ne boje uspjeha i tržišta te da pokrenu vlastiti startup, čime bi dobili veliko iskustvo. – Možda u tome nećete uspjeti, ali to će vam puno značiti za buduće zaposlenje. – dodao je.

Kreativna industrija raste, ali potrebna je infrastruktura te koordinacija

– Hrvatski obrazovni sustav ima daleko manje sati kreativne nastave od ostalih europskih zemalja. – navodi izv. prof. art. Aleksandar Battiste Ilić te smatra da se u Hrvatskoj provodi sustavna devastacija kreativnosti.

U nastavku rasprave Ivan Maloča iz Inter filma istaknuo je ubrzani razvoj filmske industrije u Hrvatskoj te je rekao kako je taj razvoj popraćen kroničnim manjkom kvalificiranih kadrova. Ivan Tušek, predstavnik marketinške agencije Degordian, Aleksandar Šekuljica iz modnog branda ELFS i Romana Ilić, direktorica arhitektonskog studija 3LHD, složili su se da je pomoć države potrebna. Ne očekuje se novčana pomoć, već potrebna infrastruktura i potpora u razvoju, kako bi se omogućilo zapošljavanje većeg broja ljudi

Konferenciju je organizirala studentska udruga Financijski klub s partnerima, Hrvatskom poštanskom bankom i Deloitteom te sponzorom zakuske PG Orehovec. Financijski klub osnovan je u studenome 2005. s ciljem unaprjeđenja i širenja znanja iz ekonomije, osobito iz područja financijske djelatnosti te poticanja razvoja etike i moralnosti u poslovanju. Klub okuplja studente sličnih interesa te ih potiče na prepoznavanje vlastitih sposobnosti kroz edukaciju, informiranje, prakse i provedbu projekata.

Više informacija možete saznati na stranici.

Komentari na članak

Vezani članci

Shakespeare

Znanstveno-umjetnički projekt

Studenti su se pobrinuli da otkrijete kako je Shakespeare inspirirao hrvatsku glazbu

Znanstveno-umjetnički projekt „Shakespeare i glazba" obuhvaća koncert u KD Vatroslav Lisinski i ciklus od osam predavanja.

Rektorat pročelje

Temelji inovativnog gospodarstva i izlaska Hrvatske iz krize

Održana tribina "Inovacije u medicini III"

U rektoratu Sveučilišta u Zagrebu je održana tribina "Inovacije u medicini III". Čelnici Sveučilišta potpisali su sporazum o poslovnoj surdanji s Udrugom inovatora Hrvatske.

Youth reshaping future

Mladi iz svih dijelova svijeta

Organizacija studentske konferencije „Manager 20-Youth reshaping the future” na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu nadmašila očekivanja

Neočekivano su je organizirali studenti, a bila je besplatna za posjetitelje. Bogatim sadržajem oduševila je 300-tinjak hrvatskih te 70-ak stranih posjetitelja.

Ivana Maletić

Intervju: Ivana Maletić

Mladi pred izazovom korištenja EU fondova

Kao najavu konferencije na Ekonomskom fakuletu obavili smo razgovom s Ivanom Maletić o samoj konferenciji te mogućnostima koje se pružaju mladima u sklopu iskorištavanja sredstava EU fondova.

EUSA konferencija u Zagrebu

EUSA

Zagreb svjetski centar sveučilišnog sporta povodom EUSA konferencije

Po prvi puta od davne 1987. godine i održavanja Univerzijade, Zagreb je ugostio Claude-Louis Galliena.