Novo izvješće o socijalnom profilu studenata i uvjetima studiranja u Hrvatskoj

Analiza visokog obrazovanja u brojkama

Diploma

Zanimljivo je istaknuti kako je Hrvatska ispod prosjeka što se tiče studenata s djecom upisanih na sveučilišnim studijima, ali daleko iznad prosjeka ako se gledaju studenti na stručnim studijima. Samo 9% studenata je starije od 24 godine, a 8,1% studenata nije upisalo fakultet neposredno nakon završene srednje škole.

Institut za razvoj obrazovanja objavio je izvješće pod nazivomSocijalna uključivost visokog obrazovanja u Hrvatskoj: analiza stanja“. Izvješće analizira nejednakosti u pristupu visokom obrazovanju u Hrvatskoj i razlike u profilu studentskog tijela među različitim visokim učilištima te utvrđuje koje skupine studenata imaju veće financijsko i radno opterećenje, te koje češće odustaju od studija. 

Glavni zaključci izvješća

Iz izvješća se moglo izvući nekoliko zanimljivih zaključaka, a među njima su sljedeći:

1. Postoje nejednakosti u pristupu visokom obrazovanju.

Osobe nižeg socioekonomskog statusa su podzastupljene u studentskoj populaciji u usporedbi s njihovom zastupljenošću u ukupnoj populaciji. Imaju puno manju vjerojatnost upisivanja visokog obrazovanja te nešto veću vjerojatnost napuštanja studija. 35% studenata imaju očeve koji imaju tercijarno obrazovanje, a 18% studenata imaju očeve koji su završili trogodišnju srednju školu. Ovo pokazuje velike razlike u sistemu te navodi na zaključak kako se znatno manje ljudi upisuje na fakultete zbog socijalnog stanja u obitelji. Naime, više je isplativije završiti strukovnu školu i naći zaposlenje, nego još dodatnih pet godina studirati.

2. Ranjive skupine u visokom obrazovanju imaju veće financijsko i radno opterećenje.

Najranjivije skupine su studenti nižeg socioekonomskog statusa i studenti s fizičkim i mentalnim teškoćama. No, postoje i druge skupine koje nepovoljno ocjenjuju svoje iskustvo studiranja poput studenata s djecom, studenata starije dobi te studenata koji su završili strukovnu školu. Ukupno je 15% studenata sa teškoćom u razvoju koji studiraju na visokim učilištima, a 6% studenata ima jedno ili više djece. Zanimljivo je istaknuti kako je Hrvatska ispod prosjeka što se tiče studenata s djecom upisanih na sveučilišnim studijima, ali daleko iznad prosjeka ako se gledaju studenti na stručnim studijima.

3. Postoje uvjeti studiranja/života koji mogu negativno utjecati na iskustvo studiranja i na obrazovne ishode.

Okolnosti studiranja koje ne dijele svi studenti kao što su plaćanje školarina, izvanredni status, rad uz studij i stanovanje u skupljem smještaju imaju negativan utjecaj  na iskustvo studiranja. 45% studenata živi sa svojim roditeljima (čak 11% studenata putuje iz druge županije na fakultet), a 31% studenata su podstanari. Sveučilište u Zagrebu ujedino ima i najveći broj studenata koji stanuju u domovima, za razliku od Rijeke, Splita i Zadra (8-10%). Izvješće je pokazalo da su najranjivija skupina studenti koji rade uz studij.

4. Studenti stručnih studija studiraju pod značajno nepovoljnijim uvjetima od onih na sveučilišnim studijima.

Studenti javnih stručnih studija češće imaju otežavajuće okolnosti studiranja kao što su studij u izvanrednom statusu i studij uz rad te imaju manji pristup studentskim domovima i stipendijama. Također, među studentima stručnih studija je znatno veći udio studenata nižeg socioekonomskog statusa, studenata s djecom te studenata koji ne upisuju studij izravno nakon srednje škole. 

5. Profil studenata i uvjeti studiranja variraju među različitim sveučilištima

Postoje primjetne razlike u zastupljenosti studenata po spolu, dobi i socioekonomskom statusu na hrvatskim sveučilištima. Također, postoje  i neujednačenosti između sveučilišta prema tome koliko njihovi studenti osjećaju financijsko opterećenje, zadovoljstvo radnim opterećenjem ili studijem.

Žene čine većinu studentskog tijela u Hrvatskoj - čak 57,3% studenata je ženskog spola. Zanimljivo je također kako je ženski spol prisutniji na sveučilišnim i stručnim studijima, dok su na privatnim i javnim veleučilištima i visokim školama studentice i studenti izjednačeni. Samo 9% studenata je starije od 24 godine, a 8,1% studenata nije upisalo fakultet neposredno nakon završene srednje škole.

Ova analiza stanja je siguran pokazatelj Ministarstvu i sveučilištima koje korake moraju poduzimati u budućnosti da obrazovanje zbilja bude dostupno svima i da Hrvatska doista bude europski primjer ''zemlje znanja''.

Komentari na članak

Vezani članci

EU PROJEKTI – od ideje do realizacije

EU projekti

EU zastupnica Ivana Maletić uredila praktičan priručnik za pripremu i provedbu EU projekata

Sveoubuhvatno i praktično izdanje na 476 stranica donosi odgovore na brojna pitanja vezano uz EU fondove i svakako će vam pomoći ako planirate prijaviti projekt!

Uključivanje mladih u politiku

Pokrenimo promjene kreativnošću i inovacijama

Mladi, uključite se u politiku!

Mladi bi trebali sudjelovati u politici zato što se ona tiče i njih i zapravo određuje način na koji će živjeti. Kako bi postali bolji građani, potrebno je svojim političkim radom doprinijeti zajednici u kojoj žive i djeluju.

IQ Barbie

Postani dio Studentski.hr tima

Postani kolumnist na portalu Studentski.hr!

Uvjeren si da si talentirani pisac, a to uvjerenje ne temeljiš na davnoj pohvali osnovnoškolske učiteljice za sastavak na temu „Kako sam proveo ljeto?“ ili...

novi sport

Novi sport

Bossaball - pokažite kreativnost u sportu

Glazba, akrobacije, ritam, lopta i zabava ujedinjeni su u novi sport - bossaball.

Come to the dark side

Studentski.hr otvara svoja vrata

Urednici, novinari, lektori i fotografi, prijavite se za rad na Studentskom.hr!

Ako si zainteresiran za radno mjesto glavnog urednika/ce, njegovog/e zamjenika/ce, urednika/ce kolumni, lekture ili fotografije, novinara, lektora ili fotografa, pošalji molbu i životopis na ivana.herceg@studentski.hr do 1.10.2014.