Novo izvješće o socijalnom profilu studenata i uvjetima studiranja u Hrvatskoj

Analiza visokog obrazovanja u brojkama

Diploma

Zanimljivo je istaknuti kako je Hrvatska ispod prosjeka što se tiče studenata s djecom upisanih na sveučilišnim studijima, ali daleko iznad prosjeka ako se gledaju studenti na stručnim studijima. Samo 9% studenata je starije od 24 godine, a 8,1% studenata nije upisalo fakultet neposredno nakon završene srednje škole.

Institut za razvoj obrazovanja objavio je izvješće pod nazivomSocijalna uključivost visokog obrazovanja u Hrvatskoj: analiza stanja“. Izvješće analizira nejednakosti u pristupu visokom obrazovanju u Hrvatskoj i razlike u profilu studentskog tijela među različitim visokim učilištima te utvrđuje koje skupine studenata imaju veće financijsko i radno opterećenje, te koje češće odustaju od studija. 

Glavni zaključci izvješća

Iz izvješća se moglo izvući nekoliko zanimljivih zaključaka, a među njima su sljedeći:

1. Postoje nejednakosti u pristupu visokom obrazovanju.

Osobe nižeg socioekonomskog statusa su podzastupljene u studentskoj populaciji u usporedbi s njihovom zastupljenošću u ukupnoj populaciji. Imaju puno manju vjerojatnost upisivanja visokog obrazovanja te nešto veću vjerojatnost napuštanja studija. 35% studenata imaju očeve koji imaju tercijarno obrazovanje, a 18% studenata imaju očeve koji su završili trogodišnju srednju školu. Ovo pokazuje velike razlike u sistemu te navodi na zaključak kako se znatno manje ljudi upisuje na fakultete zbog socijalnog stanja u obitelji. Naime, više je isplativije završiti strukovnu školu i naći zaposlenje, nego još dodatnih pet godina studirati.

2. Ranjive skupine u visokom obrazovanju imaju veće financijsko i radno opterećenje.

Najranjivije skupine su studenti nižeg socioekonomskog statusa i studenti s fizičkim i mentalnim teškoćama. No, postoje i druge skupine koje nepovoljno ocjenjuju svoje iskustvo studiranja poput studenata s djecom, studenata starije dobi te studenata koji su završili strukovnu školu. Ukupno je 15% studenata sa teškoćom u razvoju koji studiraju na visokim učilištima, a 6% studenata ima jedno ili više djece. Zanimljivo je istaknuti kako je Hrvatska ispod prosjeka što se tiče studenata s djecom upisanih na sveučilišnim studijima, ali daleko iznad prosjeka ako se gledaju studenti na stručnim studijima.

3. Postoje uvjeti studiranja/života koji mogu negativno utjecati na iskustvo studiranja i na obrazovne ishode.

Okolnosti studiranja koje ne dijele svi studenti kao što su plaćanje školarina, izvanredni status, rad uz studij i stanovanje u skupljem smještaju imaju negativan utjecaj  na iskustvo studiranja. 45% studenata živi sa svojim roditeljima (čak 11% studenata putuje iz druge županije na fakultet), a 31% studenata su podstanari. Sveučilište u Zagrebu ujedino ima i najveći broj studenata koji stanuju u domovima, za razliku od Rijeke, Splita i Zadra (8-10%). Izvješće je pokazalo da su najranjivija skupina studenti koji rade uz studij.

4. Studenti stručnih studija studiraju pod značajno nepovoljnijim uvjetima od onih na sveučilišnim studijima.

Studenti javnih stručnih studija češće imaju otežavajuće okolnosti studiranja kao što su studij u izvanrednom statusu i studij uz rad te imaju manji pristup studentskim domovima i stipendijama. Također, među studentima stručnih studija je znatno veći udio studenata nižeg socioekonomskog statusa, studenata s djecom te studenata koji ne upisuju studij izravno nakon srednje škole. 

5. Profil studenata i uvjeti studiranja variraju među različitim sveučilištima

Postoje primjetne razlike u zastupljenosti studenata po spolu, dobi i socioekonomskom statusu na hrvatskim sveučilištima. Također, postoje  i neujednačenosti između sveučilišta prema tome koliko njihovi studenti osjećaju financijsko opterećenje, zadovoljstvo radnim opterećenjem ili studijem.

Žene čine većinu studentskog tijela u Hrvatskoj - čak 57,3% studenata je ženskog spola. Zanimljivo je također kako je ženski spol prisutniji na sveučilišnim i stručnim studijima, dok su na privatnim i javnim veleučilištima i visokim školama studentice i studenti izjednačeni. Samo 9% studenata je starije od 24 godine, a 8,1% studenata nije upisalo fakultet neposredno nakon završene srednje škole.

Ova analiza stanja je siguran pokazatelj Ministarstvu i sveučilištima koje korake moraju poduzimati u budućnosti da obrazovanje zbilja bude dostupno svima i da Hrvatska doista bude europski primjer ''zemlje znanja''.

Komentari na članak

Vezani članci

Švicarska

UN-ovo globalno izvješće o sreći

Upoznajte najsretnije zemlje na svijetu

O kojim čimbenicima ovisi sreća stanovnika neke zemlje?

Sara Sviben

Institut za razvoj obrazovanja

Saznajte kako do stipendije za studij u SAD-u na besplatnom savjetovanju za studente i učenike

Obrazovnoj savjetnici će se pridružiti i Sara Zorka Sviben iz Zagreba, stipendistica South Dakota State University, koja će pružiti savjete o prijavnom procesu i sportskoj stipendiji iz vlastitog iskustva.

Pravni fakultet/Sveučilište

Crna statistika Eurostata

Hrvatska – zemlja neznanja

Statistika upozorava: Hrvatska pogrešno ulaže u znanost i obrazovanje.

Institut za razvoj obrazovanja

16 visokih učilišta iz 11 američkih saveznih država

EducationUSA sajam za sve koji žele studirati u SAD-u

Sajam visokog obrazovanja EducationUSA održat će se 21. travnja 2015. u zagrebačkom hotelu Westin, i to za sve one koji žele studirati u SAD-u.

IRO Ninoslav Šćukanec

Postupak za ocjenom ustavnosti Zakona o HKO

Institut za razvoj obrazovanja snažno protiv pothvata Sveučilišta u Zagrebu

– HKO sustavno, na svim razinama obrazovanja, uvodi promjenu paradigme poučavanja te umjesto fokusiranja na prijenos znanja naglasak stavlja na ishode učenja čime se u prvi plan stavljaju stvarne kompetencije, znanja, vještine, stavovi i ponašanja koje pojedinci stječu obrazovanjem. – ističe Nina Vranešević Marinić