Aleksandar Šušnjar, predsjednik SZSuR: „Riječki studenti nemaju dovoljne smještajne kapacitete”

Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci 14. srpnja 2014. godine održao je konstituirajuću sjednicu. Za predsjednika je izabran Aleksandar Šušnjar, a zamjenica mu je Hana Grubišić.

Napokon smo uspjeli uhvatiti Šušnjara, studenta druge godine diplomskog studija filozofije na Filozofskom fakultetu u Rijeci te mu postaviti nekoliko pitanja koje se tiču projekata studentskog zbora, plaćanja studentskih predstavnika kao i o vizualnom redizajnu logotipa SZ-a.

Kako komentiraš neregularnosti koje su se dogodile tijekom izbora u Zagrebu? Jesu li one doista znak da je studentska struktura ista kao na političkom vrhu Republike Hrvatske? Jesu li ti problemi postojali i u Rijeci? 

Ono za što znam jest situacija na Pravnom fakultetu gdje su u izborno povjerenstvo imenovane osobe koje nisu smjele biti imenovane jer su trenutno članovi studentskog zbora. Čini mi se da se u ovom slučaju ne radi o zloj namjeri ili pokušaju da se utječe na rezultate izbora nego naprosto o previdu i neinformiranosti, što ipak nikako ne umanjuje štetu. Osobno mi je potpuno nejasno kako je moguće da studentski predstavnici i uprava fakulteta nisu upoznati s propisima o studentskim izborima, s obzirom da se ipak radi o jednome od temelja studentskog aktivizma.

Na prošlogodišnjim izborima u Rijeci također su na nekim biračkim mjestima uočene nepravilnosti u provedbi izbora, radilo se o kašnjenju otvaranja biračkih mjesta i propustima u proceduri kandidature na izborima, a na ove nepravilnosti također je reagirano ponavljanjem izbora u tim izbornim jedinicama.

Što se tiče negativnog imidža studentskih predstavnika, nisam dojma da taj negativni dojam u pravilu postoji, problem je prije to što se o studentskim predstavnicima nedovoljno zna, pa onda izostaje bilo kakvo mišljenje i dojam, pozitivno ili negativno, što može biti još štetnije za funkcioniranje studentskog predstavništva nego da postoji negativan imidž.

Koji su glavni ciljevi tvog mandata? Čemu se želiš posebno posvetiti i koje projekte planiraš ostvariti sa SZ?

Glavni ciljevi u mome mandatu, osim naravno nastavka održavanja svih onih projekata koji već postoje od prošlih godina jesu podizanje razine rada i povećanje članstva u uredima studentskog zbora koji se bave specifičnim domenama studentskog života (studentski standard, znanost, kultura i zabava, udruge, međunarodna suradnja...), uvođenje novih načina formalnog prepoznavanja studentskih vannastavnih aktivnosti od strane Sveučilišta, i razvijanje novih metoda komuniciranja i širenja informacija prema studentima (u svrhu čega se trenutno odvijaju dva projekta koja bi trebala biti gotova do početka iduće akademske godine).

Nedavno je Studentski zbor u Rijeci promijenio svoj vizualni identitet. Otkud potreba za tim, tko vam je radio logo i što on simbolizira?

Da, Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci promijenio je svoj vizualni identitet jer smo procijenili da je naš dosadašnji vizualni identitet bio nedovoljno prepoznatljiv i da ga studenti naprosto ne povezuju sa Studentskim zborom kao organizacijom. Novi vizualni identitet temelji se na logotipu koji je tipografski; slova su spojena i objedinjena u cjelinu što simbolizira povezanost i ujedinjenost studenata i studentskih organizacija. Vizualni identitet nam je izradila tvrtka Mikser koja se i inače bavi vizualnim dizajnom i s kojom dosta surađujemo.

 

Novi vizualni identitet

 

 

Sudjeluješ u radu Hrvatskog studentskog zbora. Možeš li nam reći kakve su poveznice hrvatskog zbora s Europskom studentskom unijom, surađujete li aktivno? Muči li europske studente isto što i hrvatske, koji su glavni problemi na koje će se Hrvatski studentski zbor i ESU usredotočiti?

Hrvatski studentski zbor ima međunarodnog tajnika koji sudjeluje u svim aktivnostima Europske studentske unije, a suradnja jest prilično aktivna, Hrvatski studentski zbor ili njegov međunarodni tajnik zaista sudjeluju i doprinose u svim raspravama i planiranjima Europske studentske unije. Dojam je međutim da su studentski problemi poprilično različiti kroz cijelu Europu, pa tako i uspoređujući hrvatske i ostale europske studente.

Ovakvo nešto logično je i za očekivati, jer, primjerice, studenti u skandinavskim državama ne suočavaju se s istim financijskim poteškoćama kao hrvatski studenti. Što se tiče glavnih problema na koje će se ESU i Hrvatski studentski zbor usredotičiti na europskoj razini jesu načini i efikasnost implementacije bolonjskog sustava i financijska strana studiranja (školarine, stipendije, životni troškovi studenata...)

Sudjelovao si nedavno na 29. Europskoj studentskoj konvenciji u Rigi. Možeš li nam reći na što ste se fokusirali tamo, koji su bili zaključci i što te najviše zabrinulo?

Tema 29. Europske studentske konvencije bila je socijalna dimenzija i inkluzivnost u visokom obrazovanju. Zaključci će biti objavljeni i prezentirani na ministarskoj konferenciji u Yerevanu nakon što naše prijedloge analizira i sumira izvršni odbor Europske studentske unije, ali neki od prijedloga zaključaka su bili temeljenje studentskih stipendija na potrebama (npr. socioekonomski kriterij), omogućavanje besplatnog studiranja i pokrivanje barem dijela troškova života studenata, i uključivanje socijalne dimenzije (kao jednog od kriterija) u sustav osiguranja i unaprjeđenja kvalitete u visokom obrazovanju.

Ono što me najviše zabrinulo jesu podatci koje nisam saznao na samoj konvenciji, nego pripremajući se za nju, a to su rezultati istraživanja Eurostudent iz 2014. godine Između ostalog, istraživanje je pokazalo da prosječna stipendija u Hrvatskoj pokriva oko jedne petine mjesečnog prihoda studenta (dakle sve ostalo mora doći od studentskog rada ili od roditelja), a da samo 39% studenata u Hrvatskoj studira besplatno (nikada nisu platili školarinu). Mislim da ovi podatci pokazuju da su studenti u prosjeku u teškoj financijskoj situaciji, a posljedično, i da visoko obrazovanje nije inkluzivno prema onima u težoj sociokonomskoj situaciji.

Načuli smo kako se u Europi većini studenata koji su predstavnici u zborovima ta pozicija plaća, dok je Hrvatska rijetki primjer volontiranja. Koje je tvoje stajalište o ovome, postoji li mogućnost da se to promjeni ili je bolje da sve ostane na dobrovoljnoj bazi?

Osobno smatram da se studentski predstavnici ne bi trebali plaćati, naprosto iz razloga što očekujem od studentskog predstavnika da bude motiviran raditi na korist studenata bez obzira na to hoće li mu to kao osobi koristiti ili neće. Eventualno vidim potrebu za tim ako bi studentskog predstavništvo funkcioniralo kao u nekim drugim državama gdje, na primjer, kada ste izabrani u izvršni odbor nacionalnog studentskog predstavničkog tijela možete zamrznuti svoj studij, selite u glavni grad i radite samo na zastupanju studenata, ali s obzirom da je u Hrvatskoj potpuno drugačija situacija, ne vidim potrebu za plaćanjem studentskih predstavnika.

S druge strane, smatram da postoji ogromna potreba da se studentskim predstavnicima omogući zapošljavanje određenih pomoćnih službi. U mnogim europskim državama (spomenimo ovdje kao najbližu Sloveniju) studentski predstavnici na raspolaganju imaju zaposlenike specijalizirane za pojedina područja (studentski smještaj i prehrana, javne i sveučilišne politike itd.), što im omogućuje neusporedivo višu razinu funkcioniranja.

Kada u Hrvatskoj postanete, recimo, predsjednik Studentskog zbora, potrebno je zaista puno vremena da se uopće nauči sve što je neophodno za uspješno zastupanje studenata u vrlo kompleksnom sustavu, a svi smo ovdje na godinu ili najviše dvije (zbog ograničenja mandata). Pomoćne službe bi ovdje značajno pomogle, i omogućile predstavnicima da puno lakše zastupaju studentske interese.

Jesi li zadovoljan provedbom priprema za Europske sveučilište igre? Što očekuje Rijeku u ovoj pripremnoj fazi?

Zadovoljan sam time kako teku pripreme za Europske sveučilišne igre, mislim da je očito da organizacijski tim iznimno naporno radi kako bi organizirali najbolje sveučilišne igre do sada. Ono što bih volio jest da Europske sveučilišne igre, u ovoj pripremnoj fazi, budu predstavljene na svim većim studentskim događanjima i medijima kako bi svi studenti mogli shvatiti o koliko velikoj i značajnoj stvari se radi, i to je nešto na čemu ćemo raditi u idućim mjesecima.

Najvažnija stvar koja očekuje Rijeku jest naravno izgradnja novog studentskog doma na kampusu, koji će smještati sportaše i volontere, a nešto kratkoročnije, očekuje nas osiguranje velikog broja potrebnih volontera za provedbu igrara.

Ne tako davno objavljeno je kako se bivše prenoćište HŽ-a želi prenamijeniti u studentski dom. Kako teče ova faza, imaju li riječki studenti dovoljno smještajnih kapaciteta i jesu li te cijene prihvatljive?

Iako smatram da cijena smještaja jest prihvatljiva, riječki studenti definitivno nemaju dovoljno smještajnih kapaciteta – na oko 16.600 studenata imamo samo oko 650 mjesta u studentskom domu, ali ovome bi trebala doprinijeti i spomenuta izgradnja novog doma na kampusu koji će udvostručiti te kapacitete.

Svratišre HŽ-a stoga je iznimno važan projekt koji se sada privodi fazi realizacije nakon godina napornog rada na dobivanju same zgrade, a trenutno se priprema javni natječaj na kojem će biti odabran investitor koji će obnoviti zgradu. Nakon toga, ona bi trebala dodatno povećati smještajne kapacitete u Rijeci.