11 događaja koji su obilježili studentsku 2016. godinu

Dan po dan, ispit po ispit, rok po rok, žicanje tuđe iksice u menzi po žicanje tuđe iksice u menzi, netko sretnije, netko manje sretno, dogurali smo i do kraja 2016. godine Na prvi pogled, sve je isto ka' i lani – HDZ je još uvijek na vlasti, Hajduk je standardno nikakav, a državljanstvo Marina Čilića mijenja se ovisno o broju osvojenih setova. 

Ipak, živote hrvatskih studenata obilježile su brojne priče koje smo tijekom godine pratili. Prosvjedi, smjene, imenovanja, nagrade, projekti i tulumi samo su dio studentskih događanja koja su obilježila studentsku 2016. godinu. Podsjetimo se svega po čemu ćemo pamtiti godinu koju ostavljamo iza sebe.

1. Obnovljeni studentski domovi, ali ne bez previranja

Studentski domovi Cvjetno naselje i Stjepan Radić zasjali su početkom godine nekim novim sjajem. No, u očima tadašnje uprave Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu sjaj je očigledno bio zlatan. Reklo bi se to po stanarinama koje su bile predviđene za život u novoobnovljenim domovima. Srećom, intervencijom Studentskog zbora i studentskom pobunom neplaćanjem stanarine, cijene stanarina spuštene su na neku razumniju razinu. No, nije sve stalo na tome. Zbor je naknadno tražio smjenu Sanacijskog vijeća zbog katastrofalnog poslovanja Studentskog centra pa su ubrzo i smijenjeni članovi vijeća na čelu sa sanacijskim upraviteljem Pejom Pavlovićem.

2. Politika

Godina na isteku u političkom smislu bila bi smiješna da nije bila žalosna. U njoj su se izmijenila dva ministra znanosti, obrazovanja i sporta, Predrag Šustar i Pavo Barišić, no nijedan nije imao posebno velik doprinos studentskom životu. Najupečatljivija slika u sjećanju ostaje Trg bana Jelačića u Zagrebu prepun ljudi koji prosvjeduju protiv ukidanja kurikularne reforme. Prosvjed je prošao, no reformi još nema na vidiku.

3. Isplata državnih stipendija sramotno je kasnila

U vremenu političkih previranja kakvo je obilježilo prvu polovicu godine, isplata državnih stipendista stavljena je u treći plan. Zato je nekolicina studenata podigla šator ispred zgrade Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te uspjela iznuditi promjenu pravilnika o državnoj stipendiji. Tako su ove akademske godine rezultati natječaja izašli krajem prosinca, a ubrzo se očekuju i isplate, za razliku od prošle, kad su stipendisti svoj novac dobili tek na kraju akademske godine Kasnila je i isplata braniteljskih stipendija.

4. Naši sportaši oduševili na Europskim sveučilišnim igrama

Brojke kažu da je ovo veliko sveučilišno natjecanje najveći sportski događaj koji se ikad održao u Hrvatskoj. Pet tisuća studenata sportaša i dvije tisuće volontera obitavalo je u novouređenim studentskim domovima u Zagrebu i Rijeci. Naše sportašice i sportaši naprosto su poharali natjecanje, pogotovo u timskim sportovima kao što su vaterpolo, rukomet i košarka. Valja napomenuti da su Europske sveučilišne igre u Hrvatskoj prve na kojima su sudjelovale osobe s invaliditetom.

5. Negativni trendovi

Hrvatska je 30. srpnja 2016. godine bila četvrta najlošija zemlja u Europi što se tiče nezaposlenosti mladih. Istraživanje je proveo Eurostat. Kao velike probleme istaknuli su nedostatak prakse na fakultetima te najveći broj mladih koji su završili (samo) srednju školu. Dobra je vijest, ipak, da većina mladih želi raditi, no za njih očito nema posla. Rezultat je takvih negativnih trendova iseljavanje mladih koji svoj kruh traže u stranim zemljama. Eh, da smo barem u ovom dobri kao u sportu.

6. Stručno osposobljavanje

Lijepo zamišljena ideja u kojoj su se mladi trebali plaćenom praksom pripremati za izazak na tržište rada postala je predmetom rasprave. Stručno osposobljavanje mladih sve više kritiziraju oni koji su ga kušali. Tijekom godine ono se čak trebalo i ukinuti, no to se nije dogodilo. Dok su se jedni žalili na to da HZZ više snima spotove s Lanom Jurčević nego se bavi mladima, drugi su opisali svoja (uglavnom loša) iskustva sa stručnog osposobljavanja. 

7. Filozofski fakultet u Zagrebu

Mogao bih napisati knjigu od dvjesto stranica o Mariju i to bi bilo dvjesto stranica smijeha, rekao je veliki nogometni trener Jose Mourinho o svom nekadašnjem igraču Balotelliju. Nešto slično moglo bi se reći i za zagrebački Filozofski fakultet. Napisane su o njima stranice i stranice koje na prvi pogled izgledaju kao komedija. Crna komedija. Ove godine notorni se dekan Vlatko Previšić upustio u suradnju s Katoličkim bogoslovnim fakultetom, na što je dobio žestoke reakcije plenuma Filozofskog fakulteta te Studentskog zbora. Previšić je razriješio dužnosti Studentski zbor, a kasnije je i sam morao otići sa svoje pozicije jer su u Ministarstvu procijenili da je prestar za obnašanje dužnosti. A 70 mu je godina tek. Na njegovo je mjesto kao vršitelj dužnosti došao Željko Holjevac, no ni on nije najbolje sjeo članovima plenuma i Fakultetskom vijeću, koji su ga odlučili smijeniti. No, ta je sjednica proglašena ilegalnom pa je Holjevac ostao na poziciji te raspisao izbore za novi Studentski zbor. Prvi su izbori bili poništeni, dok su u drugim izabrani novi članovi Zbora. Tako Filozofski u novu kalendarsku godinu ulazi sa studentima u Fakultetskom vijeću i v.d. dekana, što je luksuz koji nisu imali na početku akademske godine

8. Štrajk djelatnika Studentskog centra u Zagrebu

Zastao je, barem nakratko, dah kad se pročulo da tete iz menzi i ostali djelatnici zagrebačkog Studentskog centra idu u štrajk. Na kraju se ispostavilo da je štrajkao tek mali broj djelatnika, a sve usluge Studentskog centra bile su dostupne studentima. Štrajk je završio dogovorom sindikata i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

9. Najbolji od najboljih

Za kraj ove inventure sačuvali smo nešto lijepo. Naši studenti Farmacije proglašeni su najboljima na svijetu na Međunarodnoj konferenciji studenata Farmacije. Ovo priznanje dobili su zbog svojih mnogobrojnih aktivnosti u struci i u radu sa studentima na hrvatskoj i međunarodnoj razini. Najboljim fakultetom proglašen je osječki Filozofski fakultet, a najboljim sveučilištem u Hrvatskoj proglašeno je Sveučilište u Splitu.

10. Obećanja

Mnogi studentski objekti trebali bi nastati u budućnosti. Grad Solin trebao bi dobiti studentsku zonu, a u Vukovaru bi se studenti trebali u 2018. useliti u novi studentski dom. Nove studentske domove trebali bi dobiti i gradovi Varaždin, Virovitica i Dubrovnik, sve pod pokroviteljstvom Europske unije. Europa bi Osijeku trebala pokloniti i novu Sveučilišnu knjižnicu.

11. Konačno su nam omogućili da pijemo pivo na iksicu