Intervju: Studentska Formula iz Rijeke

Riteh Racing Team iz Rijeke:''Sama izrada u materijalu i dijelovima za studentsku formulu iznosi preko 350 000 kuna.''

AutoMoto Show u Tower centru u Rijeci od 3.-6.4.2014.
Pogledaj fotogaleriju
AutoMoto Show u Tower centru u Rijeci od 3.-6.4.2014.
Baltic Open Helsinki 2013
Baltic Open Helsinki 2013
Baltic Open Helsinki 2013
Bolid

+10

Riteh Racing Team su osnovani 2007. godine, a kako se sve pokrenulo, koji su im zapaženi rezultati u natjecanju, gdje testiraju svoj bolid te ima li Formula Student sličnosti sa pravom Formulom 1 provjerite u intervjuu s ekipom!

U našu rastuću obitelj projekata prošli tjedan nam se pridružio Riteh Racing Team Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Osnovan je 2007. godine, a kako se sve pokrenulo, koji su im zapaženi rezultati u natjecanju, gdje testiraju svoj bolid te ima li Formula Student sličnosti sa pravom Formulom 1 provjerite u intervjuu s ekipom!

Kako to sve izgleda imate priliku provjeriti i u fotogaleriji.

Riteh Racing Team je osnovan 2007. godine. Kako ste došli do ideje da ga osnujete i kako je sve izgledalo prve godine u organizacijskom i financijskom smislu?

Studentica Tehničkog fakulteta, Jelena Opančar tada je sudjelovala na  Erasmus programu u Grazu te se susrela s izradom studentskog bolida. Tako je došla na ideju da par studenata to ostvari i na našem fakultetu. U početku je bilo vrlo teško jer nitko na taj projekt nije gledao ozbiljno niti je vjerovao da se u tako nečemu može uspjeti. Teško se dolazilo do donacija i veće financijske pomoći, ali dosad smo uspjeli pokazati da se uz puno volje i još više truda sve može uspjeti! 

Koliko vas je trenutno u timu i jesu li članovi izričito s Tehničkog fakulteta? Kako vršite regrutacije i ima li zainteresiranih studenata?

Trenutno nas je 16, većina s Tehničkog fakulteta i to smjer strojarstvo i elektrotehnika. Međutim, svake godine primimo i nekoliko studenata s drugih fakulteta. (Npr. s ekonomije, fizike...)
 
Svake godine objavimo natječaj za nove članove, svaki zainteresirani član dobije mali zadatak na temelju kojeg se vidi njegova zainteresiranost za ozbiljno sudjelovanje u projektu. Zainteresiranih studenata ima, ali većina njih neozbiljno shvaća projekt ili nažalost ne mogu izdvojiti dovoljno vremena. Velika je šteta što vrlo malo studenata shvaća prednosti rada na ovakvom projektu.

Novčana ili materijalna pomoć uvijek dobro dođe

Kako je tim podjeljen? Postoji li primjerice odjel za PR ili svatko radi što god može?

Prije nego što predstavim članove tima moram zahvaliti našem mentoru, profesoru Sanjinu Brautu, na poticaju i neizmjernoj podršci. Veliko hvala i ovogodišnjem voditelju tima Ivanu Barbariću, koji svaki trenutak svog slobodnog vremena provodi u garaži. (smijeh)

S Ivanom na motoru i elektronici još rade i Ilija Grgić i David Uroić, a imamo i tim zaslužan za marketing i financije kojeg čine Stella Ostojić, Matija Jurinčić i Klaudija Požgaj. Toni Koraca, Antonio Čargonja, Denis Vuković i Mihael Peršak bave se ovjesom i šasijom, Sanel Bešić  pogonom, Serđo Miletić je glavni dizajner i osoba odgovorna za izgled našeg bolida. Mel Totman i Matija Prpović rade na karbonu, Matija Momčilović bavi se kočnicom, a Mateo Malkoč kontrolom proizvodnje.

Dakle neka podjela postoji, ali to u stvarnosti izgleda tako da svi pomažemo gdje i kome god treba. Ipak smo mi tim.

Bolid na stazi
 
Bolid na stazi, FOTO: RRT
 
 

Članovi tima su studenti Računa li im fakultet posebne benificije (pr. dodatni bodovi, olakšani ispiti – ili ispiti prilagođeni s obzirom na praktičnu primjenu) te mogu li studenti sudjelovanje uvesti pod praksu uz pismo preporuke po izlasku sa fakulteta? Je li fakultet uložio snagu u ovaj aspekt?

Nažalost ne. Ispiti su svima isti, jedino je priznata stručna praksa te neki profesori izlaze u susret prihvaćanjem tema za seminare i projekte vezane uz projekt. Šteta je što to kod nas još nije priznato do te mjere, kao u drugim, razvijenijim zemljama. Fakultet nam pomaže koliko može. Imamo prostor gdje obavljamo većinu radova na bolidu, međutim i dalje nam manjka alata i materijala, tako da nam bilo kakva pomoć, novčana ili materijalna, uvijek dobro dođe.

Dosad je tim sudjelovao na sedam natjecanja. Koja vam je nagrada najdraža? Što je potrebno napraviti za najekonomičniju konstrukciju, radi li se tu o srazu financijskih sredstava i materijala?

Posebno smo ponosni na prvu nagradu u kategoriji najekonomičnije konstrukcije osvojenu u Njemačkoj, na stazi Hockenheim. Dio samoga ''cost reporta'' je ''real case'' gdje se postavljaju konkretni problemi za proizvodnju određenog  dijela na bolidu i za koji studenti moraju pronaći najbolje rješenje u zadanom  vremenskom roku. Radi se o najboljem omjeru uloženo-dobiveno, zapravo smo s raspoloživim sredstvima napravili puno više nego drugi timovi. Zahvaljujući dobro riješenom „real caseu“ te detaljno razrađenom ''cost reportu'' osigurali smo prvo mjesto.

Smanjenje težine bolida od čak 45 kilograma

Postoji li krovna udruga koja brine o ovakvoj vrsti projekata? Koliko u Europi ima studenata tj. ekipa koje se time bave? Je li ostale timove smatrate konkurentima ili s njma razmjenjujete iskustva?

Formula student natjecanja postoje od  1978. u Americi gdje je počelo pod nazivom - SAE Mini Indi. Krovna organizacija u Americi je SAE, a u Europi Imeche. U svijetu ima oko 513 timova, od toga oko sto iz Europe. Konkurencija je velika, ali svi su raspoloženi za razmjenu iskustava i znanja kako bismo svake godine izradili što bolje bolide.

Zadnje ste natjecanje imali na Baltic Openu koji se održao prošle godine u Helsinkiju. Jeste li bili zadovoljni plasmanom i jeste li uspjeli štogod naučiti od drugih ekipa?

Sudjelovala su 23 tima, a mi smo osvojili 17. mjesto. Konkurencija je bila jaka, sudjelovali su većinom timovi skandinavskih zemalja i sjeverne Njemačke. Svako natjecanje ili razgovor s drugom ekipom rezultira novim idejama.

Baltic Open Helsinki 2013
 
Baltic Open Helsinki 2013, FOTO: RRT
 
 

Dosad ste uspješno izgradili tri prototipa bolida. Po čemu se oni tehnički razlikuju? Koliko svaki od njih teži i koliko mu goriva treba? Potoje li i u studentskoj formuli ograničenja poput visine nosa, minimalne težine i sl. kao u Formuli 1?

Tehničke razlike su u samoj geometriji ovjesa, masi bolida, ergonomičnosti (koja je vrlo bitan faktor u jednoj od kategorija na natjecanju-endurance), pogonu, diferencijalu motora itd. U principu svaki bolid pokušavamo što više unaprijediti pa se dosta razlikuju. Prvi bolid imao je 255kg, a bolid na kojem sada radimo imat će oko 210kg. Troši ispod 5l na 22km. Točna potrošnja nikad nije mjerena ali rezervoar od 5l je dovoljan da se završi „endurance“ utrke koji se vozi 22km.

Sama natjecanja imaju puno ograničenja. Formula student natjecanja definirana su pravilnikom koji je malo labaviji od Formule 1. Npr. kubikaža mora bit 610ccm, usisni dio motora mora prolaziti samo kroz restriktor zraka koji je promjera 20mm i sl. Ne postoji ograničenje u masi ali su zato bolidi definirani minimalnim dimenzijama kotača od 8'', međuosovinskim razmakom od 1525mm, definirani su materijal, debljina stijenke te promjer cijevi koje tvore konstrukciju koja štiti vozača u slučaju sudara ili prevrtanja. Sva pravila su tu radi povećanja sigurnosti vozača i zato ih se treba držati kako bismo što lakše prošli tehnički pregled.

Gdje uspjevate testirati dijelove i sam bolid? U F1 se aerodinamičnost testira u posebno sagrađenim tunelima koji broje milijune i milijune eura. Vodite li se vi ''čistim zrakom'' tj.  sagradite li bolid pa onda po testnoj vožnji odlučite kako što mijenjati?

Bolid testiramo obično na aerodromskoj pisti na Grobniku. Zbog niskih brzina na samom natjecanju (ne preko 110km/h) na ravnim dijelovima te prilično uske staze, trenutno vlada mišljenje u timu da na samom bolidu ima još puno mjesta za napredak prije nego što se krene u sam razvoj aerodinamičnog paketa. Prošle su godine članovi tima osposobili kočnicu motora u prostorima fakulteta gdje smo u mogućnosti testirati sam motor i modifikacije na njemu što nam uvelike pomaže na našem projektu.

Izrada bolida bez projektiranja iznosi više od 350 000 kuna!

Osim na Grobniku, gdje još vježbate i isprobavate performanse?

Na Grobniku na samoj stazi ne testiramo jer je ta staza prebrza za naš bolid. Prijenosni omjeri su skraćeni kako bi više odgovarali Formula Student natjecanjima.

S obzirom da je svijet Formule skup, vjerojatno ni studentska Formula nije jeftina. Koliko je otprilike sredstava potrebno da se izgradi jedan bolid? Kakav je odaziv sponzora?

Cijeli bolid je napravljen od sponzorstava i donacija,a cifra bez troškova putovanja, dakle sama izrada bez projektiranja, prelazi iznos od 350 000 kn. Dosta ljudi je voljno pomoći entuzijastičnim studentima, ali sam odaziv ipak najviše ovisi o našem uloženom vremenu i trudu u potrazi za financijskom ili materijalnom pomoći.

Rad na bolidu
 
Rad na bolidu, FOTO: RRT
 
 

Prijavili ste se za studentska natjecanja u Italiji i Mađarskoj. Kada se održavaju i nadate li se nekom plasmanu? U sezonu ćete ući s novim i lakšim bolidom, kako ste to uspjeli realizirati?

U Mađarskoj smo od 21. do 24.8., a u Italiji od 29.8. do 1.9. ove godine. Naravno da se uvijek nadamo najboljim plasmanima. U ovom je projektu vrlo važan prijenos znanja i isustava starijih članova , a na pogreškama se najbolje uči. To je zapravo najvažnija stavka kako bi se bolid unaprijedio, jer jako dobar bolid se dobije kada svi čanovi funkcioniraju kao tim u svakom smislu te riječi.

Veliki problem nam stvara rotacija članova u timu te često odustajanje zbog fakultetskih obveza. Smanjenje u masi uspjeli smo realizirati olakšanjem dijelova koji su se do sada možda pokazali predimenzioniranim te upotrebom novih modernijih materijala i tipovima obrade, npr karbon, AL legure i slično.

FSB također ima svoj formula tim, jeste li razmišljali o zajedničkoj suradnji?

U pravilu surađujemo sa svim timovima iz regije, najviše s timom iz Splita dok smo s timom iz Zagreba možda više surađivali pri samim počecima našeg tima. Svaki oblik suradnje je uvijek dobrodošao i trenutno radimo na tome da se timovi naše regije malo bolje povežu i potaknu međusobno veću suradnju, ali o tome ćemo drugi put. (smijeh)

Komentari na članak

Vezani članci

Studenti uživaju

Reci prehladi NE

10 načina kako se ne razboljeti ove zime

Osim predivnog božićnog ugođaja, snijega, kolača i kuhanog vina, sa zimom dolazi i jedan nepoželjan gost, svima dobro znana gripa i prehlada. Naporna i iscrpljujuća, jednostavno nas ne pušta na miru i onemogućava nam uživanje u pravom zimskom ugođaju.

Internet

Olakšavanje studentske svakodnevice

Besplatne aplikacije za studente

Studentski život jako je dinamičan te se uz brojne društvene obaveze često zaboravlja na samo studiranje. Upravo je zato britanski Guardian iz mora mobilnih aplikacija i internetskih servisa izvukao nekolicinu onih koje će prosječnom studentu pomoći u organizaciji života, uštedi novca i održavanju tjelesne forme, kako bi se mogao lakše koncentrirati na učenje.

Sveučilište u Zadru

Studentski zbor Sveučilišta u Zadru

Orijentacijski tjedan za brucoše u Zadru

Studentski zbor Sveučilišta u Zadru ove se godine odlično pripremio za dolazak brucoša!

Vip alumni iskustvo

Prilika za mlade i visokoobrazovane bez radnog iskustva

Još se niste prijavili za Vip alumni program? Požurite!

Kandidatima za Vip alumni program poručujem da se potrude biti izabrani jer će kroz godinu dana steći jako bogato znanje i iskustvo. - rekao je Domagoj Rudeš, polaznik prvog Vip alumni programa.

Uključivanje mladih u politiku

Pokrenimo promjene kreativnošću i inovacijama

Mladi, uključite se u politiku!

Mladi bi trebali sudjelovati u politici zato što se ona tiče i njih i zapravo određuje način na koji će živjeti. Kako bi postali bolji građani, potrebno je svojim političkim radom doprinijeti zajednici u kojoj žive i djeluju.