Razlike među studijima ekonomije u Hrvatskoj i zanimljive informacije iz prve ruke

U sklopu serije članaka (Javne) tajne studijskih programa pronašli smo razlike i među ekonomskim fakultetima u Hrvatskoj, onima lociranim u četirima najvećim gradovima: Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Postoje brojne razlike u programima ovih fakulteta u težini studija, pa time i u ishodima samog studiranja, a izdvojili smo neke od njih. 

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu moguće je upisati preddiplomske studijske smjerove Ekonomija i Poslovna ekonomija, a za razliku od svih ostalih fakulteta traje 4 godine, uz diplomski studij od jedne godine Od sljedeće akademske godine moguć je upis na diplomske studije koji se izvode isključivo na engleskom jeziku i to smjerove Ekonomija i Poslovna ekonomija s podsmjerovima Menadžerska informatika, Menadžment ili Međunarodni poslovi. Od stručnih studija moguće je birati između studija Poslovna ekonomija i Ekonomija, te podsmjerova Računovodstvo i financije, Trgovinsko poslovanje ili Turističko poslovanje.

Studentica Nika s EFZG-a donosi nam svoje mišljenje o ovom fakultetu.

– Generalno sam zadovoljna faksom – svatko si može naći područje koje ga zanima, ali mislim da ima nekih predmeta koji bi se mogli zanimljivije odradit. Ima profesora koji se trude, možda čak i previše, a ima i onih koji se samo pojave. Doživjela sam da namjerno pitaju teško pitanje kako bi srušili studenta koji im nije simpatičan. Raznovrsni su profili ljudi – od snobova do nas običnih. Tako ima jedan profesor koji voli bogataše, pa ako vidi sređenu curu, odjevenu u marke, postavit će joj lakša pitanja na usmenom (a riječ je o dosta teškom predmetu), a postoje i priče da se neki profesori nalaze sa studenticama.

Na Ekonomskom fakultetu u Rijeci također postoje samo studiji Ekonomija i Poslovna ekonomija na preddiplomskom, a na diplomskom (Ekonomija) uveden je novi smjer – Ekonomija razvoja.

Na Poslovnoj ekonomiji u sklopu diplomskog studija moguće se opredijeliti za jedan od velikog broja različitih smjerova: Financije i bankarstvo, Marketing, Međunarodno poslovanje, Menadžment, Poduzetništvo, a također i pohađati Online studij poduzetništva ili International Business – studij na engleskom jeziku.

Na Ekonomskom fakultetu u Osijeku postoji najveći broj preddiplomskih studija od svih fakulteta u Hrvatskoj: Ekonomska politika i regionalni razvitak, Financijski menadžment, Marketing, Menadžment, Poduzetništvo i Poslovna informatika, a osim navedenih na diplomskom još postoji i smjer Trgovina i logistika, dok od stručnih studija postoji samo Računovodstvo i trgovina.

Studentica Iva s EFOS-a također je podijelila svoje iskustvo:

– Najbolja stvar na EFOS-u su suradnja s realnim sektorom i stručne prakse. U sklopu dosta kolegija smo radili studije slučaja za stvarna poduzeća. Tako se puno uči – kako o ekonomiji, tako i o timskom radu, disciplini, rokovima i izlaženju iz okvira. Stručne prakse su također odlične jer studenti odlaze na nekoliko tjedana u poduzeća gdje ih se upoznaje sa svim odjelima. Voljela bih da se više promoviralo studente kada su određene kampanje stvarnih subjekta (koje smo mi studenti predložili) ugledale svjetlo dana. Jedna studija slučaja mi je baš ostala u gorkom sjećanju jer nas je tadašnja predstavnica poduzeća sve redom ispljuvala kako se usuđujemo reći da išta kod njih ne valja, a sama je tražila pomoć, a nakon toga pokupila sve naše ideje i apsolutno nigdje nije spomenula studente EFOS-a. No, sve nas to nečemu nauči.

Na Ekonomskom fakultetu u Splitu postoje studijski programi kao i na prethodnim fakultetima – Ekonomija i Poslovna ekonomija, ali i jedini smjer turizma na ekonomskim fakultetima u Hrvatskoj. Na Poslovnoj ekonomiji moguće je odabrati smjer Računovodstvo i revizija, Financijski menadžment, Marketing, Menadžment, Poduzetništvo ili Informatički menadžment, dok stručni studiji uključuju studije Nacionalna i međunarodna ekonomija, Novac i financije, Regionalna ekonomija, Menadžment malog poduzeća i Turističko poslovanje.

S EFST-a stavove su podijelile studentice Ivana i Karla:

– Puno profesora se ne trudi dovoljno, predaju iz istih materijala godinama, dok se od studenata u kolokvijima traže najnoviji podaci. Knjige koje su propisane kao obavezna literatura se rijetko kad koriste. Smeta mi što na EFST-u nije moguće izlazit na drugi i treći kolokvij ako se ne prođe prvi, odnosno treba sve polagati iz početka ako padneš i zadnji kolokvij, pogotovo zbog težine nekih kolegija poput matematike i statistike. Jedan od većih problema je što svi kolokviji budu u jednom tjednu, dan za danom, pa je većini teško položiti sve odjednom, a gotovo je nemoguće dobiti odlične ocjene u takvom sistemu. Na nekim fakultetima imaju tjedne za kolokvije i tad nemaju predavanja, dok na EFST-u predavanja traju i u danima kolokvija.

– Smeta mi što se puno stvari na različitim kolegijima uči iznova, a nemaju baš korisnu primjenu. Mislim da ovaj fakultet nije težak ako se redovno ide na nastavu i uči nekoliko dana prije kolokvija, dok na nekim fakultetima bez mjesec dana pripreme ne treba ni razmišljati o prolazu.