FINANCIJSKA (NE)PISMENOST

Studenti ekonomije slabo poznaju osobne financije

Zgrada HNB-a

Mladi ljudi u Hrvatskoj svjesni su da uz postojeće stanje državnih financija i problem starenja stanovništva sami moraju osigurati svoju mirovinu, pokazalo je istraživanje magazina Banka predstavljeno na okruglom stolu „Osiguravatelji u 2012. – prioriteti su financijska pismenost“

Za mirovinu treba štedjeti na bilo koji način, i to od što ranije životne dobi, smatra 44 posto studenata zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Dodatnih 37 posto studenata smatra da se svaki pojedinac treba pobrinuti za svoju mirovinsku štednju kroz životno osiguranje ili dobrovoljne mirovinske fondove.

Kod studenata, kao i kod starije populacije, još uvijek je najprihvatljivija štednja u banci, koju preferira 59 posto ispitanika. Popularan oblik ulaganja za budućnost je i stambena štednja, za koju se odlučilo 54 posto ispitanika. Više od polovice anketiranih studenata dio novca uložilo bi u dodatno obrazovanje.

Za životno osiguranje odlučilo bi se njih 27 posto, mirovinske fondove 17 posto, a štednju kod kuće preferira 12 posto ispitanika.

Zanimljivo je da su studenti Ekonomskog fakulteta većinom nezadovoljni vlastitim poznavanjem financija, o čemu svjedoči činjenica da su svoju financijsku pismenost ocijenili trojkom, a još su kritičniji prema prosječnom hrvatskom građaninu kojem su dali ocjenu dva. Velik broj studenata iskazao je nepovjerenje prema financijskim institucijama, premda je hrvatski financijski sustav bez većih potresa prebrodio svjetsku financijsku krizu.

Na pitanje mogu li hrvatski građani vjerovati financijskim institucijama, čak 45 posto ispitanika dalo je negativan odgovor, uz obrazloženje da im je bitan isključivo interes vlasnika. Da financijske institucije ipak odgovorno upravljaju novcem koji im je povjeren smatra 24 posto anketiranih.

Na pitanje zašto je u Hrvatskoj slabo razvijeno životno, zdravstveno ili osiguranje mirovine, 71 posto ispitanika odgovorilo je da građani ne poznaju dovoljno značenje tih ulaganja. Da bismo to ispravili, nužna je aktivna suradnja osiguravatelja na programima financijske pismenosti kroz strukovne udruge. No presudna je uloga države, koja bi trebala kontinuirano upozoravati i educirati, napominje Damir Zorić, predsjednik Uprave Euroherc osiguranja.

U istraživanju magazina Banka koje je odobrio Ekonomski fakultet Zagreb sudjelovalo je 728 studenata, a anketni upitnik sadrži 12 pitanja o isplativosti ulaganja (ne)povjerenju u financijske institucije, razlozima nerazvijenosti osiguranja, ulozi stambene štednje, zaduženosti te o financijskoj pismenosti hrvatskih građana.

 

Komentari na članak

Vezani članci

Ekonomski fakultet III

Ekonomski fakultet i Erste

Erste banka pokreće „Generalnu probu“: Program plaćene studentske prakse

Stručna praksa trajat će od lipnja do kolovoza, odnosno tri ljetna mjeseca, po 40 sati tjedno, a studentima će biti isplaćena i plaća u visini od 1600 kuna mjesečno.

Ekonomski fakultet u Splitu

Poziv svim maturantima

Ekonomski fakultet u Splitu poziva vas na 1. Dan maturanata

Povodom proslave 40. rođendana, Ekonomski fakultet u Splitu organizira Dan maturanata, koji će se održati 19. svibnja u 16 sati.

Sveučilište u Splitu

Sveučilište u Splitu i Grad Split

Dogovorena suradnja koja će studentima omogućiti stjecanje praktičnoga znanja

Detaljni plan bit će definiran najkasnije do početka akademske godine, a ova će suradnja omogućiti studentima stjecanje praktičnoga znanja.

Career Booster logo

Upravljanje karijerom

Projekt „Career Booster" olakšava potragu za poslom

"Career Booster" održat će se od 23. do 25. svibnja na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Sudionici će imati priliku vidjeti kako izgleda rad u uspješnim kompanijama, koje su mogućnosti zapošljavanja te rješavati njihove mini case study slučajeve.

Grafit: how long could you..

Upute bivše studentice

Kako u Hrvatskoj osnovati uspješnu tvrtku nakon završetka studiranja

Neprospavane noći, strepnja i odricanje od mnogobrojnih društvenih aktivnosti sastavni su dijelovi studentskog života. Takve bi se situacije lakše prebrodile ako bi svi studenti znali da ih nakon završenog fakulteta čeka zasluženi posao.'